Rupa na američkoj krofni nije slučajna, nastala je iz praktičnih razloga
Američke krofne su jedno od najprepoznatljivijih peciva na svetu i sprecifične su zbog rupe u sredini. Iako je to njihov zaštitni znak, ona se oravi iz praktičnih razloga.
Ako pitate ljubitelje slatkih peciva, ova poslastica se može jesti u bilo koje doba dana. Međutim, iako se smatra američkim tradicionalnim desertom, njena receptura najverovatnije potiče iz Evrope.
Najpoznatija priča o njima seže do imigracija Holanđana u SAD. Evropski stanovnici doneli su svoje običaje i kuhinju na novi kontinent. Jedan od njih je ono što nazivaju "Olykokes", što je pecivo od testa prženog u ulju.
Problem je bio u tome što je prilikom prženja spoljna strana peciva bila pečena pre unutrašnje. Unutrašnjost krofne stoga je bila sirovija i masnija od ostatka testa pa se zbog toga središnji deo testa uklanjao, ostavljajući karakterističnu rupu. Uklanjajući rupu, krofna bi se ravnomernije ispekla, prenosi Klix.ba.
Foto: Pixabay
Navodi se da ju je izvorno osmislio Hanson Gregori 1846. godine, kapetan broda Nove Engleske, koji je sa sobom u SAD ponio nekoliko "Olykokea" koje je pripremila njegova majka. Njemu se navodno nije sviđalo to što nije jednakog ukusa.
Postoji još jedna priča koja govori o tome kako su nastale rupe na krofnama.
Određene namirnice i prehrambene navike mogu da imaju negativan uticaj na zdravlje zuba. Najopasnije su one namirnice koje sadrže kiseline ili se lepe za zube, jer mogu da oštetete zubnu gleđ, što povećava rizik od nastanka karijesa i drugih problema.
Kao što ne postoji čarobna pilula koja sprečava kognitivni pad, nijedna svemoćna hrana za mozak ne može da obezbedi dobro pamćenje kako starite. Nutricionisti naglašavaju da je najvažnija strategija pridržavanja zdrave ishrane koja uključuje puno voća, povrća, mahunarki i celih žitarica.
Krofne su postale popularne u isto vreme kada i bejglsi, koji isto imaju rupu na sredini. Prema tome, prodavači peciva svoju robu su slagali na štapiće ili ih stavljali na konac.
Bez obzira na njihovo poreklo, pecivo je steklo veliku popularnost početkom 20. veka, kada su ih Amerikanke donosile na front kako bi ih predale svojim muževima.
U svetu su postale popularne tek sedamdesetih godina prošlog veka, zahvaljujući televizijskim reklamama.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije podneće u petak, 20. juna, u devet časova zahtev Ministarstvu prosvete da se školska godina za ovu ustanovu završi najkasnije do 27. juna, zbog ekstremnih vrućina i neadekvatnih uslova rada.
Prvo letovanje sa detetom je jedno od dragocenih iskustava koje se dugo pamti. Prvi kontakt sa morem, sitni koraci po pesku, miris mora, porodični smeh i nova svakodnevica daleko od stvarne rutine. Ali uz sve te čari, dolaze i novi izazovi – pogotovo ako prvi put putujete sa bebom ili malim detetom.
Studenti će moći da polažu ispite i van zgrada fakulteta, što profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Milan Petričković smatra iracionalnom odlukom, a i dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović je saglasan da bi najbolje bilo kada bi ispiti bili održavani u matičnoj zgradi.
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Kompanija Holidu objavila je listu najboljih plaža u Evropi prema recenzijama na Google Mapsu, a na prvom mestu našla se italijanska plaža Spiađa dei Konjili.
Italijanski dizajner Đorđo Armani prvi put za 50 godina neće prisustvovati revijama svog brenda na Milanskoj nedelji mode jer se oporavlja kod kuće, nakon kratke hospitalizacije iz nepoznatog razloga.
Zoran Rapajić, osnivač Muzeja vina "Zlatna kruna" na Oplencu u Topoli, i predsednik Udruženja "Vinski putevi Srbije" izjavio je da interesovanje za srpska vina postoji kod svih vinskih turista, pa tako i američkih.
Visoke letnje temperature ne predstavljaju izazov samo za ljude, već i za naše ljubimce. Psi su posebno osetljivi na toplotu, a dehidratacija je jedan od najčešćih problema tokom toplih dana.
Voda može delimično ispuniti vaš želudac, stvoriti osećaj sitosti i time pomoći da pojedete manje hrane, a stručnjaci pojašnjavaju da li je to zaista korisno.
Iako je namenjeno kao dodatak ishrani, sirće je zbog svoje kiselosti poznato i kao prirodno sredstvo za održavanje brojnih površina u domu. Međutim, osim za čišćenje, može poslužiti i na još jedan način.
Mlada medvedica je uzrokovala pometnju nakon što je izašla iz šume i ušla u litvanski grad Vilnjus. Dva dana je šetala ovim gradom, hodajući preko auto-ceste i dvorišta.
Ukoliko emisije ugljen-dioksida ostanu na sadašnjem nivou, Zemlja bi već za tri godine mogla da pređe granicu globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, upozorava više od 60 vodećih svetskih klimatologa u najnovijoj proceni stanja planete.
Komentari (0)