Od glavobolje do paralize mišića: Rizici neadekvatnog korišćenja klima-uređaja
Za postizanje optimalnih mikroklimatskih uslova u zatvorenom prostoru zbog visokih dnevnih temperatura (30 - 40 stepeni), uobičajena je upotreba uređaja i sistema za ventilaciju i klimatizaciju. Kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja korisnika, potrebno je poštovanje određenih preporuka.
Rizici neadekvatnog korišćenja klima-uređaja kreću se od banalnih, kao što su prehlade i kratkotrajne glavobolje do ozbiljnih posledica usled podhlađivanja određenih delova ili čitavog tela (neuralgije - bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe - ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu).
Efekti korišćenja rashladnih uređaja i sistema koji funkcionišu na principu recirkulacije vazduha (bez unosa svežeg vazduha) dovode do bržeg širenja prouzrokovača respiratornih zaraznih bolesti u prostoriji, kada u prostoriji boravi više osoba, od kojih neka ima ispoljene ili prikrivene znake obolenja, odnosno izlučuje prouzrokovače u spoljnu sredinu.
Udruženje potrošača Efektiva upozorilo je građane da se na internetu oglašavaju lažni majstori koji su osmislili prevaru tako što samo naplaćuju izlazak na teren.
Budući da su visoke temperature prisutne već danima, važno je da budete oprezni kako ne biste doživeli toplotni udar. Zbog toga je bitno da budete svesni i manje poznatih znakova ovog stanja.
Unutrašnja temperatura za pet do deset stepeni niža od spoljašnje
Rashladne uređaje treba uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni.
Kada su spoljašnje temperature niže, ne uključivati rashladne uređaje jer se mogu obezbediti povoljni mikroklimatski uslovi prirodnim provetravanjem zatvorenog prostora.
Optimalna temperatura vazduha zatvorenog prostora tokom letnjeg perioda treba da je za pet do deset stepeni niža u odnosu na spoljnu temperaturu vazduha, odnosno da se kreće u rasponu 24 - 28 stepeni.
Foto: Envato
Zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno.
Ukoliko se radi o centralnim sistemima za veštačku ventilaciju i klimatizaciju omogućiti podešavanje sa maksimumom udela svežeg vazduha.
Sistem sa HEPA filterima
Za ventilaciju i klimatizaciju zatvorenog prostora preporučuje se primena sistema sa HEPA filterima, koji se moraju redovno održavati, čistiti i menjati, u skladu sa proizvođačkom specifikacijom.
Neophodno je podesiti obim ventilacije i klimatizacije na niže vrednosti protoka vazduha.
Na unutrašnjim otvorima podesiti položaj žaluzina za usmeravanje vazduha tako da prisutne osobe nisu u struji vazdušnog toka.
Povremeno napuštati prostoriju odnosno pomeriti se iz zone kretanja rashlađenog vazduha.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povećati protok i stepen hlađenja vazduha u periodima kada korisnici nisu u prostorijama.
Redovno i često kompletno provetravanje prostorija otvaranjem prozora, u periodima dana kada je spoljna temperatura niža.
Pojačati mere čišćenja i dezinfekcije izvoda, filtera, rešetki i svih delova sistema koji su tehničkim procedurama predviđeni.
Pokušajte da rashladite prostorije u kojima boravite, naročito ukoliko u njima borave deca, trudnice, osobe strarije od 60 godina, kao i osobe sa hroničnim zdravstvenim tegobama.
Temperatura u ovim prostorijama ne bi trebalo da prelazi 30 stepeni u toku dana, odnosno 24 stepena u toku noći.
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima?Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija, saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta, generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević, Potpukovnik policije, Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Svetske agencije i mediji javljaju o desetinama hiljada ljudi iz Srbije koji su se okupili u Novom Sadu da bi obeležili godišnjicu pada nadstrešnice na železničkoj stanici i pogibije 16 osoba, ocenjujući da je taj skup ujedno i masovni izraz ključalog nezadovoljstva vladavinom predsednika Vučića.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)