Rđu sa šerpi i tiganja možete skinuti uz pomoć dve namirnice koje imate u kuhinji
Ukoliko ste primetili da se na vašem posuđu, a posebno na šerpama i tiganjima, pojavljuju tragovi rđe – to ne znači da je vreme da ih bacite.
Izvor: Klix.ba
21.07.2025. 23:59
Foto: Envato
Ovaj problem možete rešiti jednostavnim korišćenjem krompira i soli.
Materijali koji se koriste za izradu posuđa znatno se razlikuju. Neki brže propadaju, dok su drugi manje podložni rđi, što takođe zavisi od toga kako ih održavate.
Suprotno uvreženom mišljenju, zarđali lonci i tiganji mogu se prilično lako očistiti – i to bez upotrebe agresivnih i skupih hemikalija. Postoji metoda koja je jeftina, efikasna i bezbedna, a uključuje korišćenje krompira.
Lubenica nije samo neizostavan deo letnjih dana, već i izuzetno zdrava namirnica koja pruža brojne zdravstvene koristi. Pored toga što je osvežavajuća, sadrži niz hranljivih materija koje podržavaju hidrataciju, zdravlje srca i imunitet.
Održavanje čistoće i svežine u frižideru ne mora da bude komplikovano. Uz jednostavne trikove i pravilan raspored hrane, možete da sprečite širenje neprijatnih mirisa i produžite svežinu namirnica.
Ako tražite efikasan način za uklanjanje rđe sa posuđa, ne morate tražiti dalje od svoje kuhinje, jer ovu prljavštinu možete ukloniti pomoću krompira i soli.
Kako to uraditi?
Presecite krompir na pola. Zatim uzmite so i utrljajte obilnu količinu na presečenu stranu krompira. Nakon toga energično trljajte po zarđaloj površini lonca.
Ponavljajte ovaj postupak dok lonac ponovo ne zablista. Zatim isperite so i obrišite posudu da se osuši.
Krompir sadrži relativno visok nivo prirodne hemikalije koja se zove oksalna kiselina. Ova kiselina se često koristi u proizvodnji sredstava za čišćenje jer je efikasna u uklanjanju rđe i drugih mrlja. Oksalna kiselina iz krompira, u kombinaciji sa solju kao abrazivnim sredstvom, efikasno rastvara rđu.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Zašto se sve više mladih odlučuje za estetske zahvate? Da li je reč o ličnom izboru, pritisku društvenih mreža ili promenjenim standardima lepote? Za emisiju „Tražim reč“ govore: specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije dr Dragana Petrović Popović, specijalista dermatovenerologije dr Jasmina Kozarev, psiholog Bojana Šlajmer i edukator za trajnu šminku Nina Mišković.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju? Odgovore tražimo od novinara i pisca Vanje Bulića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Srbija je, prema najnovijim podacima, ušla u intenzivniju fazu sezonskog širenja gripa, uz rast broja obolelih od respiratornih infekcija, posebno među decom predškolskog i školskog uzrasta.
Nakon iznenadne smrti devetogodišnjeg dečaka iz Bara Amara R, 15. novembra, Višem državnom tužilaštvu je dostavljen obdukcioni nalaz, iz kojeg se vidi da je mališan umro od sepse usled komplikacija ovčijih boginja.
Desetogodišnja devojčica povređena je kada je na nju naleteo automobil u centru Ivanjice, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Čačku.
Pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, identifikovali su izvršioca krivičnog dela teško ubistvo u pokušaju od 6. decembra 2025. godine kada je u restoranu u Novom Beogradu iz vatrenog oružja ispaljeno više projektila prema muškarcu (30).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu uhapsili su D. Ž. (35) iz ovog grada, zbog sumnje da je iz više crkava ukrao kutije u kojima se nalazio novac.
Neki antički jezici jednostavno ne mogu da se dešifruju, kao indsko pismo, rongorongo, linear. Može li veštačka inteligencija jednog dana da razbije kodove prošlosti?
Korisnici su bezbedni dok koriste aplikaciju Vajber i niko ne može da čita njihove poruke, rekao je za Newsmax Balkans direktor za razvoj proizvoda kompanije Rakuten Vajber Nadav Melnik.
Nedavno je Google usluga veštačke inteligencije Gemini jednom korisniku uputila poruku "Human… Please die" (molim te umri), što izazvalo reakciju svetske tehnološke javnosti, te je ponovo otvorilo pitanja o pravoj bezbednosti i kontroli sistema veštačke inteligencije.
Svi povremeno osećamo nadutost, gasove ili nelagodu u stomaku. Jednostavne promene u ishrani i životnom stilu mogu značajno poboljšati zdravlje creva i olakšati ove simptome.
Sto godina prošlo je od prvog pojavljivanja crtanog junaka i jednog od najpoznatijih likova književnosti za decu, medveda Vinija Pua koji se prvi put pojavio u kratkoj priči "Pogrešna vrsta pčela" u londonskim večernjim novinama "London Evening News".
Američka pop zvezda Tejlor Svift donirala je tokom praznika više od dva miliona dolara različitim humanitarnim organizacijama, saopštile su neprofitne institucije.
Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju Badnji dan i Badnje veče, najavljujući Božić, praznika rođenja Isusa Hrista.
Komentari (0)