Očekivani životni vek pri rođenju za žene u EU bio je u proseku za 5,3 godine duži nego za muškarce i iznosio je 84 godine za žene u poređenju sa 78,7 godina kada su u pitanju muškarci.
Kada se govori o zdravim godinama života, situacija je malo drugačija.
Zdrave godine života Evrostat je definisao kao deo života tokom kog je očekivano da će osoba biti zdrava i bez smetnji u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, koji je prethodno otkriven u beranskom selu Gornje Zaostro, meštani su uklonili oko 15 časova. On je potom premešten u obližnju crkvu Svete Mati Paraskeve.
Prema podacima Evrostata, zdrave godine su činile 75 odsto ukupnog životnog veka kod žena i 80 odsto kod muškaraca.
"Dakle, u proseku, muškarci provode veći deo svog, inače kraćeg, života bez ograničenja u aktivnostima", navedeno je na sajtu Evrostata.
Na nivou pojedinačnih zemalja je drugačije
Na nivou pojedinačnih zemalja, samo u devet država članica EU muškarci su beležili više zdravih godina života nego žene.
Grafika: Eurostat
Najveći broj zdravih godina života za muškarce zabeležen je na Malti (71,7 godina), zatim u Italiji (68,5 godina) i Švedskoj (67,2 godine), dok je najniži zabeležen u Letoniji (51,2 godine), Estoniji (56,5 godina) i Slovačkoj (56,8 godina).
Malta je takođe zabeležila i najveći broj zdravih godina života za žene u 2023. godini (71,1 godina), ispred Bugarske (71,0 godina) i Italije (69,6 godina).
Nasuprot tome, Letonija je imala najmanji broj zdravih godina života za žene (54,3 godine), zatim Danska (55,4 godine) i Finska (55,9 godina).
Profesor Miroslav Doderović, demograf, komentariše šta Crnoj Gori donose najavljene izmene zakona o strancima, kako bi trebalo menjati imigracionu politiku, da li je opravdan strah da će Crna Gora do narednog popisa imati manje domicilnog od stranog stanovništva. Stefan Blagić iz Udruženja „ReStart“ RS analiza skidanja Dodika i Cvijanović sa američke crne liste. Dragan Pehčevski, predsednik grupacije za projekte objašnjava koji su fondovi dostupni makedonskim kompanijama.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Američki predsednik Donald Tramp zadovoljan je posetom Aziji. Trlja ruke jer kako kaže donosi hiljade milijardi dolara kući sa dalekog Istoka. Kako mu je to pošlo za rukom i kako je uspeo da na skali od 1 do 10 sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom oceni sa 12? U Stavu dana razgovaramo sa profesorkom Draganom Mitrović i urednicom magazina Biznis I Ekonometar Radojkom Nikolić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Jedan dečak je poginuo, sedmorica su povređena, kao i vozač kombija u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad – Beograd posle naplatne rampe.
Kako Newsmax Balkans nezvanično saznaje u Vašingtonu, u toku je izrada plana Vlade Srbije za rešenje Naftne industrije Srbije i skidanje kompanije sa liste onih koje su pod sankcijama.
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Relativno do nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju. Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi.
Italija rizikuje da izgubi oko 20 odsto svojih plaža do 2050. godine i 40 odsto do 2100. godine zbog porasta nivoa mora, objavljeno je u izveštaju Italijanskog geografskog društva "Potopljeni pejzaži"
Naučnici su otkrili zašto plačemo dok sečemo luk. Krivac je hemijsko jedinjenje, a rešenje je iznenađujuće jednostavno - oštriji noževi i sporiji pokreti.
Komentari (0)