Hidradenitis supurativa, kožno oboljenje koje se teško leči pogađa pretežno mlade ljude
U Srbiji se više od 400 pacijenata svakodnevno bori sa simpotomima hidradenitis supurative (HS) hronične kožne bolesti koje pogađa pretežno mlade ljude.
Izvor: Tanjug
24.09.2025. 22:45
Foto: Envato
HS je jedno od najtežih hroničnih dermatoloških oboljenja koje dovodi do intenzivnog bola, fizičkih ograničenja i društvene izolacije, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije u Beogradu na kojoj su o simptomima, iskustvu i terapiji supurativnog hidradenitisa na konferenciji govorili prof. dr Miloš Nikolić, direktor Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. dr Mirjana Milinković Srećković, načelnik ženskog odeljenja Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. Dr Milan Stojičić, direktor Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju UKCS i Ivana Čolović, pacijentkinja koja je dijagnostikovanno ovo oboljenje.
Prof. dr Miloš Nikolić objasnio je da ova bolest izaziva bolne i gnojne čireve koji cure i neprijatno mirišu, dolazi do stvaranja potkožnih tunela, ožiljaka, što značajno smanjuje pokretljivost, s obzirom na to da se promene nalaze u velikim pregibima.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je globalne lidere da zaustavljanje rata u Ukrajini i smanjenje trke u naoružanju može biti mnogo jeftinije i efikasnije nego budući pokušaji zaštite kritične infrastrukture od napada dronovima i drugih pretnji.
Jedan od roditelja učenika Pete beogradske gimnazije Nemanja Milošević najavio je podnošenje krivične prijave protiv vršiteljke dužnosti direktora te škole Danke Nešović zbog zloupotrebe službenog položaja.
Za pacijente ovo oboljenje znači svakodnevnu borbu sa intenzivnim bolom, fizičkim ograničenjima i društvenom izolacijom.
Prema njegovim rečima, pacijenti često mešaju simptome ove bolesti sa uraslom dlakom ili aknama, stoga je vrlo bitno da se, ukoliko se "bubuljice" jave u pregibnim regijama, što pre zatraži pregled dermatologa.
HS je jedna od najtežih hroničnih dermatoloških bolesti, a čak 97 odsto pacijenata trpi intenzivne bolove, dok 88 odsto pati zbog neprijatnog mirisa.
"Seksualna disfunkcija pogađa čak 61 odsto obolelih, pacijenti se suočavaju sa depresivnim stanjima, a stopa samoubistava je dvostruko veća u poređenju sa opštom populacijom, što dodatno opisuje emocionalni i psihološki teret bolesti. Pogođena je pretežno mlada populacija od 18 do 35 godina, a prosečno trajanje pogoršanja bolesti tokom meseca iznosi 14 dana, dok je radna sposobnost smanjena za čak 49 odsto", naveo je prof. dr Nikolić.
Foto: Envato
Pacijenti često prolaze kroz dugotrajan proces postavljanja dijagnoze, ponekad čekajući i čitav niz godina, što pogoršava kako njihovo fizičko stanje, tako i mentalno zdravlje.
Ovaj prolongirani proces dijagnoze i neadekvatno lečenje vode ka čestim hospitalizacijama, dugotrajnim bolovanjima i velikim troškovima lečenja, čineći HS ogromnim socioekonomskim teretom.
Bolest se teško leči
Prema rečima prof. dr Mirjane Milinković Srećković, ova bolest se, uprkos naporima lekara, veoma teško leči.
Dostupne terapije, poput antibiotika koji imaju protivupalno dejstvo, pružaju kratkotrajnu efikasnost i mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući antimikrobnu rezistenciju. Hirurški zahvati, iako često neophodni, kompleksni su, a simptomi bolesti se uglavnom ponovo javljaju.
"Struka se zalaže za uvođenje inovativne terapije na Listu lekova, kako bi pacijenti dobili šansu za bolji i kvalitetniji život, posebno uzimajući u obzir da se radi o mlađoj i radno aktivnoj populaciji. Pacijenata ima malo pa se njihov glas ne čuje dovoljno", rekla je prof. dr Milinković Srećković.
Ona je navela da je procena struke je da pacijenata sa HS kojima je sada neophodna ova vrsta terapije ima manje od 400 i da njihovo lečenje ne bi predstavljalo veliki izdatak za sistem, a za pacijente bi značilo nadu i šansu za dostojanstven život.
"Važno je naglasiti da operacija nije krajnje rešenje, već deo planiranog, multimodalnog pristupa. Kada su prisutne dugotrajne, bolne promene koje ne reaguju na dostupne konzervativne pristupe, uključivanje plastično-rekonstruktivne hirurgije postaje važan deo lečenja", rekao je prof. dr Milan Stojičić i dodao da je cilj da se smanji bol, kontrolišu aktivne upale u saradnji sa dermatologom i funkcionalna rekonstrukcija regije kako bi se pacijentu olakšalo kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prof. Stoijčić je istakao da perioperativna primena inovativne terapije igra ključnu ulogu u poboljšanju hirurških ishoda kod pacijenata obolelih od HS.
Dve hirurške intervencije pre lečenja
Ivana Čolović, koja već 15 godina živi sa ovim oboljenjem, prvih šest godina nije znala od čega boluje, dok joj plastični hirurg konačno nije postavio dijagnozu. Tokom tog perioda, prošla je kroz dve hirurške intervencije pre nego što je započela sa lečenjem kod dermatologa.
Nije bilo dana kada nije osećala bol ili se suočavala sa ograničenjima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
"Kuvanje, odlazak na posao, pa čak i odlazak na more - sve je postalo izazov", rekla je Čolović i dodala da većina pacijenata obolelih od HS nije u mogućnosti da radi, bolovi i depresivno stanje su stalno prisutni. Međutim, sve se promenilo nakon što šam uključena u program donacije biološke terapije. Simptomi su se ublažili, a neki su čak i potpuno nestali. Sada mogu da funkcionišem normalno", ispričala je Čolović i dodala da je osnovano i Udruženje pacijenata HS Derma.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1918 (R)
Epizoda prikazuje stanje Srbije u poslednjoj godini Prvog svetskog rata: okupacionu upravu, logore, stradanje stanovništva i pojavu ustanka u okupiranim oblastima. Prati se obnova srpske vojske na Krfu, njen povratak na Solunski front, proboj fronta i oslobođenje Beograda 1. novembra. Obrađuje se uloga sila Antante, Londonski sporazum i stavovi Nikole Pašića o zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Prikazuje se tok Mirovne konferencije u Parizu, pitanje ratnih reparacija i međunarodni položaj Srbije nakon rata. U širem kontekstu spominje se i genocid nad Jermenima. Završni deo posvećen je formiranju nove države – Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Emisija beleži i upozorenja i dileme u Srbiji: ulazak u zajedničku državu u kojoj su Srbi postali relativna manjina, procene da je Srbija iz takvog ujedinjenja imala najmanju praktičnu korist, kao i stavovi da je time odstupila od dosadašnjih državnih i nacionalnih tradicija.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? 2. Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u EU biti važno na izborima naredne godine? U emisiji ''Otvori oči'' govoriće Zoran Vuletić, lider Građanskog demokratskog foruma i Ljubomir Đurić iz Centar za nacionalnu politiku. 3. Ubijeno 12, ranjeno 29 osoba u pucnjavi na plaži u Australiji, uoči velikog jevrejskog praznika Hanuke. Da li bi Evropa trebalo da podigne bezbednosne mere pred predstojeće novogodišnje praznike?
U nesreći na Savinom Kuku na Žabljaku jedna osoba je stradala, a druga je teško povređena, nakon što su ispali iz korpe na ski-liftu, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Ski centru Savin kuk.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Započeti samostalan život za mlade u Srbiji veliki je izazov, ali Čačak polako menja taj narativu koristeći svoje najjače adute. U godini kad su cene nekretnina u Beogradu dostigle nove rekorde, Čačak nudi pristupačnije cene kvadrata, dok ga auto-put "Miloš Veliki" pretvara u predgrađe prestonice.
Ni Pravilnik o upotrebi biorazgradivih kesa, ni zakonske i alternativne mere, pa ni apeli za brigu o okruženju i očuvanju prirode nisu postigli skoro ništa. Tek se plaćanje pokazalo kao efektivno rešenje - upotreba je smanjena za oko 70 odsto. Koliko smo daleko od ideje da nestanu u potpunosti?
Zima donosi prazničnu čaroliju, prijatne večeri i snežne radosti, ali za mnoge pse hladniji meseci mogu značiti i primetan pad raspoloženja. Baš kao i ljudi, kućni ljubimci osetljivi su na sezonske promene koje utiču na njihovu energiju, ponašanje i opštu sreću.
Mnoge namirnice koje često smatramo običnim ili čak nezdravim zapravo imaju značajne koristi za organizam, a među njima su krompir, jaja, sir i tamna čokolada.
Policija Viltšira, na jugozapadu Engleske, saopštila je da su njeni pripadnici u jednom selu imali intervenciju zbog odbegle koze, zbog koje su morali da koriste i štitove za suzbijanje demonstracija.
Vlasnica škole za obuku pasa Viki Ford pojasnila je koji postupci vlasnika mogu da stresiraju njihove ljubimce. Ona ističe da uz nekoliko jednostavnih promena u načinu na koji provodite vreme s psom, vaš odnos može da postane mnogo bolji.
Tetke su za mnogu decu spoj druge mame, najbolje prijateljice i poverljive saveznice. One kako tvrde psiholozi uče decu da ljubav nije ograničena ulogama i definicijama, već srcem.
Vlasnici pasa se često susreću sa neobičnim ponašanjima svojih ljubimaca, a jedna od neshvatljivih situacija je zašto pas uzima nasumične predmete i donosi ih vlasniku.
Zima i hladni dani često idu u paru sa čašom kuvanog vina ili punča. Iako ova pića pružaju osećaj topline i uživanja, ona su istovremeno i prilično kalorična - pre svega zbog alkohola i dodatog šećera.
Komentari (0)