Hidradenitis supurativa, kožno oboljenje koje se teško leči pogađa pretežno mlade ljude
U Srbiji se više od 400 pacijenata svakodnevno bori sa simpotomima hidradenitis supurative (HS) hronične kožne bolesti koje pogađa pretežno mlade ljude.
Izvor: Tanjug
24.09.2025. 22:45
Foto: Envato
HS je jedno od najtežih hroničnih dermatoloških oboljenja koje dovodi do intenzivnog bola, fizičkih ograničenja i društvene izolacije, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije u Beogradu na kojoj su o simptomima, iskustvu i terapiji supurativnog hidradenitisa na konferenciji govorili prof. dr Miloš Nikolić, direktor Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. dr Mirjana Milinković Srećković, načelnik ženskog odeljenja Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. Dr Milan Stojičić, direktor Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju UKCS i Ivana Čolović, pacijentkinja koja je dijagnostikovanno ovo oboljenje.
Prof. dr Miloš Nikolić objasnio je da ova bolest izaziva bolne i gnojne čireve koji cure i neprijatno mirišu, dolazi do stvaranja potkožnih tunela, ožiljaka, što značajno smanjuje pokretljivost, s obzirom na to da se promene nalaze u velikim pregibima.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je globalne lidere da zaustavljanje rata u Ukrajini i smanjenje trke u naoružanju može biti mnogo jeftinije i efikasnije nego budući pokušaji zaštite kritične infrastrukture od napada dronovima i drugih pretnji.
Jedan od roditelja učenika Pete beogradske gimnazije Nemanja Milošević najavio je podnošenje krivične prijave protiv vršiteljke dužnosti direktora te škole Danke Nešović zbog zloupotrebe službenog položaja.
Za pacijente ovo oboljenje znači svakodnevnu borbu sa intenzivnim bolom, fizičkim ograničenjima i društvenom izolacijom.
Prema njegovim rečima, pacijenti često mešaju simptome ove bolesti sa uraslom dlakom ili aknama, stoga je vrlo bitno da se, ukoliko se "bubuljice" jave u pregibnim regijama, što pre zatraži pregled dermatologa.
HS je jedna od najtežih hroničnih dermatoloških bolesti, a čak 97 odsto pacijenata trpi intenzivne bolove, dok 88 odsto pati zbog neprijatnog mirisa.
"Seksualna disfunkcija pogađa čak 61 odsto obolelih, pacijenti se suočavaju sa depresivnim stanjima, a stopa samoubistava je dvostruko veća u poređenju sa opštom populacijom, što dodatno opisuje emocionalni i psihološki teret bolesti. Pogođena je pretežno mlada populacija od 18 do 35 godina, a prosečno trajanje pogoršanja bolesti tokom meseca iznosi 14 dana, dok je radna sposobnost smanjena za čak 49 odsto", naveo je prof. dr Nikolić.
Foto: Envato
Pacijenti često prolaze kroz dugotrajan proces postavljanja dijagnoze, ponekad čekajući i čitav niz godina, što pogoršava kako njihovo fizičko stanje, tako i mentalno zdravlje.
Ovaj prolongirani proces dijagnoze i neadekvatno lečenje vode ka čestim hospitalizacijama, dugotrajnim bolovanjima i velikim troškovima lečenja, čineći HS ogromnim socioekonomskim teretom.
Bolest se teško leči
Prema rečima prof. dr Mirjane Milinković Srećković, ova bolest se, uprkos naporima lekara, veoma teško leči.
Dostupne terapije, poput antibiotika koji imaju protivupalno dejstvo, pružaju kratkotrajnu efikasnost i mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući antimikrobnu rezistenciju. Hirurški zahvati, iako često neophodni, kompleksni su, a simptomi bolesti se uglavnom ponovo javljaju.
"Struka se zalaže za uvođenje inovativne terapije na Listu lekova, kako bi pacijenti dobili šansu za bolji i kvalitetniji život, posebno uzimajući u obzir da se radi o mlađoj i radno aktivnoj populaciji. Pacijenata ima malo pa se njihov glas ne čuje dovoljno", rekla je prof. dr Milinković Srećković.
Ona je navela da je procena struke je da pacijenata sa HS kojima je sada neophodna ova vrsta terapije ima manje od 400 i da njihovo lečenje ne bi predstavljalo veliki izdatak za sistem, a za pacijente bi značilo nadu i šansu za dostojanstven život.
"Važno je naglasiti da operacija nije krajnje rešenje, već deo planiranog, multimodalnog pristupa. Kada su prisutne dugotrajne, bolne promene koje ne reaguju na dostupne konzervativne pristupe, uključivanje plastično-rekonstruktivne hirurgije postaje važan deo lečenja", rekao je prof. dr Milan Stojičić i dodao da je cilj da se smanji bol, kontrolišu aktivne upale u saradnji sa dermatologom i funkcionalna rekonstrukcija regije kako bi se pacijentu olakšalo kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prof. Stoijčić je istakao da perioperativna primena inovativne terapije igra ključnu ulogu u poboljšanju hirurških ishoda kod pacijenata obolelih od HS.
Dve hirurške intervencije pre lečenja
Ivana Čolović, koja već 15 godina živi sa ovim oboljenjem, prvih šest godina nije znala od čega boluje, dok joj plastični hirurg konačno nije postavio dijagnozu. Tokom tog perioda, prošla je kroz dve hirurške intervencije pre nego što je započela sa lečenjem kod dermatologa.
Nije bilo dana kada nije osećala bol ili se suočavala sa ograničenjima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
"Kuvanje, odlazak na posao, pa čak i odlazak na more - sve je postalo izazov", rekla je Čolović i dodala da većina pacijenata obolelih od HS nije u mogućnosti da radi, bolovi i depresivno stanje su stalno prisutni. Međutim, sve se promenilo nakon što šam uključena u program donacije biološke terapije. Simptomi su se ublažili, a neki su čak i potpuno nestali. Sada mogu da funkcionišem normalno", ispričala je Čolović i dodala da je osnovano i Udruženje pacijenata HS Derma.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Nova stranka sa srpskim predznakom ulazi u politički život Severne Makedonije. Skupljeni su potpisi i završavaju se pravne formalnosti za Srpsku demokratsku ligu. Zašto je potrebna ova stranka, kada već postoji nekoliko srpskih stranaka u zemlji? Kakvi su njeni ciljevi? Da li je zaista projekat vladajuće VMRO-DPMNE kao što tvrdi makedonska opozicija? I zasto upravo opoziciona SDSM konstantno otvara frontove sa srpskim vlastima? Kome to ide u prilog? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi odgovara Saša Bogdanović, inijator i osnivač Srpske demokratske lige.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Da li društvo uopšte razume kroz šta žena prolazi posle porođaja i imamo li razvijenu svest od čega je sve treba poštedeti? Znači li postporođajna depresija da žena ne voli svoje dete i kako se izboriti sa postporođajnom tugom? Zašto se od majke očekuje da sve može? Koliko žena u Srbiji prolazi kroz postporođajnu depresiju, a da to nikome ne kaže? Za emisiju “Tražim reč” govore dr Maja Milosavljević Marković psihijatar, patronažna sestra Tamara Obućina, autorka platforme @nisam.samomama Jelena Teofilović, majka devetoro dece Vesna Milićević, direktorka Centra za mamae Jovana Ružičić i osnivačica MAMF konferencije Meliha Žiško.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njegovog stvaralaštva, razotkriva se život Cvetka Lainovića izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Lainoviću kao čoveku i umetniku - njegovim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njegov prepoznatljiv slikarski izraz.
Nestanak dvojice muškaraca u blizini akumulacionog jezera Barje kod Leskovca prijavljen je u četvrtak posle podne, te je za njima jutros nastavljena potraga, potvrđeno za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Leskovac.
Policija će u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, podneti krivične prijave protiv T. M. (47), L. M. (22) i N. J. (28) iz Zaječara, zbog sumnje da su ucenjivali 28-godišnjakinju da će objaviti njene i fotografije njenog bivšeg dečka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije u Novom Sadu, zaplenili su 50 kilograma marihuane i uhapsili D. R. (53) iz Čačka, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja saobraćajne policije u Smederevu, u četvrtak su, tokom pojačane kontrole saobraćaja, zaustavili kombi vozilo aleksinačkih registarskih oznaka, kojim se nepropisno vršio organizovani prevoz dece.
Mađarska start-ap kompanija Allonic razvila je potpuno novu i revolucionarnu tehnologiju proizvodnje robota pod nazivom 3D Tissue Braiding, koja kombinuje 3D štampu materijala i automatizovano pletenje, omogućavajući stvaranje kompletnih, funkcionalnih tela robota u samo jednom proizvodnom procesu.
Izuzetno redak dijamant, težak 228,62 karata, iskopan je u rudarsko-prerađivačkom kombinatu "Vladimir Grib" u Arhangelskoj oblasti na severozapadu Rusije, objavila je kompanija AGD Dajmonds.
Američka administracija za aeronautiku i svemir (NASA) saopštila je da će, nakon odlaganja, lansirati istorijsku misiju Artemis II na Mesec najverovatnije 6. marta.
Nezavisni istraživač Valentina Salerno identifikovala je 20 dela koja su ranije bila ili malo poznata ili im je autentičnost bila upitna, i potvrdila je da ona pripadaju umetniku Mikelanđelu Buonarotiju.
Iako se mleko godinama smatralo glavnim izvorom kalcijuma, stručnjaci ukazuju da zdravlje kostiju zavisi od uravnotežene ishrane koja uključuje i druge namirnice bogate kalcijumom, vitaminom D i mineralima neophodnim za njihovu pravilnu apsorpciju.
Prvi oblik tenisa, poznat kao jeu de paume ili "igra dlanom", igrao se rukom, često u rukavici, a ne reketom. Ova verzija razvila se u "pravi tenis", koji se igrao unutar zatvorenih dvorana sa zidovima, visokim prozorima i galerijama za gledaoce, specijalnim drvenim reketima i tvrdim lopticama.
Komentari (0)