Hidradenitis supurativa, kožno oboljenje koje se teško leči pogađa pretežno mlade ljude
U Srbiji se više od 400 pacijenata svakodnevno bori sa simpotomima hidradenitis supurative (HS) hronične kožne bolesti koje pogađa pretežno mlade ljude.
Izvor: Tanjug
24.09.2025. 22:45
Foto: Envato
HS je jedno od najtežih hroničnih dermatoloških oboljenja koje dovodi do intenzivnog bola, fizičkih ograničenja i društvene izolacije, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije u Beogradu na kojoj su o simptomima, iskustvu i terapiji supurativnog hidradenitisa na konferenciji govorili prof. dr Miloš Nikolić, direktor Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. dr Mirjana Milinković Srećković, načelnik ženskog odeljenja Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. Dr Milan Stojičić, direktor Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju UKCS i Ivana Čolović, pacijentkinja koja je dijagnostikovanno ovo oboljenje.
Prof. dr Miloš Nikolić objasnio je da ova bolest izaziva bolne i gnojne čireve koji cure i neprijatno mirišu, dolazi do stvaranja potkožnih tunela, ožiljaka, što značajno smanjuje pokretljivost, s obzirom na to da se promene nalaze u velikim pregibima.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je globalne lidere da zaustavljanje rata u Ukrajini i smanjenje trke u naoružanju može biti mnogo jeftinije i efikasnije nego budući pokušaji zaštite kritične infrastrukture od napada dronovima i drugih pretnji.
Jedan od roditelja učenika Pete beogradske gimnazije Nemanja Milošević najavio je podnošenje krivične prijave protiv vršiteljke dužnosti direktora te škole Danke Nešović zbog zloupotrebe službenog položaja.
Za pacijente ovo oboljenje znači svakodnevnu borbu sa intenzivnim bolom, fizičkim ograničenjima i društvenom izolacijom.
Prema njegovim rečima, pacijenti često mešaju simptome ove bolesti sa uraslom dlakom ili aknama, stoga je vrlo bitno da se, ukoliko se "bubuljice" jave u pregibnim regijama, što pre zatraži pregled dermatologa.
HS je jedna od najtežih hroničnih dermatoloških bolesti, a čak 97 odsto pacijenata trpi intenzivne bolove, dok 88 odsto pati zbog neprijatnog mirisa.
"Seksualna disfunkcija pogađa čak 61 odsto obolelih, pacijenti se suočavaju sa depresivnim stanjima, a stopa samoubistava je dvostruko veća u poređenju sa opštom populacijom, što dodatno opisuje emocionalni i psihološki teret bolesti. Pogođena je pretežno mlada populacija od 18 do 35 godina, a prosečno trajanje pogoršanja bolesti tokom meseca iznosi 14 dana, dok je radna sposobnost smanjena za čak 49 odsto", naveo je prof. dr Nikolić.
Foto: Envato
Pacijenti često prolaze kroz dugotrajan proces postavljanja dijagnoze, ponekad čekajući i čitav niz godina, što pogoršava kako njihovo fizičko stanje, tako i mentalno zdravlje.
Ovaj prolongirani proces dijagnoze i neadekvatno lečenje vode ka čestim hospitalizacijama, dugotrajnim bolovanjima i velikim troškovima lečenja, čineći HS ogromnim socioekonomskim teretom.
Bolest se teško leči
Prema rečima prof. dr Mirjane Milinković Srećković, ova bolest se, uprkos naporima lekara, veoma teško leči.
Dostupne terapije, poput antibiotika koji imaju protivupalno dejstvo, pružaju kratkotrajnu efikasnost i mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući antimikrobnu rezistenciju. Hirurški zahvati, iako često neophodni, kompleksni su, a simptomi bolesti se uglavnom ponovo javljaju.
"Struka se zalaže za uvođenje inovativne terapije na Listu lekova, kako bi pacijenti dobili šansu za bolji i kvalitetniji život, posebno uzimajući u obzir da se radi o mlađoj i radno aktivnoj populaciji. Pacijenata ima malo pa se njihov glas ne čuje dovoljno", rekla je prof. dr Milinković Srećković.
Ona je navela da je procena struke je da pacijenata sa HS kojima je sada neophodna ova vrsta terapije ima manje od 400 i da njihovo lečenje ne bi predstavljalo veliki izdatak za sistem, a za pacijente bi značilo nadu i šansu za dostojanstven život.
"Važno je naglasiti da operacija nije krajnje rešenje, već deo planiranog, multimodalnog pristupa. Kada su prisutne dugotrajne, bolne promene koje ne reaguju na dostupne konzervativne pristupe, uključivanje plastično-rekonstruktivne hirurgije postaje važan deo lečenja", rekao je prof. dr Milan Stojičić i dodao da je cilj da se smanji bol, kontrolišu aktivne upale u saradnji sa dermatologom i funkcionalna rekonstrukcija regije kako bi se pacijentu olakšalo kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prof. Stoijčić je istakao da perioperativna primena inovativne terapije igra ključnu ulogu u poboljšanju hirurških ishoda kod pacijenata obolelih od HS.
Dve hirurške intervencije pre lečenja
Ivana Čolović, koja već 15 godina živi sa ovim oboljenjem, prvih šest godina nije znala od čega boluje, dok joj plastični hirurg konačno nije postavio dijagnozu. Tokom tog perioda, prošla je kroz dve hirurške intervencije pre nego što je započela sa lečenjem kod dermatologa.
Nije bilo dana kada nije osećala bol ili se suočavala sa ograničenjima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
"Kuvanje, odlazak na posao, pa čak i odlazak na more - sve je postalo izazov", rekla je Čolović i dodala da većina pacijenata obolelih od HS nije u mogućnosti da radi, bolovi i depresivno stanje su stalno prisutni. Međutim, sve se promenilo nakon što šam uključena u program donacije biološke terapije. Simptomi su se ublažili, a neki su čak i potpuno nestali. Sada mogu da funkcionišem normalno", ispričala je Čolović i dodala da je osnovano i Udruženje pacijenata HS Derma.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)