Hidradenitis supurativa, kožno oboljenje koje se teško leči pogađa pretežno mlade ljude
Foto: Envato
U Srbiji se više od 400 pacijenata svakodnevno bori sa simpotomima hidradenitis supurative (HS) hronične kožne bolesti koje pogađa pretežno mlade ljude.
Izvor: Tanjug
24.09.2025. 22:45
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
HS je jedno od najtežih hroničnih dermatoloških oboljenja koje dovodi do intenzivnog bola, fizičkih ograničenja i društvene izolacije, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije u Beogradu na kojoj su o simptomima, iskustvu i terapiji supurativnog hidradenitisa na konferenciji govorili prof. dr Miloš Nikolić, direktor Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. dr Mirjana Milinković Srećković, načelnik ženskog odeljenja Klinike za dermatovenerologiju UKCS, prof. Dr Milan Stojičić, direktor Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju UKCS i Ivana Čolović, pacijentkinja koja je dijagnostikovanno ovo oboljenje.
Prof. dr Miloš Nikolić objasnio je da ova bolest izaziva bolne i gnojne čireve koji cure i neprijatno mirišu, dolazi do stvaranja potkožnih tunela, ožiljaka, što značajno smanjuje pokretljivost, s obzirom na to da se promene nalaze u velikim pregibima.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je globalne lidere da zaustavljanje rata u Ukrajini i smanjenje trke u naoružanju može biti mnogo jeftinije i efikasnije nego budući pokušaji zaštite kritične infrastrukture od napada dronovima i drugih pretnji.
Jedan od roditelja učenika Pete beogradske gimnazije Nemanja Milošević najavio je podnošenje krivične prijave protiv vršiteljke dužnosti direktora te škole Danke Nešović zbog zloupotrebe službenog položaja.
Za pacijente ovo oboljenje znači svakodnevnu borbu sa intenzivnim bolom, fizičkim ograničenjima i društvenom izolacijom.
Prema njegovim rečima, pacijenti često mešaju simptome ove bolesti sa uraslom dlakom ili aknama, stoga je vrlo bitno da se, ukoliko se "bubuljice" jave u pregibnim regijama, što pre zatraži pregled dermatologa.
HS je jedna od najtežih hroničnih dermatoloških bolesti, a čak 97 odsto pacijenata trpi intenzivne bolove, dok 88 odsto pati zbog neprijatnog mirisa.
"Seksualna disfunkcija pogađa čak 61 odsto obolelih, pacijenti se suočavaju sa depresivnim stanjima, a stopa samoubistava je dvostruko veća u poređenju sa opštom populacijom, što dodatno opisuje emocionalni i psihološki teret bolesti. Pogođena je pretežno mlada populacija od 18 do 35 godina, a prosečno trajanje pogoršanja bolesti tokom meseca iznosi 14 dana, dok je radna sposobnost smanjena za čak 49 odsto", naveo je prof. dr Nikolić.
Foto: Envato
Pacijenti često prolaze kroz dugotrajan proces postavljanja dijagnoze, ponekad čekajući i čitav niz godina, što pogoršava kako njihovo fizičko stanje, tako i mentalno zdravlje.
Ovaj prolongirani proces dijagnoze i neadekvatno lečenje vode ka čestim hospitalizacijama, dugotrajnim bolovanjima i velikim troškovima lečenja, čineći HS ogromnim socioekonomskim teretom.
Bolest se teško leči
Prema rečima prof. dr Mirjane Milinković Srećković, ova bolest se, uprkos naporima lekara, veoma teško leči.
Dostupne terapije, poput antibiotika koji imaju protivupalno dejstvo, pružaju kratkotrajnu efikasnost i mogu izazvati ozbiljne nuspojave, uključujući antimikrobnu rezistenciju. Hirurški zahvati, iako često neophodni, kompleksni su, a simptomi bolesti se uglavnom ponovo javljaju.
"Struka se zalaže za uvođenje inovativne terapije na Listu lekova, kako bi pacijenti dobili šansu za bolji i kvalitetniji život, posebno uzimajući u obzir da se radi o mlađoj i radno aktivnoj populaciji. Pacijenata ima malo pa se njihov glas ne čuje dovoljno", rekla je prof. dr Milinković Srećković.
Ona je navela da je procena struke je da pacijenata sa HS kojima je sada neophodna ova vrsta terapije ima manje od 400 i da njihovo lečenje ne bi predstavljalo veliki izdatak za sistem, a za pacijente bi značilo nadu i šansu za dostojanstven život.
"Važno je naglasiti da operacija nije krajnje rešenje, već deo planiranog, multimodalnog pristupa. Kada su prisutne dugotrajne, bolne promene koje ne reaguju na dostupne konzervativne pristupe, uključivanje plastično-rekonstruktivne hirurgije postaje važan deo lečenja", rekao je prof. dr Milan Stojičić i dodao da je cilj da se smanji bol, kontrolišu aktivne upale u saradnji sa dermatologom i funkcionalna rekonstrukcija regije kako bi se pacijentu olakšalo kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prof. Stoijčić je istakao da perioperativna primena inovativne terapije igra ključnu ulogu u poboljšanju hirurških ishoda kod pacijenata obolelih od HS.
Dve hirurške intervencije pre lečenja
Ivana Čolović, koja već 15 godina živi sa ovim oboljenjem, prvih šest godina nije znala od čega boluje, dok joj plastični hirurg konačno nije postavio dijagnozu. Tokom tog perioda, prošla je kroz dve hirurške intervencije pre nego što je započela sa lečenjem kod dermatologa.
Nije bilo dana kada nije osećala bol ili se suočavala sa ograničenjima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
"Kuvanje, odlazak na posao, pa čak i odlazak na more - sve je postalo izazov", rekla je Čolović i dodala da većina pacijenata obolelih od HS nije u mogućnosti da radi, bolovi i depresivno stanje su stalno prisutni. Međutim, sve se promenilo nakon što šam uključena u program donacije biološke terapije. Simptomi su se ublažili, a neki su čak i potpuno nestali. Sada mogu da funkcionišem normalno", ispričala je Čolović i dodala da je osnovano i Udruženje pacijenata HS Derma.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Ukrajinci rekli da će otvoriti naftovod "Družba”. Ministarka energetike najavila da je većina dogovora sa MOL-om usaglašena. Tramp produžio primirje sa Iranom, iz Teherana poručuju da je u pitanju trik. Da li su pregovori u Islamabadu odloženi do daljnjeg i šta se može očekivati od sukoba na Bliskom istoku? Gosti jutra Slobodan Dimitrijević I Branimir Đokić Velika Britanija donela istorijski zakon – doživotna zabrana kupovine cigareta za osobe rođene posle 2008. godine. Koliko je Srbija daleko od donošenja sličnih zakona?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Da li je plaćanje kešom navika koja se u Srbiji već promenila? Dok broj kartica i plaćanja raste, keš se polako povlači, ali pitanje poverenja i dalje ostaje otvoreno. Veštačka inteligencija sve više ulazi u zdravstvo, ali kada pogreši u 8 od 10 slučajeva, jasno je da još nije spremna da odlučuje umesto lekara i da poverenje mora tek da zaradi. Kako jedan srpski startap pomaže kompanijama da donose fer odluke o platama, zašto publika sve manje veruje “savršenom” AI sadržaju na društvenim mrežama i kako od nekoliko sastojaka napraviti brz, konkretan obrok kad vremena nema.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Iako zamrzivač produžava trajnost hrane, neke namirnice gube ukus i teksturu nakon odmrzavanja. Stručnjaci upozoravaju da pržena hrana, kuvana jaja i određeno povrće nisu dobar izbor za zamrzavanje.
Redovno održavanje tepiha, uz jedno temeljno godišnje čišćenje u proleće, može značajno da produži njegov vek trajanja i poboljša kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
Najnoviji modeli veštačke inteligencije pokazala su koliko savremeni softver može biti ranjiv, ali i koliko brzo te slabosti mogu biti otkrivene i uklonjene.
Mnogi od nas se suočavaju s osećajem težine, nadutosti i usporene probave. Promena dnevne rutine, manjak fizičke aktivnosti i kalorični obroci često ostavljaju trag na probavnom sistemu.
Kombinacija kvasca, meda i kefira može postepeno da ojača vlas i poboljša gustinu kose. Pre pojave modernih kozmetičkih proizvoda, prirodni recepti za negu kose bili su osnova lepote u mnogim tradicijama.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Komentari (0)