Naučnici otkrili šta je pokrenulo seriju misterioznih zemljotresa na Santoriniju
Početkom 2025. godine, grčko ostrvo Santorini pogodio je veliki broj snažnih zemljotresa. Tačnije, više od 28.000 u razmaku od nekoliko nedelja, pri čemu su neki dostizali jačinu veću od pet stepeni Rihtera. Naučnici su istraživali da li su ih izazvala tektonska pomeranja ili vulkanska aktivnost.
Nova studija, objavljena u časopisu Nejčr, konačno je dala odgovor.
Zahvaljujući upotrebi senzora i pomoći novog modela veštačke inteligencije, istraživači su uspeli da sprovedu geološku analizu i otkrili da su za seizmičke događaje odgovorni obližnji vulkani i njihovo kretanje magme.
Rusija trenutno ne gubi rat, nije u panici, ali njen manir su provokacije. Rusi seju strah i nesigurnost, a Zapadna Evropa ne može brzo da odreaguje, izjavio je urednik portala Tango six Petar Vojinović, govoreći o nedavnom upadu ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Na odeljenju hematoonkologije Instituta za majku i dete "Dr Vukan Čupić" u Beogradu nema tople vode od 28. maja, kada je u uzorku sputuma i delovima vodovodnog sistema nađena bakterija legionela. V. d. direktora Instituta Vladislav Vukomanović kaže da su u toku završni radovi na sanaciji problema.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
"Kroz blisku međunarodnu saradnju i kombinaciju različitih geofizičkih metoda, uspeli smo da pratimo razvoj seizmičke krize gotovo u realnom vremenu i čak naučimo nešto o interakciji između dva vulkana. Ovo će nam pomoći da u budućnosti unapredimo praćenje oba vulkana", rekao je Jens Karstens, morski geofizičar iz GEOMAR, u saopštenju za javnost, piše RTS.
"Proces započeo u julu"
Santorini je deo Helenskog vulkanskog pojasa, oblasti koja često beleži visok nivo geološke aktivnosti. Osim što leži na više zona raseda, ostrvo je i u neposrednoj blizini Kolumba, aktivnog podvodnog vulkana.
Iako se glavni događaj odigrao u februaru ove godine, proces je zapravo započeo već u julu 2024. godine.
Tada se magma uzdigla i smestila u plitki rezervoar ispod Santorinija. To je dovelo do toga da se ostrvo podigne za nekoliko centimetara iznad svoje uobičajene visine.
Foto: Pixabay
Nekoliko centimetara možda ne izgleda mnogo i stanovnici to sigurno nisu mogli da primete, ali bilo je dovoljno da pokrene lančanu reakciju kretanja magme koja je dovela do zemljotresa 2025. godine.
Kako je magma nastavila da se diže i pomera ispod ostrva, seizmički događaji postajali su sve češći i intenzivniji.
"Seizmička aktivnost bila je tipična za magmu koja se uzdiže kroz Zemljinu koru. Migrirajuća magma lomi stene i stvara prolaze, što izaziva intenzivne zemljotrese", objasnio je geofizičar Marius Isken sa GFZ Helmholc centra za geonauke.
Kada se magma konačno povukla iz rezervoara, Santorini se spustio na svoje uobičajeno mesto i zemljotresi su prestali.
Vulkani pokrenuli skriveni hidraulički sistem
Suptilno podizanje i spuštanje Santorinija, koje je istraživački tim uočio, otkrilo je ranije nepoznatu hidrauličku vezu između ostrva i susednih vulkana.
Ovo otkriće postalo je moguće zahvaljujući inovativnoj kombinaciji tehnika i analiza koje su naučnici koristili da razumeju seizmički događaj na Santoriniju.
Naučnici su spojili podatke sa stanica za praćenje zemljotresa i podvodnih senzora postavljenih u blizini Kolumba, kao i novi model veštačke inteligencije razvijen za precizno lociranje zemljotresa.
Foto: Tanjug/AP/Badan Geologi
Koristeći sve ove metode, tim je uspeo da mapira i rekonstruiše ono što se dešavalo duboko pod zemljom, u realnom vremenu i sa velikom preciznošću. Otkriveno je da je tokom zemljotresa na Santoriniju oko 300 miliona kubnih metara magme izbilo iz dubine Zemljine kore i smestilo se na oko 4.000 metara ispod okeanskog dna.
Istraživači se nadaju da će nastaviti da koriste ove najsavremenije metode nadzora kako bi bolje razumeli zemljotrese i odnos između Santorinija i njegove vulkanske okoline.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srpski teniser Novak Đoković, osvajač deset titula na Australijan openu, izjavio je nakon plasmana u 11. finale u Melburnu da mu je ovo jedno od najlepših večeri koje je doživeo u Australiji.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)