Naučnici otkrili šta je pokrenulo seriju misterioznih zemljotresa na Santoriniju
Početkom 2025. godine, grčko ostrvo Santorini pogodio je veliki broj snažnih zemljotresa. Tačnije, više od 28.000 u razmaku od nekoliko nedelja, pri čemu su neki dostizali jačinu veću od pet stepeni Rihtera. Naučnici su istraživali da li su ih izazvala tektonska pomeranja ili vulkanska aktivnost.
Nova studija, objavljena u časopisu Nejčr, konačno je dala odgovor.
Zahvaljujući upotrebi senzora i pomoći novog modela veštačke inteligencije, istraživači su uspeli da sprovedu geološku analizu i otkrili da su za seizmičke događaje odgovorni obližnji vulkani i njihovo kretanje magme.
Rusija trenutno ne gubi rat, nije u panici, ali njen manir su provokacije. Rusi seju strah i nesigurnost, a Zapadna Evropa ne može brzo da odreaguje, izjavio je urednik portala Tango six Petar Vojinović, govoreći o nedavnom upadu ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Na odeljenju hematoonkologije Instituta za majku i dete "Dr Vukan Čupić" u Beogradu nema tople vode od 28. maja, kada je u uzorku sputuma i delovima vodovodnog sistema nađena bakterija legionela. V. d. direktora Instituta Vladislav Vukomanović kaže da su u toku završni radovi na sanaciji problema.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
"Kroz blisku međunarodnu saradnju i kombinaciju različitih geofizičkih metoda, uspeli smo da pratimo razvoj seizmičke krize gotovo u realnom vremenu i čak naučimo nešto o interakciji između dva vulkana. Ovo će nam pomoći da u budućnosti unapredimo praćenje oba vulkana", rekao je Jens Karstens, morski geofizičar iz GEOMAR, u saopštenju za javnost, piše RTS.
"Proces započeo u julu"
Santorini je deo Helenskog vulkanskog pojasa, oblasti koja često beleži visok nivo geološke aktivnosti. Osim što leži na više zona raseda, ostrvo je i u neposrednoj blizini Kolumba, aktivnog podvodnog vulkana.
Iako se glavni događaj odigrao u februaru ove godine, proces je zapravo započeo već u julu 2024. godine.
Tada se magma uzdigla i smestila u plitki rezervoar ispod Santorinija. To je dovelo do toga da se ostrvo podigne za nekoliko centimetara iznad svoje uobičajene visine.
Foto: Pixabay
Nekoliko centimetara možda ne izgleda mnogo i stanovnici to sigurno nisu mogli da primete, ali bilo je dovoljno da pokrene lančanu reakciju kretanja magme koja je dovela do zemljotresa 2025. godine.
Kako je magma nastavila da se diže i pomera ispod ostrva, seizmički događaji postajali su sve češći i intenzivniji.
"Seizmička aktivnost bila je tipična za magmu koja se uzdiže kroz Zemljinu koru. Migrirajuća magma lomi stene i stvara prolaze, što izaziva intenzivne zemljotrese", objasnio je geofizičar Marius Isken sa GFZ Helmholc centra za geonauke.
Kada se magma konačno povukla iz rezervoara, Santorini se spustio na svoje uobičajeno mesto i zemljotresi su prestali.
Vulkani pokrenuli skriveni hidraulički sistem
Suptilno podizanje i spuštanje Santorinija, koje je istraživački tim uočio, otkrilo je ranije nepoznatu hidrauličku vezu između ostrva i susednih vulkana.
Ovo otkriće postalo je moguće zahvaljujući inovativnoj kombinaciji tehnika i analiza koje su naučnici koristili da razumeju seizmički događaj na Santoriniju.
Naučnici su spojili podatke sa stanica za praćenje zemljotresa i podvodnih senzora postavljenih u blizini Kolumba, kao i novi model veštačke inteligencije razvijen za precizno lociranje zemljotresa.
Foto: Tanjug/AP/Badan Geologi
Koristeći sve ove metode, tim je uspeo da mapira i rekonstruiše ono što se dešavalo duboko pod zemljom, u realnom vremenu i sa velikom preciznošću. Otkriveno je da je tokom zemljotresa na Santoriniju oko 300 miliona kubnih metara magme izbilo iz dubine Zemljine kore i smestilo se na oko 4.000 metara ispod okeanskog dna.
Istraživači se nadaju da će nastaviti da koriste ove najsavremenije metode nadzora kako bi bolje razumeli zemljotrese i odnos između Santorinija i njegove vulkanske okoline.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Najstarija kopnena životinja na svetu, džinovska kornjača Džonatan stara 194 godine, našla se u središtu globalne dezinformacije nakon što je lažni nalog na društvenoj mreži Iks, predstavljajući se kao njen veterinar, objavio vest o njenoj smrti i tražio donacije u kriptovalutama.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Komentari (0)