(FOTO) Tajna moć mirisa: Izložba koja se "gleda" nosem
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Kako zapravo miriše rat? A ljubav? Da li ste se ikada zapitali kako je "vonjao" srednjovekovni Pariz - ili kako miris može postati svetinja?
Izložba "Tajna moć mirisa", koja se otvara u sredu u muzeju Kunstpalast u nemačkom Dizeldorfu, poziva posetioce na jedno sasvim drugačije umetničko iskustvo - ono koje se ne gleda očima, već oseća čulom mirisa.
"Ova izložba je eksperiment - i poziv publici da istoriju doživi svojim nosevima", kaže Feliks Kremer, generalni direktor muzeja.
Postavka vodi kroz više od hiljadu godina kulturne istorije, od srednjovekovnih verskih artefakata do savremene umetnosti 21. veka. U svakoj galeriji mirisi postaju most između epoha: difuzori, atomizeri i mirisne stele ispunjavaju prostor notama koje prate umetnička dela i duh vremena.
U zamračenoj prostoriji, miris smirne obavija posetioce dok posmatraju hrišćanske drvorezbarije sa biblijskim prizorima. I u judaizmu i u islamu, smirna je od davnina simbol molitve i pročišćenja - sveta esencija koja povezuje zemlju i nebo.
Ali ne miriše sve tako spokojno. U delu posvećenom Prvom svetskom ratu, posetioci oklevaju da pritisnu dugme. Kada to učine, iz difuzora se oslobađa težak, oštar miris - mešavina baruta, krvi i sumpora.
"Svako ko je ikada doživeo rat zna - to je iskustvo koje se ne zaboravlja. Ovde zapravo možete osetiti njegovu brutalnost", objašnjava Robert Miler-Grinov, kustos izložbe i jedan od vodećih stručnjaka za mirise i tehnologiju mirisa.
Miris ima jedinstvenu moć da probudi sećanja i emocije dublje od bilo kog drugog čula. A upravo na toj moći počiva ova izložba - umetnost koja se udiše.
Skoro 2.000 ždralova uginulih od ptičjeg gripa pronašli su poslednjih dana volonteri u Linumu, prirodnoj oazi nadomak Berlina koju posmatrači ptica najčešće posećuju.
Kustos muzeja u Bangkoku napustio je Tajland i otišao za London, strahujući od hapšenja, nakon što je Kina osudila njegovu muzejsku postavku i izložbu kao suviše provokativnu.
Miroslavljevo jevanđelje predstavlja najstariji sačuvani ćirilični rukopis srpske srednjovekovne kulture. Zbog izuzetne umetničke i istorijske vrednosti, proglašeno je kulturnim dobrom od izuzetnog značaja još 1979. godine.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Javno preduzeće "Putevi Srbije" obaveštava vozače da će od 30. oktobra u 12 časova do 10. novembra u 14 časova biti izvedeni radovi na rehabilitaciji državnog puta I A reda broj 1, na petlji Beograd. Tokom radova važiće posebna regulacija saobraćaja, a više rampi biće zatvoreno.
Jedan dečak je poginuo, sedmorica su povređena, kao i vozač kombija u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad – Beograd posle naplatne rampe.
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Relativno do nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju. Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi.
Italija rizikuje da izgubi oko 20 odsto svojih plaža do 2050. godine i 40 odsto do 2100. godine zbog porasta nivoa mora, objavljeno je u izveštaju Italijanskog geografskog društva "Potopljeni pejzaži"
Naučnici su otkrili zašto plačemo dok sečemo luk. Krivac je hemijsko jedinjenje, a rešenje je iznenađujuće jednostavno - oštriji noževi i sporiji pokreti.
U srcu italijanske pokrajine Kampanije, u blizini mesta Salento, s pogledom na kristalno more i okruženo maslinama, nalazi se seoce u kome kao da je vreme stalo. Ačaroli je "selo stogodišnjaka". Jedna od deset osoba u Ačaroliju doživi više od sto godina.
Komentari (0)