(VIDEO) Najveća paukova mreža na svetu otkrivena u pećini na granici Grčke i Albanije
Foto: Pixabay
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Izvor: Live science
10.11.2025. 23:35
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Subterranean Biology, „izuzetna“ kolonija sastoji se od kolosalne mreže u delu pećine koji je uvek u mraku. Mreža se prostire na 106 kvadratnih metara duž zida uskog, niskog prolaza blizu ulaza u pećinu. Istraživači navode da je reč o "zakrpi" od hiljada pojedinačnih, levkastih mreža.
Ovo je prvi dokaz kolonijalnog ponašanja kod dve uobičajene vrste pauka i verovatno predstavlja najveću paukovu mrežu na svetu, rekao je vodeći autor studije, vanredni profesor biologije na Mađarskom univerzitetu "Sapientija" u Transilvaniji Istvan Urak.
Lokalne vlasti u Francuskoj saopštile su da je neimenovani muškarac otkrio zlatne poluge i novčiće vredne oko 700.000 evra dok je kopao bazen u svojoj bašti.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
"Prirodni svet i dalje krije bezbroj iznenađenja za nas. Kada bih pokušao da opišem sve emocije koje su me preplavile, izdvojio bih divljenje, poštovanje i zahvalnost. To mora da se doživi da bi se zaista shvatilo kako je", rekao je Urak za Lajv sajens.
Ovaj "arahnidski megapolis" nalazi se u pećini, koju je izdubila sumporna kiselina nastala oksidacijom vodonik-sulfida u podzemnim vodama.
Iako su istraživači otkrili primamljive nove podatke o koloniji, oni nisu prvi koji su je videli.
Dve vrste dominantne u koloniji
Speleolozi Češkog speleološkog društva otkrili su je 2022. godine tokom ekspedicije u kanjonu Vromoner. Tim naučnika je zatim posetio pećinu 2024. godine, uzevši uzorke paukova sa mreže koje je Urak analizirao pre nego što je krenuo na sopstvenu ekspediciju u pećinu.
Analiza je otkrila da u koloniji žive dve vrste pauka - tegenaria domestica, poznata kao kućni levkasti pauk, i prinerigone vagans.
Pri poseti pećini, Urak i njegove kolege procenili su da ima oko 69.000 jedinki domestica i više od 42.000 vagans.
DNK analize za novo istraživanje takođe su potvrdile da su ove dve vrste dominantne u koloniji.
Kolonija u pećini jedna je od najvećih ikada dokumentovanih, a za vrste koje je čine ranije nije bilo poznato da sarađuju na ovakav način.
Foto: Envato
"T. domestica i p. vagans su široko rasprostranjene blizu ljudskih naselja, ali ova kolonija je jedinstven slučaj dve vrste koje zajednički žive u istoj mrežnoj strukturi u ovako ogromnom broju", rekao je Urak.
Uobičajeno bi se očekivalo da kućni levkasti pauci love p. vagans, ali nedostatak svetlosti u pećini može uticati na vid paukova, prema studiji.
Pećinski pauci drogačiji od onih napolju
Ishrana paukova zasniva se na sitnim mušicama koje ne ujedaju, a koje se hrane belim mikrobnim biofilmovima - sluzavim naslagama koje štite mikroorganizme od spoljašnjih uticaja - nastalim od bakterija koje oksiduju sumpor u pećini.
Sumporom bogat potok, koji u pećinu dotiče iz prirodnih izvora, ispunjava pećinu vodonik-sulfidom i omogućava opstanak mikroba, mušica i njihovih predatora, napisali su istraživači u studiji.
Sumporna ishrana paukova utiče na njihov mikrobiom, koji je značajno manje raznovrstan nego kod paukova istih vrsta van pećine, pokazala je analiza sadržaja creva.
Molekularni podaci takođe su pokazali da su pauci unutar pećine genetski različiti od svojih rođaka koji žive napolju, što ukazuje da su se pećinski pauci prilagodili svojim mračnim uslovima.
Urak je istakao da je važno zaštititi ovu koloniju, uprkos izazovima koji mogu proizaći iz njene lokacije na granici dve države. U međuvremenu, istraživači rade na još jednoj studiji koja će otkriti dodatne pojedinosti o stanovnicima pećine.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
Šesnaesta epizoda serijala Put znanja prati inicijativu Tesla i ja – kognicija u 21. veku, koja kroz seriju radionica povezuje veštačku inteligenciju, umetnost, nauku i obrazovanje. Kroz koncept kreativnog lavirinta, učesnici istražuju kako nove tehnologije mogu da unaprede, a ne zamene ljudsku kreativnost. Poseban fokus je na razvoju jezičkih i kognitivnih veština, razumevanju namere u komunikaciji i snalaženju u digitalnom okruženju. Kroz ideju autopoezisa i interdisciplinarni STEAM pristup, epizoda prikazuje kako mladi postaju aktivni učesnici koji razumeju i oblikuju savremeno društvo, uz svest o etičkim, ekološkim i društvenim izazovima.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta zaista piše u predlogu izmena Porodičnog zakona, a šta su spekulacije? Zbog čega će roditelji ići na prevaspitavanje? Da li ćemo zaista moći da stanemo na put maloletničkim brakovima? Zašto mnogi smatraju da je ovaj Zakon udar na porodicu? Za emisiju “Tražim reč” govore državni sekretar u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji Radoš Pejović, psiholog Dragana Ivanović i operska umetnica Nataša Tasić Knežević.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Pavle Mirović (19), koji se takmiči u regularnoj konkurenciji sa dijagnozom autizma, istrčao je Beogradski polumaraton održan u subotu, za jedan sat, 59 minuta i 45 sekundi (1:59:45), čime je oborio lični rekord. Njegova majka Dragana Mirović govorila je za Newsmax Balkans o Pavlovom uspehu.
Na sajmu Watches and Wonders Geneva 2026, gde se svake godine pomeraju granice časovničarske umetnosti, modna kuća Šanel predstavila je jedan od najneobičnijih i najambicioznijih predmeta koje je svet luksuza video u poslednje vreme – šahovski set nazvan "Coco Game".
Mnogi misle da je za zaštitu jetre dovoljno izbegavati alkohol, ali lekari ističu da to nije jedini factor. Hepatolozi naglašavaju da postoje i druga pića koja mogu štetiti jetri, čak i ako se smatraju zdravima.
Ako primetite krv dok perete zube, prva pomisao obično je da previše pritiskate četkicu ili da možda zanemarujete oralnu higijenu. Iako su to najčešći uzroci, postoje i drugi faktori koji mogu biti u igri.
Poslednjih godina došlo je do alarmantnog porasta broja vodnih puteva zagađenih kokainom, što je navelo naučnike da se pitaju kako ribe reaguju i podnose opijate. Naučnici u Švedskoj su napravili neočekivano otkriće kada su losose izložili ilegalnoj drogi, kao i metabolitu kokaina.
Pitanje koliko nam je magnezijuma zaista potrebno i na koji način ga uneti da bi ga telo optimalno iskoristilo često postavljaju osobe koje brinu o zdravlju i ishrani.
Stres nije samo neprijatelj: savremena nauka pokazuje da umereni, kontrolisani izazovi mogu da ojačaju telo i um i da je njihov nedostatak podjednako opasan kao i previše stresa.
Komentari (0)