(VIDEO) Najveća paukova mreža na svetu otkrivena u pećini na granici Grčke i Albanije
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Izvor: Live science
10.11.2025. 23:35
Foto: Pixabay
Prema studiji objavljenoj u časopisu Subterranean Biology, „izuzetna“ kolonija sastoji se od kolosalne mreže u delu pećine koji je uvek u mraku. Mreža se prostire na 106 kvadratnih metara duž zida uskog, niskog prolaza blizu ulaza u pećinu. Istraživači navode da je reč o "zakrpi" od hiljada pojedinačnih, levkastih mreža.
Ovo je prvi dokaz kolonijalnog ponašanja kod dve uobičajene vrste pauka i verovatno predstavlja najveću paukovu mrežu na svetu, rekao je vodeći autor studije, vanredni profesor biologije na Mađarskom univerzitetu "Sapientija" u Transilvaniji Istvan Urak.
Lokalne vlasti u Francuskoj saopštile su da je neimenovani muškarac otkrio zlatne poluge i novčiće vredne oko 700.000 evra dok je kopao bazen u svojoj bašti.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
"Prirodni svet i dalje krije bezbroj iznenađenja za nas. Kada bih pokušao da opišem sve emocije koje su me preplavile, izdvojio bih divljenje, poštovanje i zahvalnost. To mora da se doživi da bi se zaista shvatilo kako je", rekao je Urak za Lajv sajens.
Ovaj "arahnidski megapolis" nalazi se u pećini, koju je izdubila sumporna kiselina nastala oksidacijom vodonik-sulfida u podzemnim vodama.
Iako su istraživači otkrili primamljive nove podatke o koloniji, oni nisu prvi koji su je videli.
Dve vrste dominantne u koloniji
Speleolozi Češkog speleološkog društva otkrili su je 2022. godine tokom ekspedicije u kanjonu Vromoner. Tim naučnika je zatim posetio pećinu 2024. godine, uzevši uzorke paukova sa mreže koje je Urak analizirao pre nego što je krenuo na sopstvenu ekspediciju u pećinu.
Analiza je otkrila da u koloniji žive dve vrste pauka - tegenaria domestica, poznata kao kućni levkasti pauk, i prinerigone vagans.
Pri poseti pećini, Urak i njegove kolege procenili su da ima oko 69.000 jedinki domestica i više od 42.000 vagans.
DNK analize za novo istraživanje takođe su potvrdile da su ove dve vrste dominantne u koloniji.
Kolonija u pećini jedna je od najvećih ikada dokumentovanih, a za vrste koje je čine ranije nije bilo poznato da sarađuju na ovakav način.
Foto: Envato
"T. domestica i p. vagans su široko rasprostranjene blizu ljudskih naselja, ali ova kolonija je jedinstven slučaj dve vrste koje zajednički žive u istoj mrežnoj strukturi u ovako ogromnom broju", rekao je Urak.
Uobičajeno bi se očekivalo da kućni levkasti pauci love p. vagans, ali nedostatak svetlosti u pećini može uticati na vid paukova, prema studiji.
Pećinski pauci drogačiji od onih napolju
Ishrana paukova zasniva se na sitnim mušicama koje ne ujedaju, a koje se hrane belim mikrobnim biofilmovima - sluzavim naslagama koje štite mikroorganizme od spoljašnjih uticaja - nastalim od bakterija koje oksiduju sumpor u pećini.
Sumporom bogat potok, koji u pećinu dotiče iz prirodnih izvora, ispunjava pećinu vodonik-sulfidom i omogućava opstanak mikroba, mušica i njihovih predatora, napisali su istraživači u studiji.
Sumporna ishrana paukova utiče na njihov mikrobiom, koji je značajno manje raznovrstan nego kod paukova istih vrsta van pećine, pokazala je analiza sadržaja creva.
Molekularni podaci takođe su pokazali da su pauci unutar pećine genetski različiti od svojih rođaka koji žive napolju, što ukazuje da su se pećinski pauci prilagodili svojim mračnim uslovima.
Urak je istakao da je važno zaštititi ovu koloniju, uprkos izazovima koji mogu proizaći iz njene lokacije na granici dve države. U međuvremenu, istraživači rade na još jednoj studiji koja će otkriti dodatne pojedinosti o stanovnicima pećine.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Čemu nas uči stogodišnja istorija Srbije? Ko nam određuje državne granice i ko su nam prijatelji ili saveznici? Šta su nam politički, ekonomski i bezbednosni prioriteti za budućnost? Da li se sve većim pritiscima od nas traži da donesemo odluku i odaberemo stranu? Odgovore tražimo od kulturologa, profesora Jovana Janjića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Skupština Srbije nastavila raspravu o REM-u. Da li je i šta sporno u predlogu kandidata za Savet ovog tela? Tri incidenta za vikend na fudbalskim utakmicama u Srbiji. Zbog čega je fudbalski teren postao mesto sukoba? Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Kako obeležavamo ovaj dan?
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Berlinski zid - najpoznatiji simbol hladnoratovske ere i podele Evrope na Istok i Zapad, pao je na današnji dan pre 36 godina, označivši početak nove geopolitičke arhitekture Starog kontinenta.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Sudopera je jedan od ključnih delova kuhinje na koji se posebno obraća pažnja, pogotovo kada je reč o čišćenju, a samo jedan sastojak može vam pomoći da potpuno skinete nastalu masnoću.
Lokalne vlasti u Francuskoj saopštile su da je neimenovani muškarac otkrio zlatne poluge i novčiće vredne oko 700.000 evra dok je kopao bazen u svojoj bašti.
Nakit koji je pripadao Napoleonu Bonaparti biće ponuđen naredne nedelje na aukcijama u Ženevi, a posebnu pažnju privlači prsten sa plavim dijamantom od 9,51 karat čija vrednost se procenjuje na između 20 i 30 miliona dolara.
Komentari (0)