AI "uči" nemušti jezik: Da li veštačka inteligencija može da nam pomogne da razumemo "govor" životinja
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Izvor: Klima 101
11.11.2025. 21:46
Foto: Envato
Naučnici, inženjeri i stručnjaci za ponašanje životinja, okupljeni u neprofitnoj organizaciji Earth Species Project, koriste AI kako bi dešifrovali komunikaciju između životinja.
"Delimo planetu sa preko osam miliona vrsta. Razumemo jezik samo jedne", ističu.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kako objašnjavaju, princip rada sličan je kao kod velikih jezičkih modela poput ChatGPT, ali sa jednom ključnom razlikom: umesto za čoveka, posebno su dizajnirani za životinjske zvuke.
Kreiranje opsežne baze podataka sa zvukovima životinja
Primera radi, njihov alat NatureLM-audio treniran je tako da prepozna različite vrste, broj jedinki, pol i starost životinja, ali i da razlikuje tipove oglašavanja u zvučnim snimcima.
Ovaj alat možete i sami besplatno isprobati na sledećem linku, bilo koristeći audio snimke životinja iz njihove biblioteke, bilo otpremajući svoje sopstvene. Onda kroz dopisivanje sa AI modelom možete saznati više o samoj životinji.
Međutim, da bi ovakvi modeli radili sa visokom preciznošću, moraju biti obučeni na ogromnoj i raznovrsnoj količini podataka.
Printscreen: Newsmax Balkans
U kreiranju opsežne baze podataka sa zvukovima životinja, organizacija sarađuje sa preko 40 biologa i istraživačkih institucija. Snimci dolaze sa svih strana - od beluga kitova u arktičkim vodama preko zebrastih zeba iz laboratorija do kritično ugroženih havajskih vrana u tropskim šumama.
Pružajući direktan uvid u potrebe i ponašanje životinja, autori tvrde da bi ova tehnologija mogla da donese revoluciju u zaštiti ugroženih vrsta.
Kako prenose mediji, jedan od njihovih najvećih dosadašnjih uspeha podrazumeva rešavanje problema koji se u akustici naziva "problem koktel zabave".
U pitanju je tehnički izazov - kako razdvojiti više izvora zvuka koji se u jednom snimku preklapaju.
Baš kao što se ljudi u bučnoj prostoriji mogu fokusirati na jedan razgovor, veštačka inteligencija za komunikaciju životinja sada može da izdvoji pojedinačne životinjske glasove. Umesto nerazgovetne buke, dobija se čist, izolovan snimak oglašavanja jedne jedine jedinke.
Veštačka inteligencija već pokazuje konkretne rezultate za očuvanje vrsta, a kitovi su jedni od "dobitnika": omogućivši bolje razumevanje njihovih pesama pomoću AI tehnologije, istraživači su mogli da shvate na koji način buka brodova ometa komunikaciju morskih sisara.
Foto: Envato
Pored toga, organizacija Earth Species Project razvija AI koji može da kreira veštačke životinjske pozive.
Istraživači puštaju životinjama zvuke generisane veštačkom inteligencijom i posmatraju njihove reakcije.
To bi moglo da pomogne u dešifrovanju specifičnih značenja različitih poziva, što bi naposletku, u teoriji, omogućilo i određenu dvosmernu komunikaciju između ljudi i životinja.
AI bi mogao da bude koristan alat u borbi za opstanak vrsta
Dok se planeta suočava sa rekordnim stopama izumiranja usled ubrzanih klimatskih promena i gubitka staništa, primena veštačke inteligencije za razumevanje komunikacije životinja mogla bi biti koristan alat u borbi za opstanak vrsta.
Sposobnost dešifrovanja kompleksnih poruka koje nam životinje šalju - o stanju svog sveta, pretnjama u okruženju i vlastitim potrebama – može nam omogućiti da ih zaštitimo efikasnije nego ranije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto je važno da razlikujemo postporođajnu depresiju od bejbi bluza? Jesmo li kao društvo spremni da priznamo postojanje ovog stanja? Kako da majkama novorođenčeta pomognemo da najveća sreća ne preraste u tugu? Da li je u redu ne osećati sreću posle porođaja? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihijatar dr Aleksandra Damjanović i majka koja je prebrodila postporođajnu depresiju, babica Divna Miljković, psihoterapeut Ana Sokolović, direktorka Centra za trudnice Bebologija Snežana Malešev i Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
S dolaskom zime, mnogi od nas traže način da se ugreju, često se oslanjajući na slojevitu odeću i tople napitke. Ipak, jedan jednostavan sastojak može poboljšati cirkulaciju, pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako prirodno zagriejati telo.
Cucla je za mnoge bebe i roditelje dragocen saveznik: smiruje, pomaže da zaspu i pruža osećaj sigurnosti. Ipak, jednom kada preraste svoju svrhu, može da postane prepreka pravilnom razvoju. Zato se sve češće postavlja pitanje – kada je najbolje vreme da dete prestane da koristi cuclu?
Faberžeovo „Zimsko jaje“ iz kolekcije ruskog cara Nikolaja II prodato je na aukciji u Londonu za 19,5 miliona funti, odnosno 25,7 miliona dolara, što je rekordna cena za tu vrstu dragocenosti, objavila je aukcionarka Ju-Ge Vang.
Komentari (0)