Od rešetaka do pozornice: Italija zatvorenike rehabilituje iglom, koncem i scenarijem
U italijanskim zatvorima pojam kazne sve više ustupa mesto ideji rehabilitacije. Daleko od svetla crne hronike, iza zatvorskih zidina, niču projekti koji koriste kreativnost i ručni rad kao moćna sredstva za socijalnu reintegraciju.
Izvor: RTS
13.11.2025. 21:38
Foto: Envato
Od pozorišnih krojačkih radionica do ateljea visoke mode i dramskih trupa, umetnost i zanat nude zatvorenicima drugu šansu i most ka slobodi.
Inicijativa "Made in Carcere" (Napravljeno u zatvoru), aktivna u više zatvora na jugu Italije, jasan je primer kako se otpad može pretvoriti u resurs.
Koristeći neupotrebljene tkanine koje doniraju tekstilne kompanije, zatvorenici prave torbe, aksesoare i suvenire.
Cilj nije samo proizvodnja predmeta, već učenje zanata i prenošenje vrednosti održivosti i ponovne upotrebe.
Sličnu filozofiju sledi i projekat "Ri-vesti" (Presvući) iz zatvora u Verbaniji, gde se polovna odeća popravlja i preobražava, a zatim prikazuje pred spoljašnjom publikom, simbolično rušeći barijere između "unutra" i "spolja", prenosi RTS.
Ove radionice nisu samo razonoda, već pravi profesionalni kursevi, često u saradnji sa školama mode i tekstilnim kompanijama, koji zatvorenicima pružaju veštine primenljive na tržištu rada nakon odslužene kazne.
Pozorište kao ogledalo duše
Pozorište u zatvoru verovatno je najpoznatija i najrasprostranjenija rehabilitaciona aktivnost. Inicijative poput "Per Aspera ad Astra", koja obuhvata dvanaest italijanskih zatvora, obučavaju zatvorenike ne samo kao glumce, već i u pozorišnim zanatima, scenografiji, kostimima, osvetljenju.
Pozornica postaje sigurno mesto gde se izražavaju emocije, istražuju različite uloge i razvija empatija.
Stalna radionica "Le Voci di Dentro" u zatvoru u Sekondiljanu (Napulj) pokazala je da ovakve aktivnosti poboljšavaju društvene odnose unutar zatvora i nude konstruktivan beg od svakodnevice.
Predstave, često otvorene za javnost, stvaraju važnu vezu sa spoljnim svetom i pomažu u smanjenju stope povratništva.
Budućnost iza rešetaka
Uz umetničke projekte, u zatvorima se razvijaju i sportske aktivnosti, društveni vrtovi, kao i školski i univerzitetski programi koji čine osnovu procesa rehabilitacije.
U delovima Voždovca u petak će u periodu od sedam do 19 časova doći do kratkotrajnog prekida u isporuci prirodnog gasa, saopštilo je Javno preduzeće "Srbijagas".
Nakon izbora novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), stavovi javnosti se razlikuju u proceni njegove buduće funkcionalnosti i mogućeg uticaja na medijski sistem u Srbiji.
Podržane od strane volonterskih organizacija i socijalnih zadruga, ove inicijative pokazuju da ulaganje u obrazovanje i reintegraciju nije samo moralna obaveza, već i praktičan izbor za bezbednije društvo.
Svaki ubod igle i svaka reč izgovorena na sceni korak su ka budućnosti u kojoj prošlost ne određuje identitet osobe.
Italija se i ovoga puta pokazuje kao predvodnik u stvaranju konkretnih puteva ka iskupljenju i nadi.
Zašto je važno da razlikujemo postporođajnu depresiju od bejbi bluza? Jesmo li kao društvo spremni da priznamo postojanje ovog stanja? Kako da majkama novorođenčeta pomognemo da najveća sreća ne preraste u tugu? Da li je u redu ne osećati sreću posle porođaja? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihijatar dr Aleksandra Damjanović i majka koja je prebrodila postporođajnu depresiju, babica Divna Miljković, psihoterapeut Ana Sokolović, direktorka Centra za trudnice Bebologija Snežana Malešev i Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Vanja Filipović, šef misije BiH pri NATO, analizira saradnu sa Alijansom. Nađa Laković, poslanica vladajućeg PES-a i članica Ustavnog odbora govori o izboru sudija Ustavnog suda Crne Gore, a tema su i odnosi Podgorice i Ankare kao i plan da se vrati bezivizni režim za građane Turske. Saša Bogdanović, bivši gradonačelnik skopske opštine Centar i predstavnik srpske komore SIDIS, o makedonsko-srpskom biznis forumu i saradnji između Makedonije i Srbije
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
S dolaskom zime, mnogi od nas traže način da se ugreju, često se oslanjajući na slojevitu odeću i tople napitke. Ipak, jedan jednostavan sastojak može poboljšati cirkulaciju, pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako prirodno zagriejati telo.
Cucla je za mnoge bebe i roditelje dragocen saveznik: smiruje, pomaže da zaspu i pruža osećaj sigurnosti. Ipak, jednom kada preraste svoju svrhu, može da postane prepreka pravilnom razvoju. Zato se sve češće postavlja pitanje – kada je najbolje vreme da dete prestane da koristi cuclu?
Faberžeovo „Zimsko jaje“ iz kolekcije ruskog cara Nikolaja II prodato je na aukciji u Londonu za 19,5 miliona funti, odnosno 25,7 miliona dolara, što je rekordna cena za tu vrstu dragocenosti, objavila je aukcionarka Ju-Ge Vang.
Komentari (0)