Više od 90 zatvorenika u Velikoj Britaniji greškom pušteno u poslednjih sedam meseci
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Izvor: Tanjug
11.11.2025. 20:27
Foto: Tanjug/AP/Francois Mori
Ministar pravde Dejvid Lami u obraćanju Parlamentu istakao je da je britanski zatvorski sistem pod velikim opterećenjem zbog nedostatka sredstava i radne snage i da "greške nastaju u takvim okolnostima".
On je najavio osnivanje novog tela za nadzor u pravdi koje će se baviti procesima u zatvorima i krivičnim sudovima, prenosi Skaj njuz.
Lami je priznao da je proces puštanja zatvorenika "kompleksan" i najavio da će biti preduzete mere za reviziju postojećih procedura.
On je takođe potvrdio da su tri zatvorenika, koja su greškom puštena iz zatvora, i dalje u bekstvu. Jedan od najistaknutijih slučajeva je alžirski seksualni prestupnik Brahim Kadur Šerif (24) koji je pušten iz zatvora HMP Vandsvort u Londonu.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković i glavni državni tužilac Hrvatske Ivan Turudić potpisali su u Zagrebu Aneks Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih dela ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida, koji su dve zemlje inicijalno zaključili 2006. godine.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Takođe, jedan od greškom puštenih zatvorenika, prevarant Bili Smit (35), vratio se u zatvor nakon što je slučajno pušten iz iste ustanove u ponedeljak.
Haduš Kebatu, etiopski migrant i seksualni prestupnik, uhapšen je prošlog meseca nakon što je greškom pušten iz HMP Čelmsford.
Kebatu je bio osuđen zbog seksualnih napada na ženu i devojčicu.
Najavljene pojačane provere u zatvorima
Nakon ovih grešaka, britansko Ministarstvo pravde najavilo je pojačane bezbednosne provere u zatvorima, a nezavisna istraga je pokrenuta u vezi sa greškom u slučaju Kebatu.
Broj grešaka u puštanju iz zatvora značajno je porastao u poslednjih godinu dana, sa 262 zabeleženih slučajeva između marta 2024. i marta 2025. godine, što je povećanje od 128 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Problemi u britanskom zatvorskom sistemu uključuju i ozbiljan nedostatak resursa, što se odražava na loše uslove u zatvorima i smanjenje broja zaposlenih, posebno među zatvorskim čuvarima, za 25 odsto od 2010. do 2017. godine, navodi Skaj.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Sve su izraženiji znaci da iranski vrhovni vođa Ali Hamnei više nije među živima, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video-obraćanju javnosti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iranu biti potrebno nekoliko godina da se oporavi od zajedničkog američko-izraelskog napada na tu zemlju, u telefonskom razgovoru sa novinarom izraelske televizije Channel 12.
Bilo je strašno, sve se treslo, krenulo je jutros, ali je sada sve mirno. Poslednji napad je bio u 18.36 sati po lokalnom vremenu, ispričala je za Newsmax Balkans Srpkinja Marija Rakić Todić koja živi u Abu Dabiju, opisujući gađanje Irana raketama na Ujedinjene Arapske Emirate.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Na zahtev Rusije i Kine biće održan hitan sastanak Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, saopštile su diplomate UN.
Italijanska finansijska policija zaplenila je skoro 350 kilograma marihuane u luci Čivitavekija, nakon što je presrela kamion koji je upravo iskrcan s broda iz Barselone.
Komentari (0)