Kako prepoznati znakove separacijske anksioznosti kod vaših mačaka
Povezanost sa mačkama u pojedinim slučajevima može prerasti u problem, naročito ako vaša mačka teško podnosi razdvajanje i pokazuje znake stresa.
Izvor: Klix.ba
23.02.2026. 17:34
Foto: Envato
Stručnjaci ovakvo stanje opisuju kao separacionu anksioznost, a sve češće se primećuje kod kućnih mačaka koje najveći deo dana provode samo sa jednom osobom.
U skladu s tim, stručnjaci navode da je zabrinjavajuće ako mačka ne ume da se opusti bez vašeg prisustva i deluje stalno napeto, piše Klix.ba.
Vlasnici mačaka upozoravaju se da ne ignorišu posekotine i ogrebotine na koži kada ih njihovi ljubimci ogrebu. Rana može da deluje bezazleno, ali prema rečima lekara, iza nje može da se krije retka infekcija koja može da dovede do problema sa pamćenjem i oštećenja organa.
Posle više od 150 godina, džinovske kornjače ponovo su se naselile na ostrvu Floreana u okviru arhipelaga Galapagos, saopštili su zvaničnici Ekvadora, dok je prvi kontingent od 158 jedinki pušten u prirodu u okviru projekta ekološke obnove.
Mjaukanje, "plakanje" i zavijanje u trenutku kada se spremate da izađete ili dok vas nema čest su znak separacione anksioznosti. Ovakvo ponašanje često se javlja nakon promene rutine, poput povratka na posao posle dužeg boravka kod kuće.
Grebanje vrata i prozora, rušenje predmeta
Pored toga, mačke koje teško podnose samoću često obavljaju nuždu van posipa. Jedan od čestih znakova anksioznosti kod mačaka jeste i preterano negovanje.
Grebanje vrata i prozora, rušenje predmeta ili oštećivanje nameštaja mogu da budu načini na koje mačka pokušava da smanji napetost ili da dođe do vas.
Neke mačke na stres reaguju povlačenjem i odbijaju hranu i vodu dok su same. Kod pojedinih se stres može ispoljiti i povraćanjem.
Kako biste olakšali svakodnevicu svojim mačkama, korisno je da im uvedete jasne i predvidive rutine hranjenja, igre i odmora, obogatite prostor penjalicama i skrovištima, kao i da ih postepeno navikavate na kraća odsustva i nagrađujete mirno i samostalno ponašanje.
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić. GrađaNIN sa Timofejevim.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei poručio je da će oni koji ostanu nemi biti saučesnici u nepravdi. Upozorio je i da će, ako Evropa nastavi da ćuti pred tim napadom na međunarodno pravo, sve zemlje pre ili kasnije snositi posledice.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Komentari (0)