Pronađene Musolinijeve beleške o sastanku sa Hitlerom u Italiji 1944. godine, napisane na pet stranica
Do sada nepoznate beleške bivšeg fašističkog diktatora Benita Musolinija o sastanku sa nacističkim vođom Adolfom Hitlerom 1944. godine pronađene su u Italiji.
Izvor: Der Spiegel
23.02.2026. 18:09
Foto: AP/Pool
Kako se navodi, specijalna jedinica karabinijera predala je rukom pisane beleške na pet stranica centralnom državnom arhivu u Rimu, preneo je "Špigel".
Smatra se da su beleške od "posebnog istorijskog značaja, naveo je list.
Meksički ministar odbrane general Rikardo Trevilja Treho izneo je na konferenciji za medije pojedinosti o nedeljnoj operaciji u kojoj je lociran i likvidiran narko-bos Nemesio Oseguera Servantes, poznatiji kao El Menčo.
Američka agencija za carine i graničnu zaštitu saopštila je da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država pre tri dana proglasio nezakonitim.
Dokumenti su bili ponuđeni na prodaju u jednoj aukcijskoj kući u Torinu, a policija ih je konfiskovala i sprovela detaljnu analizu.
Početne istrage, zasnovane na upoređivanju rukopisa, pokazale su da se rukopis i monogram "M" na kraju jedne od stranica mogu jasno pripisati Musoliniju.
Beleške presavijene četiri puta
Prema rečima stručnjaka iz specijalne jedinice karabinijera za zaštitu kulturne baštine, sporni dokumenti su zapisi o sastanku sa Hitlerom održanom 22. aprila 1944. godine u dvorcu Kleshajm u blizini Salcburga, u Austriji.
Beleške se odnose na razne teme vezane za oružane snage, politiku, ekonomiju i rad.
foto: AP Photo
Napisane su, po svemu sudeći, u okviru direktnih priprema za sastanak dva diktatora.
Vlasti nisu objavile nikakve detaljnije informacije o sadržaju beleški.
Iako beleške nisu datirane, njihov sadržaj, kako je navedeno iz policije, odgovara temama o kojima su razgovarali Musolini i njegovo uže okruženje tokom sastanka sa Hitlerom.
Stručnjaci veruju da je Musolini verovatno takođe koristio beleške tokom konferencije, jer su presavijene četiri puta, naveo je "Špigel".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić. GrađaNIN sa Timofejevim.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei poručio je da će oni koji ostanu nemi biti saučesnici u nepravdi. Upozorio je i da će, ako Evropa nastavi da ćuti pred tim napadom na međunarodno pravo, sve zemlje pre ili kasnije snositi posledice.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Komentari (0)