Kako gen koji smo nasledili od neandertalaca utiče na oblik naših zuba
Nova studija identifikovala je 18 grupa genoma koji utiču na veličinu i oblik zuba, od kojih čak 17 ranije nije bilo povezano sa tim osobinama, i pokazuje kako genetske varijacije utiču na dimenzije zuba u različitim etničkim grupama.
Jedna od varijacija u genu HS3ST3A1, mogla je biti nasleđena od neandertalaca, smatra međunarodni tim naučnika, piše Science alert.
Pronađen je samo kod učesnika studije evropskog porekla, sa tanjim sekutićima.
"Identifikovali smo brojne gene koji utiču na razvoj naših zuba, od kojih su neki odgovorni za razlike u tim osobinama među etničkim grupama", istakao je statistički genetičar Kaustub Adikari sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Tim je uporedio genetičke podatke sa merama zuba od ukupno 882 osobe u Kolumbiji, sa mešovitim evropskim, indijanskim i afričkim poreklom.
Naučnici su takođe analizirali i kako ključni geni utiču na razvoj zuba kod miševa kada su određeni geni bili prisutni, ili ne.
Osim što su otkrili vezu između gena HS3ST3A1 i veličine i oblika zuba, otkrili su da gen povezan sa oblikom zuba kod osoba koje potiču iz istočne Azije ima specifične efekte na razvoj krunica uglavnom među Indijancima.
Još jedno otkriće iz studije povezano je sa genom PITX2 za koji je već poznato da utiče na rast zuba i oblik lica, a sada su istraživači uspeli da pokažu da varijacije gena mogu da kontrolišu veličinu kutnjaka i njihov oblik i anatomiju, pa čak i oblik vilice.
Zubi se smanjili zbog kuvanih jela
Savremeni ljudi imaju znatno manje zube od zuba mnogih naših predaka i drevnih rođaka.
Ovo istraživanje nam govori više o tome kako su naši zubi evoluirali tokom milenijuma i kako su genetika i uticaji iz okoline mogli da u tome igraju važnu ulogu.
Zubi nam mogu reći mnogo o ljudskoj evoluciji, jer su dobro očuvani drevni zubi posebno važni za arheologe, bacajući svetlo na prekretnice kao što je period kada smo prešli na kuvanu hranu i kada su ljudski zubi počeli da se smanjuju", kaže Adikari.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Istraživači su otkrili potpuno novu vrstu pauka na planini Ozren, u pećini Megara. Dugačak je samo dva milimetra, a pronašao ga je makedonski istraživač Marijan Komnenov, objavio je RTRS.
"Malo se zna o genetičkoj osnovi varijacija unutar moderne ljudske populacije o veličini i obliku zuba, delom zbog izazova u merenju zuba", dodaju istraživači.
Naučnici su tek na početku kada je u pitanju proučavanje zuba kroz sliku gena uz analizu velikih količina bioloških podataka koji pokrivaju ne samo genetske varijacije, već i regulaciju gena, aktivaciju i proizvodnju proteina.
Problemi sa zubima povezani sa genima
Pored praćenja oblika i veličine zuba kroz vreme, studije poput ove mogu pomoći u identifikaciji uzroka i potencijalnih tretmana za različite probleme sa zdravljem zuba – od kojih su mnogi povezani sa genima.
"Nadamo se da bi naši nalazi mogli biti korisni u medicinskom smislu, ako bi ljudi sa određenim stomatološkim problemima mogli da se podvrgnu genetičkim testovima kako bi pomogli u dijagnozi, ili ako bi se neke zubne anomalije mogle jednog dana lečiti genskim terapijama", istakao je genetičar Ćing Li sa Univerziteta Fudan u Kini.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)