Kako gen koji smo nasledili od neandertalaca utiče na oblik naših zuba
Nova studija identifikovala je 18 grupa genoma koji utiču na veličinu i oblik zuba, od kojih čak 17 ranije nije bilo povezano sa tim osobinama, i pokazuje kako genetske varijacije utiču na dimenzije zuba u različitim etničkim grupama.
Jedna od varijacija u genu HS3ST3A1, mogla je biti nasleđena od neandertalaca, smatra međunarodni tim naučnika, piše Science alert.
Pronađen je samo kod učesnika studije evropskog porekla, sa tanjim sekutićima.
"Identifikovali smo brojne gene koji utiču na razvoj naših zuba, od kojih su neki odgovorni za razlike u tim osobinama među etničkim grupama", istakao je statistički genetičar Kaustub Adikari sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Tim je uporedio genetičke podatke sa merama zuba od ukupno 882 osobe u Kolumbiji, sa mešovitim evropskim, indijanskim i afričkim poreklom.
Naučnici su takođe analizirali i kako ključni geni utiču na razvoj zuba kod miševa kada su određeni geni bili prisutni, ili ne.
Osim što su otkrili vezu između gena HS3ST3A1 i veličine i oblika zuba, otkrili su da gen povezan sa oblikom zuba kod osoba koje potiču iz istočne Azije ima specifične efekte na razvoj krunica uglavnom među Indijancima.
Još jedno otkriće iz studije povezano je sa genom PITX2 za koji je već poznato da utiče na rast zuba i oblik lica, a sada su istraživači uspeli da pokažu da varijacije gena mogu da kontrolišu veličinu kutnjaka i njihov oblik i anatomiju, pa čak i oblik vilice.
Zubi se smanjili zbog kuvanih jela
Savremeni ljudi imaju znatno manje zube od zuba mnogih naših predaka i drevnih rođaka.
Ovo istraživanje nam govori više o tome kako su naši zubi evoluirali tokom milenijuma i kako su genetika i uticaji iz okoline mogli da u tome igraju važnu ulogu.
Zubi nam mogu reći mnogo o ljudskoj evoluciji, jer su dobro očuvani drevni zubi posebno važni za arheologe, bacajući svetlo na prekretnice kao što je period kada smo prešli na kuvanu hranu i kada su ljudski zubi počeli da se smanjuju", kaže Adikari.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Istraživači su otkrili potpuno novu vrstu pauka na planini Ozren, u pećini Megara. Dugačak je samo dva milimetra, a pronašao ga je makedonski istraživač Marijan Komnenov, objavio je RTRS.
"Malo se zna o genetičkoj osnovi varijacija unutar moderne ljudske populacije o veličini i obliku zuba, delom zbog izazova u merenju zuba", dodaju istraživači.
Naučnici su tek na početku kada je u pitanju proučavanje zuba kroz sliku gena uz analizu velikih količina bioloških podataka koji pokrivaju ne samo genetske varijacije, već i regulaciju gena, aktivaciju i proizvodnju proteina.
Problemi sa zubima povezani sa genima
Pored praćenja oblika i veličine zuba kroz vreme, studije poput ove mogu pomoći u identifikaciji uzroka i potencijalnih tretmana za različite probleme sa zdravljem zuba – od kojih su mnogi povezani sa genima.
"Nadamo se da bi naši nalazi mogli biti korisni u medicinskom smislu, ako bi ljudi sa određenim stomatološkim problemima mogli da se podvrgnu genetičkim testovima kako bi pomogli u dijagnozi, ili ako bi se neke zubne anomalije mogle jednog dana lečiti genskim terapijama", istakao je genetičar Ćing Li sa Univerziteta Fudan u Kini.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
specijal
17:00
STAV REGIONA
O zajedničkoj sednici vlada Srbije i Srpske i drugim važnim temama za region, u prvom regionalnom intervjuu za Newsmax Balkans govori premijer Republike Srpske Savo Minić. Voditelj Anđelka Marković.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Odeljenja za javni red i mir Policijske uprave za grad Beograd uhapsili su E. F. (34), državljanku Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinila krivično delo posredovanje u vršenju prostitucije, saopštilo je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Protestna šetnja koju su organizovali roditelji učenika Osnovne škole "Pavle Savić" u Mirijevu, nezadovoljni stanjem u toj školi, počela je oko 19.30 sati, a njima su se pridružili i roditelji i deo zaposlenih Vazduhoplovne akademije i Pete beogradske gimnazije.
Roditelji poznaju paniku koja se pojavi kad god dete ima povišenu temperaturu. Jasno je da se njihovo telo pokušava da se bori protiv neke vrste bolesti, ali u početku mnogi nisu sigurni šta da urade.
Naučnici su razvili novi alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji može da predvidi rizik za više od 1.000 bolesti i prognozira promene u zdravlju neke osobe do deset godina unapred.
Đorđe Šagić (1795–1873), poznat i kao Džordž Fišer, bio je prvi zvanično registrovani Srbin u SAD i jedan od najneobičnijih avanturista svog vremena. Njegov životni put vodi od Stonog Beograda do San Franciska, kroz borbe, trgovinu, diplomatiju i neprekidnu potragu za novim iskustvima.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Komentari (0)