Kako gen koji smo nasledili od neandertalaca utiče na oblik naših zuba
Nova studija identifikovala je 18 grupa genoma koji utiču na veličinu i oblik zuba, od kojih čak 17 ranije nije bilo povezano sa tim osobinama, i pokazuje kako genetske varijacije utiču na dimenzije zuba u različitim etničkim grupama.
Jedna od varijacija u genu HS3ST3A1, mogla je biti nasleđena od neandertalaca, smatra međunarodni tim naučnika, piše Science alert.
Pronađen je samo kod učesnika studije evropskog porekla, sa tanjim sekutićima.
"Identifikovali smo brojne gene koji utiču na razvoj naših zuba, od kojih su neki odgovorni za razlike u tim osobinama među etničkim grupama", istakao je statistički genetičar Kaustub Adikari sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Tim je uporedio genetičke podatke sa merama zuba od ukupno 882 osobe u Kolumbiji, sa mešovitim evropskim, indijanskim i afričkim poreklom.
Naučnici su takođe analizirali i kako ključni geni utiču na razvoj zuba kod miševa kada su određeni geni bili prisutni, ili ne.
Osim što su otkrili vezu između gena HS3ST3A1 i veličine i oblika zuba, otkrili su da gen povezan sa oblikom zuba kod osoba koje potiču iz istočne Azije ima specifične efekte na razvoj krunica uglavnom među Indijancima.
Još jedno otkriće iz studije povezano je sa genom PITX2 za koji je već poznato da utiče na rast zuba i oblik lica, a sada su istraživači uspeli da pokažu da varijacije gena mogu da kontrolišu veličinu kutnjaka i njihov oblik i anatomiju, pa čak i oblik vilice.
Zubi se smanjili zbog kuvanih jela
Savremeni ljudi imaju znatno manje zube od zuba mnogih naših predaka i drevnih rođaka.
Ovo istraživanje nam govori više o tome kako su naši zubi evoluirali tokom milenijuma i kako su genetika i uticaji iz okoline mogli da u tome igraju važnu ulogu.
Zubi nam mogu reći mnogo o ljudskoj evoluciji, jer su dobro očuvani drevni zubi posebno važni za arheologe, bacajući svetlo na prekretnice kao što je period kada smo prešli na kuvanu hranu i kada su ljudski zubi počeli da se smanjuju", kaže Adikari.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Istraživači su otkrili potpuno novu vrstu pauka na planini Ozren, u pećini Megara. Dugačak je samo dva milimetra, a pronašao ga je makedonski istraživač Marijan Komnenov, objavio je RTRS.
"Malo se zna o genetičkoj osnovi varijacija unutar moderne ljudske populacije o veličini i obliku zuba, delom zbog izazova u merenju zuba", dodaju istraživači.
Naučnici su tek na početku kada je u pitanju proučavanje zuba kroz sliku gena uz analizu velikih količina bioloških podataka koji pokrivaju ne samo genetske varijacije, već i regulaciju gena, aktivaciju i proizvodnju proteina.
Problemi sa zubima povezani sa genima
Pored praćenja oblika i veličine zuba kroz vreme, studije poput ove mogu pomoći u identifikaciji uzroka i potencijalnih tretmana za različite probleme sa zdravljem zuba – od kojih su mnogi povezani sa genima.
"Nadamo se da bi naši nalazi mogli biti korisni u medicinskom smislu, ako bi ljudi sa određenim stomatološkim problemima mogli da se podvrgnu genetičkim testovima kako bi pomogli u dijagnozi, ili ako bi se neke zubne anomalije mogle jednog dana lečiti genskim terapijama", istakao je genetičar Ćing Li sa Univerziteta Fudan u Kini.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Tim američkih istraživača sa Perđu univerziteta, razvio je "najbelju" boju ikada napravljenu, koja može da ohladi površine čak 4,5 stepeni ispod temperature okoline, reflektujući impresivnih 98 odsto sunčeve svetlosti.
Bračni terapeuti i profesori psihijatrije sa Harvarda, Džeklin Olds i Ričard Švarc, koji su i sami u braku skoro 50 godina, otkrivaju šta najsrećniji parovi nikada ne rade – čak ni u trenucima nesuglasica.
Istraživači sa MIT-a razvili su novu hipotezu koja sugeriše da astrociti – ćelije koje se do sada smatrale pomoćnim, mogu igrati ključnu ulogu u skladištenju memorije u mozgu.
Disbalans hormona dovodi do brojnih problema poput nadutosti, razdražljivosti, promena raspoloženja, poremećaja apetita, a sva ova stanja bitno je prepoznati na vreme.
Komentari (0)