Govor stručnjaka za istraživanje Holokausta: "Protiv opasnosti iz prošlosti moramo se boriti svakom rečju i delom"
Izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta Gideon Grajf izjavio je da stradanje i događaji iz Drugog svetskog rata nikada ne bi smeli da se ponove i da režim kakav je bio u NDH nije trebalo da postoji.
Grajf je u Donjoj Gradini, na obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, istakao da ljudi moraju iz istorije da uče i da nas istorija uči šta treba da radimo, a šta ne, ako ne želimo da ponovimo greške iz prošlosti.
"Moramo obratiti pažnju na sve događaje iz prošlosti kako bismo utrli put ka boljoj budućnosti. Crni dani iz perioda 1941. do 1945. godine nikada ne bi smeli da se ponove", rekao je izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta.
On je dodao da je režim u NDH proizvodio samo stradanje, patnju, mučenje, ponižavanje i smrt.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Tokom Drugog svetskog rata, u logorima su završavale čitave porodice - roditelji sa decom, pa čak i sa bebama. Na Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma, za Newsmax Balkans govori Darinka Petrović (87), koja je u Jasenovac odvedena kao četvorogodišnja devojčica.
U Jasenovcu je obeležena 80. godišnjica proboja logoraša iz ovog ustaškog koncentracionog logora, a više od samog događaja medijima je pažnju privukao susret predsednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, koji su se nakon dugo vremena rukovali, pa i progovorili nekoliko rečenica.
Grajf je istakao da se ideologije koje su, kako je naveo, jednom uništile svet i čovečanstvo ponovo uzdižu - neofašizam, neonacizam, neoustašizam i da novi oblici zla nastavljaju da ugrožavaju našu slobodu, ljudska prava i samodostojanstvo čovečanstva.
"To je opasnost koja nam preti iz mračne prošlosti i sa njom se moramo boriti svakom rečju i svakim delom", naglasio je Grajf.
On je rekao da i danas postoje brojna svedočanstva preživelih iz logora Jasenovac koja nisu objavljena i za koje se ne zna.
"Bili su zarobljeni u Jasenovcu kako bi što pre bili poslati u smrt, ali su hrvatsko-ustaške ubice svim sredstvima htele da ih muče, ponize i unište njihove živote pre nego što ih fizički ubiju. Iz tog razloga moramo da objavimo i distribuiramo priče o njihovim patnjama, ponižavanju i agoniji", naveo je Grajf.
Foto: Tanjug/Srna/Borislav Zdrinja
On je ukazao da time što ćemo se upoznati sa svim tim svedočanstvima možemo izgraditi zid otpora kako se tako okrutan i opaki režim kakav je bila NDH ne bi nikada ponovio.
Grajf je dodao da Jasenovac pokazuje da pod određenim okolnostima stepen ljudske surovosti može biti neograničen i naveo da je identifikovao najmanje 57 metoda ubijanja koje su ustaške ubice razradile.
"Ustaške ubice su se čak i međusobno nadmetale ko će za jednu noć ubiti više zatvorenika. Takvo nadmetanje može da postoji samo u određenim političkim sistemima kao što je ustaški. Žrtve Jasenovca žele da nam šapnu na uho da nisu izgubile volju za životom i preživljavanjem. Uložile su sve moguće napore da prevaziđu najnepodnošljivije tegobe da sačuvaju zdravlje i volju za životom kako bi preživili ropstvo. Nisu dozvolili da budu poraženi", rekao je Grajf.
Foto: Newsmax Balkans/Kristina Džoković
On je podsetio da su logoraši 22. aprila 1945. godine izveli i hrabri proboj iz logora kako bi stavili tačku na pakao na zemlji zvani Jasenovac.
Istakao je da duh jasenovačkih logoraša nije bio slomljen ni jedne sekunde, uprkos svim pokušajima izvršilaca zločina da im slome duh i da ih navedu da odustanu.
"U tom kontekstu možemo konstatovati da je duhovna pobeda bila na strani zarobljenika, a ne na strani progonitelja. Zarobljenici su fizički bili uništeni, ali su dobili psihičku i moralnu bitku", istakao je Grajf.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Siniša Karan novi je predsednik Republike Srpske, prema objavljenim konačnim rezultatima izbora koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Nekadašnji predsednik Slovenije i direktor Instituta "Prijatelji zapadnog Balkana" Borut Pahor ocenio je da će mir na Balkanu biti trajan tek kada sve zemlje regiona postanu članice Evropske unije i istakao da je uključivanje celog Zapadnog Balkana u EU jedini stabilan put napred.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ohrabruju poruke administracije američkog predsednika Donalda Trampa da budućnost BiH treba da se gradi na dogovoru predstavnika tri naroda.
Na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, građani Zete ubedljivom većinom izjasnili su se protiv realizacije ovog projekta.
Ogromna većina građana Zete usprotivila se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na referendumu je 98,4 odsto izašlih birača, odnosno 7.834 građana, glasalo je protiv realizacije ovog projekta, saopštio je predsednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Komentari (0)