Govor stručnjaka za istraživanje Holokausta: "Protiv opasnosti iz prošlosti moramo se boriti svakom rečju i delom"
Izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta Gideon Grajf izjavio je da stradanje i događaji iz Drugog svetskog rata nikada ne bi smeli da se ponove i da režim kakav je bio u NDH nije trebalo da postoji.
Grajf je u Donjoj Gradini, na obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, istakao da ljudi moraju iz istorije da uče i da nas istorija uči šta treba da radimo, a šta ne, ako ne želimo da ponovimo greške iz prošlosti.
"Moramo obratiti pažnju na sve događaje iz prošlosti kako bismo utrli put ka boljoj budućnosti. Crni dani iz perioda 1941. do 1945. godine nikada ne bi smeli da se ponove", rekao je izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta.
On je dodao da je režim u NDH proizvodio samo stradanje, patnju, mučenje, ponižavanje i smrt.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Tokom Drugog svetskog rata, u logorima su završavale čitave porodice - roditelji sa decom, pa čak i sa bebama. Na Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma, za Newsmax Balkans govori Darinka Petrović (87), koja je u Jasenovac odvedena kao četvorogodišnja devojčica.
U Jasenovcu je obeležena 80. godišnjica proboja logoraša iz ovog ustaškog koncentracionog logora, a više od samog događaja medijima je pažnju privukao susret predsednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, koji su se nakon dugo vremena rukovali, pa i progovorili nekoliko rečenica.
Grajf je istakao da se ideologije koje su, kako je naveo, jednom uništile svet i čovečanstvo ponovo uzdižu - neofašizam, neonacizam, neoustašizam i da novi oblici zla nastavljaju da ugrožavaju našu slobodu, ljudska prava i samodostojanstvo čovečanstva.
"To je opasnost koja nam preti iz mračne prošlosti i sa njom se moramo boriti svakom rečju i svakim delom", naglasio je Grajf.
On je rekao da i danas postoje brojna svedočanstva preživelih iz logora Jasenovac koja nisu objavljena i za koje se ne zna.
"Bili su zarobljeni u Jasenovcu kako bi što pre bili poslati u smrt, ali su hrvatsko-ustaške ubice svim sredstvima htele da ih muče, ponize i unište njihove živote pre nego što ih fizički ubiju. Iz tog razloga moramo da objavimo i distribuiramo priče o njihovim patnjama, ponižavanju i agoniji", naveo je Grajf.
Foto: Tanjug/Srna/Borislav Zdrinja
On je ukazao da time što ćemo se upoznati sa svim tim svedočanstvima možemo izgraditi zid otpora kako se tako okrutan i opaki režim kakav je bila NDH ne bi nikada ponovio.
Grajf je dodao da Jasenovac pokazuje da pod određenim okolnostima stepen ljudske surovosti može biti neograničen i naveo da je identifikovao najmanje 57 metoda ubijanja koje su ustaške ubice razradile.
"Ustaške ubice su se čak i međusobno nadmetale ko će za jednu noć ubiti više zatvorenika. Takvo nadmetanje može da postoji samo u određenim političkim sistemima kao što je ustaški. Žrtve Jasenovca žele da nam šapnu na uho da nisu izgubile volju za životom i preživljavanjem. Uložile su sve moguće napore da prevaziđu najnepodnošljivije tegobe da sačuvaju zdravlje i volju za životom kako bi preživili ropstvo. Nisu dozvolili da budu poraženi", rekao je Grajf.
Foto: Newsmax Balkans/Kristina Džoković
On je podsetio da su logoraši 22. aprila 1945. godine izveli i hrabri proboj iz logora kako bi stavili tačku na pakao na zemlji zvani Jasenovac.
Istakao je da duh jasenovačkih logoraša nije bio slomljen ni jedne sekunde, uprkos svim pokušajima izvršilaca zločina da im slome duh i da ih navedu da odustanu.
"U tom kontekstu možemo konstatovati da je duhovna pobeda bila na strani zarobljenika, a ne na strani progonitelja. Zarobljenici su fizički bili uništeni, ali su dobili psihičku i moralnu bitku", istakao je Grajf.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Umesto u sudnicama i institucijama, pravda se već godinu dana traži na ulicama. Komemorativni skup u Novom Sadu pokazao je da Srbija može biti dostojanstvena, tiha i jedinstvena. Samo dan kasnije - ponovo podele, zvižduci i parole — kao da postoje dve Srbije koje više ne govore istim jezikom. Da li su protesti postali novo lice društvenog dijaloga — ili njegovog izostanka? Gosti Stava dana su Marko Matić iz Centra za odgovorne medije i Ivan Miletić analitičar.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kada želja za detetom postane borba s vremenom… Kada pitanje „kad?“ preraste u pitanje „da li?“ Evropa obeležava Nedelju (ne)plodnosti – a mi pitamo: da li o plodnosti razmišljamo tek kad postane problem? Svaki šesti par u Evropi suočava se sa infertilitetom. U Srbiji – najčešće kasno, uz mnogo pogrešnih informacija i stigme. Jer neplodnost nije samo ženski problem. To je priča o dvoje ljudi, o podršci, o nadi. Gosti: Sandra Jovanović, osnivač IVF Centra, prof. dr Aleksandra Trninić Pjević, ginekolog
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Slučaj iz Tuzle, u kojem su dve devojčice iz doma za nezbrinutu decu seksualno eksploatisane od strane ljudi iz sistema, otvorio je bolno pitanje: koliko su deca zaista bezbedna u društvu koje sve češće zaboravlja na granice? Ko štiti decu, kakva su njihova prava, i gde su granice odgovornosti sistema, ali i svakog od nas? U Sintezi govori Nevena Vučkovič Šahović iz Centra za prava deteta.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Primena EES (Entry Exit System) na najvećem mađarsko-srpskom graničnom prelazu Reske-Horgoš je počela, saopštio je Generalni konzulat Mađarske u Subotici.
Dvadesetjednogodišnji Crnogorac izgubio se prošle nedelje na Medvednici kod Zagreba nakon što je pokušao da se iz šume izvuče prateći uputstva veštačke inteligencije.
U požaru koji je izbio u Domu penzionera u Tuzli stradalo je 12 osoba, dok je 38 povređeno, među njima i štićenici, zaposleni, policajci, vatrogasci i medicinski radnici. Petoro povređenih nalazi se u izuzetno teškom stanju.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela je, na hitnoj sednici, odluku o proglašenju 6. novembra Danom žalosti u Federaciji BiH, zbog tragičnih događaja i stradanja štićenika Doma penzionera Tuzla.
Milorad Dodik, kome je oduzet mandat predsednika Republike Srpske, izjavio je da nije razočaran odlukom Ustavnog suda BiH, koji je odbio apelaciju njegove odbrane na presudu Suda BiH, istakavši da je BiH završena priča, a da je Federacija BiH za Republiku Srpsku odavno inostranstvo.
Protest grupe građana koji se protive najavljenoj košarkaškoj utakmici između klubova Dubai (Ujedinjeni Arapski Emirati) i izraelskog Hapoela organizovan je u Sarajevu.
Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Vedran Alidžanović izjavio je da su informacije o tragediji u Domu penzionera u Tuzli i dalje iste, da je 12 osoba smrtno stradalo, 38 smešteno u bolnicu, dok se četvoro nalazi na respiratoru.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Crna Gora je od svih država kandidata najspremnija za članstvo u Evropskoj uniji (EU), izjavila je potpredsednica Evropske komisije (EK) Kaja Kalas, istakavši da je proširenje Unije u narednih nekoliko godina realna opcija.
Komentari (0)