Govor stručnjaka za istraživanje Holokausta: "Protiv opasnosti iz prošlosti moramo se boriti svakom rečju i delom"
Izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta Gideon Grajf izjavio je da stradanje i događaji iz Drugog svetskog rata nikada ne bi smeli da se ponove i da režim kakav je bio u NDH nije trebalo da postoji.
Grajf je u Donjoj Gradini, na obeležavanju Dana sećanja na žrtve zločina NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, istakao da ljudi moraju iz istorije da uče i da nas istorija uči šta treba da radimo, a šta ne, ako ne želimo da ponovimo greške iz prošlosti.
"Moramo obratiti pažnju na sve događaje iz prošlosti kako bismo utrli put ka boljoj budućnosti. Crni dani iz perioda 1941. do 1945. godine nikada ne bi smeli da se ponove", rekao je izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta.
On je dodao da je režim u NDH proizvodio samo stradanje, patnju, mučenje, ponižavanje i smrt.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Tokom Drugog svetskog rata, u logorima su završavale čitave porodice - roditelji sa decom, pa čak i sa bebama. Na Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma, za Newsmax Balkans govori Darinka Petrović (87), koja je u Jasenovac odvedena kao četvorogodišnja devojčica.
U Jasenovcu je obeležena 80. godišnjica proboja logoraša iz ovog ustaškog koncentracionog logora, a više od samog događaja medijima je pažnju privukao susret predsednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, koji su se nakon dugo vremena rukovali, pa i progovorili nekoliko rečenica.
Grajf je istakao da se ideologije koje su, kako je naveo, jednom uništile svet i čovečanstvo ponovo uzdižu - neofašizam, neonacizam, neoustašizam i da novi oblici zla nastavljaju da ugrožavaju našu slobodu, ljudska prava i samodostojanstvo čovečanstva.
"To je opasnost koja nam preti iz mračne prošlosti i sa njom se moramo boriti svakom rečju i svakim delom", naglasio je Grajf.
On je rekao da i danas postoje brojna svedočanstva preživelih iz logora Jasenovac koja nisu objavljena i za koje se ne zna.
"Bili su zarobljeni u Jasenovcu kako bi što pre bili poslati u smrt, ali su hrvatsko-ustaške ubice svim sredstvima htele da ih muče, ponize i unište njihove živote pre nego što ih fizički ubiju. Iz tog razloga moramo da objavimo i distribuiramo priče o njihovim patnjama, ponižavanju i agoniji", naveo je Grajf.
Foto: Tanjug/Srna/Borislav Zdrinja
On je ukazao da time što ćemo se upoznati sa svim tim svedočanstvima možemo izgraditi zid otpora kako se tako okrutan i opaki režim kakav je bila NDH ne bi nikada ponovio.
Grajf je dodao da Jasenovac pokazuje da pod određenim okolnostima stepen ljudske surovosti može biti neograničen i naveo da je identifikovao najmanje 57 metoda ubijanja koje su ustaške ubice razradile.
"Ustaške ubice su se čak i međusobno nadmetale ko će za jednu noć ubiti više zatvorenika. Takvo nadmetanje može da postoji samo u određenim političkim sistemima kao što je ustaški. Žrtve Jasenovca žele da nam šapnu na uho da nisu izgubile volju za životom i preživljavanjem. Uložile su sve moguće napore da prevaziđu najnepodnošljivije tegobe da sačuvaju zdravlje i volju za životom kako bi preživili ropstvo. Nisu dozvolili da budu poraženi", rekao je Grajf.
Foto: Newsmax Balkans/Kristina Džoković
On je podsetio da su logoraši 22. aprila 1945. godine izveli i hrabri proboj iz logora kako bi stavili tačku na pakao na zemlji zvani Jasenovac.
Istakao je da duh jasenovačkih logoraša nije bio slomljen ni jedne sekunde, uprkos svim pokušajima izvršilaca zločina da im slome duh i da ih navedu da odustanu.
"U tom kontekstu možemo konstatovati da je duhovna pobeda bila na strani zarobljenika, a ne na strani progonitelja. Zarobljenici su fizički bili uništeni, ali su dobili psihičku i moralnu bitku", istakao je Grajf.
Veliki broj Srba koji danas živi u Trstu jedna je od najorganizovanijih zajednica u tom gradu. Kroz svedočenja onih koji su došli još u vreme bivše Jugoslavije do onih koji su u Trst stigli bežeći od ratova na tlu Jugoslavije, nova epizoda DEKADA donose priču o dugoj istoriji i nasleđu koju su Srbi ostavili u tom gradu još od 18 veka. Od velikog broja palata, preko direktnog uticaja na ekonomski razvoj grada, Srbi u Trstu pamte dela svojih predaka I njihove kulturne tragove.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka, stradalo je najmanje 12 osoba, računajući i jednog napadača, a povređeno više od 29, saopštila je australijska policija. Drugi napadač je ranjen, kao i dvojica policijskih službenika.
Ginekolog Vanja Milošević u razgovoru za Presek objašnjava zašto je surogat majčinstvo najmanje medicinsko pitanje, zašto ga parovi doživljavaju kao poslednju opciju i zbog čega neregulisana oblast predstavlja rizik i za pacijente i za struku.
Iz Vašingtona stižu najave o mogućem obračunu nove Trampove administracije sa medijima i akterima koje smatra nosiocima antitrampovskog narativa, među kojima se pominje i milijarder Džordž Soroš.
Studenti u blokadi u Novom Sadu organizuju protest pod nazivom "Jer je odgovornost put do pravde", u šetnju su krenuli od univerzitetskog kampusa u 12.30 časova.
Severna Makedonija ulazi u 2026. godinu sa budžetom od 6,7 milijardi evra, koji je usvojen u Skupštini, a prema rečima gosta u emisiji "Stav regiona" poslanika Ljupča Prendžova, reč je o dokumentu koji treba da obezbedi stabilnost javnih finansija i održiv ekonomski rast države.
Prvi slučajevi gube potvrđeni su u Hrvatskoj i Rumuniji. Radnik iz Nepala javio se pre desetak dana splitskim epidemiolozima s prvim simptomima, dok je Spa centru u rumunskoj Kluž-Napoki zaposlena Azijatkinja imala sličnu dijagnozu.
Kako poboljšati borbu protiv korupcije u Crnoj Gori? Da li je u slučajevima satova bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) postupala pristrasno ili po zakonu?
Građani Zete glasaju na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Birališta su otvorena od sedam do 20 sati, a pravo glasa ima ukupno 12.747 građana.
U Hrvatskoj je po prvi put potvrđena kuga malih preživara, zarazna bolest koja pogađa ovce i koze, saopštilo je iz hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dodajući da je virus potvđen u uzorcima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a da ju je potvrdio Hrvatski veterinarski institut.
Crnogorska policija uhapsila je na graničnom prelazu Dračenovac državljanina Srbije A. Z. (30) koga švedska policija traži zbog više krivičnih dela, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.
U mestu Gubaševo kod grada Zaboka u Hrvatskoj u petak oko 23 sata izbio je požar u zgradi preduzeća CIAK, koje skladišti opasne materije, vatrogasci su celu noć bili na terenu.
Sabrijan Jurković (21), osumnjičen za smrt ugostitelja Aleša Šutara ispred noćnog kluba u Novom Mestu, pušten je iz pritvora. Sud je saopštio da više nije ispunjen osnovni uslov za pritvor, a to je postojanje utemeljene sumnje da je on počinio ovo krivično delo.
Komentari (0)