Albanija bira novi parlament: Glasalo nešto više od trećine birača, Edi Rama želi četvrti uzastopni mandat
Birališta na parlamentarnim izborima u Albaniji zatvarena su u 19 časova, a prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), zaključno sa 18 časova, izlaznost je bila 41,41 odsto.
Kako Albanian post piše, na više biračkih mesta tokom dana su uočene nepravilnosti, zbog čega je i nekoliko osoba privedeno
U sedam časova u Albaniji zvanično su otvorena biračka mesta za parlamentarne izbore u toj zemlji, preneli su albanski mediji.
Ukupno 3,7 miliona albanskih građana ima pravo glasa, a u glasanju će prvi put učestvovati i dijaspora.
Albanian post navodi da će iz inostranstva glasati oko 245 hiljada birača, da će se prema glasačkim kutijama po prvi put uputiti oko 114 hiljada birača i da će 1.081 biraču biti zabranjeno glasanje.
Ukupno 2.046 kandidata, odnosno 186 kandidata iz svake izborne jedinice, takmiči se za 140 mesta u parlamentu.
Opozicija je podeljena, sa Demokratskom partijom (DP) kao drugom najjačom političkom snagom, uz niz manjih partija i pokreta.
Kampanja zasnovana na pristupanju EU
Predstojeće glasanje se smatra odlučujućim trenutkom za demokratski put Albanije, njenu posvećenost borbi protiv korupcije i dugogodišnju težnju ka članstvu u EU, prenosi Dojče vele (DW).
Kampanja je bila zasnovana na evropskim integracijama Socijalistička partija pokrenula je svoju izbornu kampanju 12. aprila u podne, u simboličnom trenutku.
Početni događaj na Trgu Skenderbeg imao je binu osmišljenu tako da podseća na zastavu EU sa 12 zvezdica, ističući glavnu poruku partije - da je evropska integracija njen osnovni politički cilj. Slogan kampanje partije "Albanija 2030. u EU", dodatno je potvrdio tu poruku, navodi DW.
Foto: Tanjug/AP/Vlasov Sulaj
"Samo mi držimo evropsku budućnost Albanije u svojim rukama", izjavio je albanski premijer, pozivajući glasače da podrže SP, koju opisuje kao jedinu političku snagu sposobnu da ostvari članstvo u EU.
Međutim, politički analitičari tvrde da je članstvo u EU prvenstveno tehnički proces zasnovan na ispunjavanju konkretnih kriterijuma koje postavlja Brisel, a koji prevazilaze političke slogane i zahtevaju održive institucionlne reforme.
Podeljena opozicija sada ujedinjena
"Ovo je najjača koalicija koju je Albanija videla u poslednje 32 godine", izjavio je u martu Salji Beriša, bivši premijer i lider Demokratske partije, predstavljajući Alijansu za veličanstvenu Albaniju - savez opozicionih partija.
U pokušaju da pridobije poverenje birača 11. maja, ova alijansa obećava poboljšanje životnog standarda građana, sa predlozima poput povećanja prosečne plate na 1.200 evra i rasta penzija za 20 odsto.
Foto: Tanjug/AP/Vlasov Sulaj
Međutim, 12 godina u opoziciji i brojne podele unutar DP ostavile su trag, dodaje DW.
Iako je Berišino puštanje iz kućnog pritvora, nakon što je albansko pravosuđe protiv njega podiglo optužnicu za korupciju, kratkoročno revitalizovalo bazu DP, bivši premijer ostaje pod istragom u zemlji i pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog korupcije i podrivanja demokratije, što ograničava njegov kredibilitet na međunarodnoj sceni.
Poslanici albanske opozicije protestovali su u Parlamentu, paleći figure političara, a potom su se i sukobili sa obezbeđenjem, nakon što je njihov kolega Ervin Salijanji osuđen na zatvorsku kaznu zbog klevete.
Berišin saveznik Iljir Meta, bivši predsednik i lider Partije slobode, ostaje u pritvoru nakon što je uhapšen 2024. godine pod optužbama za korupciju i pranje novca. Beriša je više puta tokom kampanje govorio je da će, ukoliko dođe na vlast, Albanija izaći iz Otvorenog Balkana, inicijative čiji su protagonisti albanski premijer Edi Rama i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, jer je kako tvrdi, ta inicijativa nanela štetu lokalnim preduzetnicima, posebno poljoprivrednicima, u neravnopravnoj konkurenciji sa trgovcima iz drugih zemalja, prenosi Balkan veb.
U političkom pejzažu u kom već dugo dominiraju SP i DP, nekoliko novih stranaka ušlo je u trku, nadajući se da će ponuditi reformsku alternativu.
Među osam partija i tri koalicije, koliko ih učestvuje na sutrašnjim izborima, nalaze se i Pokret Zajedno, levičarski pokret sa korenima u građanskom aktivizmu, stranka Prilika, koju predvodi preduzetnik i bivši poslanik Agron Šehaj, stranka Albanija može, stranka Otadžbina, Evroatlantska koalicija, koalicija Prava za razvoj, Socijaldemokratska partija, Albanska nacionalna alijansa i Alijansa nova Albanija.
Promene izbornog zakona
Nedavne izmene izbornog zakona uvele su oblik preferencijalnog glasanja, koji omogućava biračima da iskažu preferenciju za kandidate unutar liste neke partije. Međutim, ostaje jedno ključno ograničenje: jedna trećina svake liste je zatvorena, što znači da rangiranje kandidata u tom delu određuju lideri partija i da birači to ne mogu promeniti.
Ukratko, ti kandidati imaju sigurne mandate.
Politički analitičari tvrde da ono što izgleda kao otvaranje prema biračima zapravo predstavlja mehanizam koji jača kontrolu partijskog rukovodstva i ograničava pravu konkurenciju.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Članice Evropske unije odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije, koji između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište od 1. januara 2027, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo planirano, saopštilo je dansko predsedništvo.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Vrata Luvra od srede su opet otvorena za posetioce, nakon pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra. Heraldičar Dragomir Acović rekao je da je reč o istorijskoj krađi i teško nadoknadivoj šteti za Francusku.
Direktorka muzeja Luvr Lorens de Kar istakla je, nakon pljačke kraljevskih dragocenosti iz ovog najposećenijeg svetskog muzeja, da se desio "strašan propust" u bezbednosnim merama i navela da je ponudila ostavku, ali da je odbijena.
Više od trećine roditelja u Velikoj Britaniji strahuje da njihova deca nikada neće moći da se penzionišu, pokazala su najnovija istraživanja firme za finansijsko savetovanje "St James's Place".
Najmanje 40 migranata iz zemalja podsaharske Afrike poginulo je nakon što se njihov čamac prevrnuo i potonuo kod obale Tunisa, u jednoj od najsmrtonosnijih pomorskih tragedija u regionu ove godine, izjavio je neimenovani zvaničnik.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Komentari (0)