(VIDEO) Advokat Branko Lukić o non-pejperu: Narod Republike Srpske mora da se osloni sam na sebe
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
"Šta reći o načinu na koji se već 30 godina tretira Republika Srpska? Nije ovo ništa novo, je li tako? Od početka se ukidaju nadležnosti Republike Srpske, kradu se nadležnosti, prenose se na Bosnu i Hercegovinu. I sada je ovo samo produžetak tog kursa. Iznutra su postavili Nemce, Šmita, da rovari i ruši Republiku Srpsku", rekao je Lukić.
Kako je napomenuo, zapad sad hvata Republiku Srpsku u jedan vid klešta i pokušava i dalje isti stari posao koji je sebi zacrtao, da ukine Republiku Srpsku.
"To je sve na istom putu, ništa nije iznenađenje. Nadam se da su legalni i legitimni predstavnici Republike Srpske obezbedili podršku sa strane sa koje ta podrška može da dođe. Naravno da nisu nikada ni očekivali podršku od Nemačke, od Francuske, od Britanije, tu se podrška ne očekuje", istakao je naš sagovornik u emisiji "Presek".
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je da se na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost, kojom je predsedavao predsednik Aleksandar Vučić, razgovaralo o stanju bezbednosti u regionu i na Kosovu i Metohiji.
"Non-pejper", koji su u diplomatski saobraćaj pustile Nemačka i Francuska, pokazuje da za 30 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, o Bosni i Hercegovini vodeće države Evropske unije nisu naučile gotovo ništa, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Međutim, dodao je Lukić, njega u ovoj situaciji iznenađuje političko Sarajevo koje i dalje nema ništa državotvorno u sebi.
"I dalje postupaju podanički. Samo od drugih traže da im urade posao. Umesto da urade nešto, da privole Hrvate i Srbe da ostanu i obstanu u toj Bosni i Hercegovini", naglasio je Lukić.
"Tridesetogodišnje rušenje Dejtonskog sporazuma dovelo do ovakve situacije"
Prema njegovim rečima, Dejtonski sporazum prepoznaje specifičnosti Bosne i Hercegovine, koja je sastavljena od dva entiteta i tri naroda.
"Bez toga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše, ukoliko se ukinu ti entiteti ili se, recimo, evo sad vidimo Hrvati traže stvaranje trećeg entiteta, pošto su oni najobespravljeniji narod u Bosni i Hercegovini. Već godinama bošnjački segment društva raznim marifetlucima nameće predstavnika hrvatskog naroda, koji se predstavlja kao Hrvat Željko Komšić, koji u stvari zastupa interese Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i to dodatno povećava frustraciju hrvatskog naroda, koji je najmalobrojniji", naveo je advokat.
Foto: Newsmax Balkans
Podsetio je i da je Dejtonski sporazum ugrađen u ustav Bosne i Hercegovine.
"On je nešto što kada bi važilo u celosti, kako je i predviđeno da važi, on bi doneo prosperitet Bosne i Hercegovine. Tridesetogodišnje rušenje Dejtonskog sporazuma je i dovelo do ovakve situacije. Stranci namerno drže prekidač pri ruci, da mogu svaki čas da uključe krizu. I to su upravo sada i učinili", rekao je Lukić.
"Nama je jasna pozicija Srbije u ovom slučaju. Srbija je podržala Republiku Srpsku, ali opet ne znamo, sa druge strane nije objašnjeno na koji način će se Beograd odnositi prema ovom dokumentu i kakav će ovaj dokument značiti za odnose Beograda i Sarajeva. Vreme će da pokaže", ukazao je.
Lukić je naveo i da se plaši da Republika Srpska mora sama na sebe da se osloni, a u tom smislu, ne može previše da očekuje od Srbije u ovom momentu.
"Republika Srbija nije sposobna ni da garantuje svoju teritorijalnu celovitost. Dakle, narod na Kosovu i Metohiji je prepušten sam sebi i svaki dan mu je položaj gori. Ukoliko žele da opstanak na prostorima Republike Srpske, narod Republike Srpske mora da se osloni sam na sebe i na one koji stvarno mogu da im pomognu. Tu pre svega mislim na Rusiju i Kinu, Mađarsku, Slovačku", zaključio je Lukić.
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Godina dana od Trampovog povratka u Belu kuću- jednogodišnji mandat koji ne liči ni na jedan prethodni. Drugačiji povratak u odnosu na onaj iz 2016.- ne toliko euforičan, ali itekako glasan i optimističan prvenstveno po pitanju nacionalne strategije i po pitanju postizanja opšteg mira u svetu. Ali, da li je sve tako i u praksi, na terenu? Gosti Stava dana: istoričar Saša Adamović i Petar Ivić iz Pupin inicijative.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Nepoznati počinilac, uz pretnju vatrenim oružjem i uz upotrebu suzavca, opljačkao je poštu u Sesvetama u Hrvatskoj , saopštila je Policijska uprava zagrebačka (PUZ).
Inicijativa američkog predsednika Donalda Trampa o formiranju međunarodnog Odbora za mir za Gazu izazvala je brojne kontroverze, posebno zbog zahteva da države koje žele punopravno članstvo obezbede milijardu dolara tokom više od tri godine. Među zemljama koje su dobile poziv pominje se i Albanija.
Nova srpska demokratija Andrije Mandića ostaće u crnogorskoj vlasti ukoliko iz većine izađe Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, ocenila je za Newsmax Balkans televiziju docentkinja političkih nauka na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović.
U novom izdanju emisije Stav regiona, emitovanom iz studija u Skoplju, politički analitičar Sotir Kostov govorio je o ključnim političkim procesima u SevernojMakedoniji - porukama sa poslednjeg liderskog sastanka, političkom dijalogu, izbornom zakonodavstvu, pravosuđu i evropskim integracijama.
Šta bi izlazak iz izvršne vlasti Demokratske narodne partije Milana Kneževića značio za Vladu Crne Gore, a šta za njegovog koalicionog partnera Andriju Mandića? Da li je realan scenario da se DPS vrati u vlast prije izbora 2027. godine?
Sukobi između albanske policije i demonstranata izbili su na protestu ispred zgrade vlade u Tirani koji je sazvao osnivač i lider političkog pokreta Albanija postaje Adrijatik Lapaj.
Komentari (0)