Crna Gora uvezla 11.000 direktora: Stiglo više od 40.000 radnika, najviše iz Turske
Foto: Envato
U Crnoj Gori je prošle godine radilo 40.567 stranih radnika koji su došli iz 107 država. Najviše je stranih radnika bilo iz Turske 10.346 ili četvrtina ukupnog broja.
Izvor: Vijesti
20.02.2026. 22:36
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Kako pišu Vijesti, slede državljani Srbije 8.148, Rusije 7.429, Azerbejdžana 2.513, Albanije 2.098, Bosne i Hercegovine 1.902 i Kosova 1543.
To pokazuju podaci o dozvolama za privremeni boravak i rad stranaca koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a objavio Zavod za zapošljavanje.
Kroz takozvanu odobrenu kvotu je zaposleno 27.689 stalnih ili sezonskih stranih radnika, dok se 12.878 izdatih dozvola za rad stranaca odnosi na druge propise kao što je 11.826 dozvola za rad imenovanih direktora u firmama osnovanim u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore, na čelu sa Milojkom Spajićem, utvrdila je predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a izmene predviđaju fleksibilnije radno vreme i transparentnost zarade.
Parlament Crne Gore usvojio je izmene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedelje u trgovine na veliko i malo. Podršku ovoj odluci su dala 62 poslanika, a za nju su glasali i vlast i opozicija.
Crnogorski MUP je prošle godine upravo upozoravao da u praksi postoje zloupotrebe kod prava na rad i boravak izabranih direktora preduzeća u Crnoj Gori, jer stranci osnuju preduzeće za euro, imenuje sebe za direktora, dobije pravo na rad i boravak, a zatim preko prava na spajanje porodice boravak dobiju i svi članovi njegovog domaćinstva.
Navodili su i da većina tih firmi kasnije ostane neaktivna, zbog čega je izmenjen zakon pa će sada za produženje boravka morati da prilože dokaze da je ta firma plaćala godišnje najmanje 5.000 eura poreza, iako nije precizirano na koje se poreze to odnosi.
Od izdatih dozvola za zapošljavanje, unutar odobrenih kvota, 25.536 se odnosi na zapošljavanje duže od sezonskog, a 2.153 za sezonske radnike.
Najviše stranih radnika po ovom osnovu angažovano je u građevinarstvu 6.920, a zatim u delatnostima smeštaja i ishrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 6.805, ostalim uslužnim delatnostima 6.071, trgovini 1.676, informisanju i komunikacijama (računajući IT kompanije) 1.350, a u stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima 1.257.
U saobraćaju i skladištenjima radila su 652 stranca, prerađivačkoj industriji 569, poljoprivredi 530, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima 511, umetnosti, zabavi i rekreaciji 335, poslovanju sa nekretninama 257, obrazovanju 230, zdravstvu 187 i rudarstvu 99.
U građevinarstvu i turizmu angažovana polovina od ukupnog broja stranih radnika
Ovi podaci pokazuju da je za dve delatnosti građevinarstvo i turizam angažovana polovina od ukupnog broja stranih radnika, odnosno da nema dovoljno domaćih radnika ili da domaće stanovništvo ne želi time da se bavi uz postojeće radne uslove.
Od ranije odobrenih kvota za zapošljavanje stranaca njihova ispunjenost je bila 99,74 odsto, odnosno poslodavci su mogućnost zapošljavanja iskoristili skoro u potpunosti.
Kod sezonskog zapošljavanja ispunjenost kvota bila je 63,59 odsto, a najveća odstupanja bila su kod saobraćaja i skladištenja od 45 odsto i poljoprivrede gde popunjeno polovina traženih mesta.
Foto: Envato
Kod izdavanja radnih dozvola mimo kvota za zapošljavanje, od 12.878 izdatih dozvola na izabrane direktore se odnosi 11.826 ili 91,8 odsto.
Preostali deo se odnosi na strance angažovane za ugovorene usluge 625, za stručni i rukovodni kadar sa visokim obrazovanjem 155, za angažovanje stranih sportista 114 i po svim ostalim osnovama 158 stranaca.
Više od 1900 stranaca su direktori firmi za trgovinu
Od stranaca koji su preko direktorske pozicije dobili dozvole za rad i boravak, 4.262 su bili direktori firmi za “ostale uslužne delatnosti”, 1.943 direktori firmi za trgovinu, a 1.043 za firme iz stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti.
Crna Gora je “uvezla” 978 direktora građevinskih firmi, 776 za informisanje i komunikacije (IT kompanije), 730 za oblast ugostiteljstva i hotelijerstva, 572 za administrativne i uslužne delatnosti, a 532 stranca su direktori firmi za nekretnine.
Vijesti pišu da je prošle godine dozvole za rad i boravak u Crnoj Gori dobio i 101 direktor firmi koje se bave obrazovanjem, 17 koje se bave zdravstvom, pet iz rudarstva, a četiri stranca su direktori firmi iz oblasti državne uprave.
Foto: Envato
Najviše stranaca radilo je u Podgorici 13.568 ili 33,45 odsto, a zatim u Budvi 10.318 ili 25,43 odsto.
Najmanje stranaca radilo je u Petnjici - jedan, a po četiri u Gusinju i Andrijevici. Radna snaga stizala je i u Šavnik 11, Plužine 12, Plav 19, Berane 49 i Žabljak 63.
Radna snaga stizala sa svih kontinenata, a posao našla i 363 Njemca
Radnici u Crnu Goru stizali su sa svih kontinenata, pa su tako 364 došla iz Indije, 257 iz Meksika, 184 iz Egipta, 138 sa Filipina, 115 sa Kube, 114 iz Indonezije, 108 sa Nepala, 396 iz Kine, 86 iz Kenije, 75 iz Kolumbije, 65 iz Argentine, 44 sa Mauricijusa, 45 iz Jordana, 80 iz Kazahstana, a iz Izraela 90.
Radnici su stigli čak 38 iz Južnoafričke Republike, 34 iz Australije, pet sa Novog Zelanda i troje iz države Vanuatu.
U Crnu Goru “trbuhom za kruhom” dolaze radnici i iz nekih bogatih država, pa je tako posao našlo i 363 Nemaca, 156 Britanaca, 136 Italijana, 131 državljanin Sjedinjenih Američkih Država, 102 Francuza, 52 Austrijanca, 42 Holanđanina i 35 Kanađana.
Da li je građanima važan datum izbora kao što je to političarima? U kojoj meri ankete pružaju realnu sliku raspoloženja u biračkom telu? Da li na političku situaciju utiču samo domaća ili i svetska kriza? Odgovore tražimo od novinara i izvršnog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Nakon ostavke, Kristijan Šmit podnosi svoj šestomesečni izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a o stanju u BiH. U poseti Crnoj Gori je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, a u Severnoj Makedoniji na vojnom poligonu Krivolak najveća vežba specijalnih snaga Alijanse - "Trojanski otisak 26". U Podnovlju kod Doboja gradi se kompleks od 100 solarnih elektrana, na zemljištu koje meštani i aktivisti smatraju otuđenom državnom imovinom. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet - o tome govori pravna savetnica Aarhus centra u BIH, Nina Kreševljaković. Kako makedonski biznismeni iz dijaspore, uspešni milioneri pomažu privrednicima u matičnoj zemlji? O najvećem ekonomskom samitu u S. Makedoniji, Nikica Mojsoska Blaževska, predsednica organizacije „Makedonija 2025“. Pravnik i nekadašnji generalnu sekretar Vlade Crne Gore Boris Marić o pravnim procedurama za eventualno povlačenje priznanja Kosova - koliko je to realna mogućnost?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Poslanici Skupštine Srbije razmatraju izmene izbornih zakona. Šta se menja i da li predložene izmene zaista ispunjavaju preporuke ODIHR ili ih samo formalno preuzimaju bez suštinskog unapređenja izbornog procesa? Gosti Stava dana: advokat i narodni poslanik u Skupštini Srbije Branko Pavlović i advokat Dragoslav Ljubičanović.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Primena EES sistema Evropske unije izazvala je velike gužve na graničnim prelazima, posebno prema Grčkoj, koja je tradicionalno najpopularnija letnja destinacija za građane Severne Makedonije.
U Višem sudu u Beogradu je za 10. jun zakazano iznošenje završnih reči u ponovljenom suđenju Miljani i Vladimiru Kecmanoviću, roditeljima dečka K. K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara skole.
Temperatura u Zagrebu pala je za više od 11 stepeni u svega sat vremena, dok je snažno olujno nevreme zahvatilo šire područje grada i više hrvatskih županija.
Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius na kom se pojavio smrtonosni hantavirus, trenutno se nalazi u karantinu u Holandiji, nakon što su sa broda evakuisani putnici i sprovedene pojačane zdravstvene kontrole.
Različita tumačenja u Federaciji Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ali zaključak isti. Mandat visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita obeležio je niz "paradoksa" zbog kojih neće nedostajati političarima u Bosni i Hercegovini.
U jutarnjim satima sprovedena je opsežna i precizno koordinisana policijska akcija u kojoj su pripadnici Uprave policije Crne Gore lišili slobode tri osobe osumnjičene za najteža krivična dela, čime je razbijena aktivna ćelija jednog visokorizičnog organizovanog kriminalnog klana.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da bi funkcionisanje Bosne i Hercegovine nakon odlaska visokog predstavnika Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije.
Nijedan od 13 policijskih službenika optuženih u slučaju požara u diskoteci "Puls" u mestu Kočani u Severnj Makedoniji, u kojem je poginulo više od 60 osoba, nije danas priznao krivicu na početku suđenja pred Osnovnim krivičnim sudom u Skoplju.
Komentari (0)