Crna Gora uvezla 11.000 direktora: Stiglo više od 40.000 radnika, najviše iz Turske
U Crnoj Gori je prošle godine radilo 40.567 stranih radnika koji su došli iz 107 država. Najviše je stranih radnika bilo iz Turske 10.346 ili četvrtina ukupnog broja.
Izvor: Vijesti
20.02.2026. 22:36
Foto: Envato
Kako pišu Vijesti, slede državljani Srbije 8.148, Rusije 7.429, Azerbejdžana 2.513, Albanije 2.098, Bosne i Hercegovine 1.902 i Kosova 1543.
To pokazuju podaci o dozvolama za privremeni boravak i rad stranaca koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a objavio Zavod za zapošljavanje.
Kroz takozvanu odobrenu kvotu je zaposleno 27.689 stalnih ili sezonskih stranih radnika, dok se 12.878 izdatih dozvola za rad stranaca odnosi na druge propise kao što je 11.826 dozvola za rad imenovanih direktora u firmama osnovanim u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore, na čelu sa Milojkom Spajićem, utvrdila je predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a izmene predviđaju fleksibilnije radno vreme i transparentnost zarade.
Parlament Crne Gore usvojio je izmene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedelje u trgovine na veliko i malo. Podršku ovoj odluci su dala 62 poslanika, a za nju su glasali i vlast i opozicija.
Crnogorski MUP je prošle godine upravo upozoravao da u praksi postoje zloupotrebe kod prava na rad i boravak izabranih direktora preduzeća u Crnoj Gori, jer stranci osnuju preduzeće za euro, imenuje sebe za direktora, dobije pravo na rad i boravak, a zatim preko prava na spajanje porodice boravak dobiju i svi članovi njegovog domaćinstva.
Navodili su i da većina tih firmi kasnije ostane neaktivna, zbog čega je izmenjen zakon pa će sada za produženje boravka morati da prilože dokaze da je ta firma plaćala godišnje najmanje 5.000 eura poreza, iako nije precizirano na koje se poreze to odnosi.
Od izdatih dozvola za zapošljavanje, unutar odobrenih kvota, 25.536 se odnosi na zapošljavanje duže od sezonskog, a 2.153 za sezonske radnike.
Najviše stranih radnika po ovom osnovu angažovano je u građevinarstvu 6.920, a zatim u delatnostima smeštaja i ishrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 6.805, ostalim uslužnim delatnostima 6.071, trgovini 1.676, informisanju i komunikacijama (računajući IT kompanije) 1.350, a u stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima 1.257.
U saobraćaju i skladištenjima radila su 652 stranca, prerađivačkoj industriji 569, poljoprivredi 530, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima 511, umetnosti, zabavi i rekreaciji 335, poslovanju sa nekretninama 257, obrazovanju 230, zdravstvu 187 i rudarstvu 99.
U građevinarstvu i turizmu angažovana polovina od ukupnog broja stranih radnika
Ovi podaci pokazuju da je za dve delatnosti građevinarstvo i turizam angažovana polovina od ukupnog broja stranih radnika, odnosno da nema dovoljno domaćih radnika ili da domaće stanovništvo ne želi time da se bavi uz postojeće radne uslove.
Od ranije odobrenih kvota za zapošljavanje stranaca njihova ispunjenost je bila 99,74 odsto, odnosno poslodavci su mogućnost zapošljavanja iskoristili skoro u potpunosti.
Kod sezonskog zapošljavanja ispunjenost kvota bila je 63,59 odsto, a najveća odstupanja bila su kod saobraćaja i skladištenja od 45 odsto i poljoprivrede gde popunjeno polovina traženih mesta.
Foto: Envato
Kod izdavanja radnih dozvola mimo kvota za zapošljavanje, od 12.878 izdatih dozvola na izabrane direktore se odnosi 11.826 ili 91,8 odsto.
Preostali deo se odnosi na strance angažovane za ugovorene usluge 625, za stručni i rukovodni kadar sa visokim obrazovanjem 155, za angažovanje stranih sportista 114 i po svim ostalim osnovama 158 stranaca.
Više od 1900 stranaca su direktori firmi za trgovinu
Od stranaca koji su preko direktorske pozicije dobili dozvole za rad i boravak, 4.262 su bili direktori firmi za “ostale uslužne delatnosti”, 1.943 direktori firmi za trgovinu, a 1.043 za firme iz stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti.
Crna Gora je “uvezla” 978 direktora građevinskih firmi, 776 za informisanje i komunikacije (IT kompanije), 730 za oblast ugostiteljstva i hotelijerstva, 572 za administrativne i uslužne delatnosti, a 532 stranca su direktori firmi za nekretnine.
Vijesti pišu da je prošle godine dozvole za rad i boravak u Crnoj Gori dobio i 101 direktor firmi koje se bave obrazovanjem, 17 koje se bave zdravstvom, pet iz rudarstva, a četiri stranca su direktori firmi iz oblasti državne uprave.
Foto: Envato
Najviše stranaca radilo je u Podgorici 13.568 ili 33,45 odsto, a zatim u Budvi 10.318 ili 25,43 odsto.
Najmanje stranaca radilo je u Petnjici - jedan, a po četiri u Gusinju i Andrijevici. Radna snaga stizala je i u Šavnik 11, Plužine 12, Plav 19, Berane 49 i Žabljak 63.
Radna snaga stizala sa svih kontinenata, a posao našla i 363 Njemca
Radnici u Crnu Goru stizali su sa svih kontinenata, pa su tako 364 došla iz Indije, 257 iz Meksika, 184 iz Egipta, 138 sa Filipina, 115 sa Kube, 114 iz Indonezije, 108 sa Nepala, 396 iz Kine, 86 iz Kenije, 75 iz Kolumbije, 65 iz Argentine, 44 sa Mauricijusa, 45 iz Jordana, 80 iz Kazahstana, a iz Izraela 90.
Radnici su stigli čak 38 iz Južnoafričke Republike, 34 iz Australije, pet sa Novog Zelanda i troje iz države Vanuatu.
U Crnu Goru “trbuhom za kruhom” dolaze radnici i iz nekih bogatih država, pa je tako posao našlo i 363 Nemaca, 156 Britanaca, 136 Italijana, 131 državljanin Sjedinjenih Američkih Država, 102 Francuza, 52 Austrijanca, 42 Holanđanina i 35 Kanađana.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Od čega zavisi da li će OFAK ponovo produžiti licencu NIS-u koja ističe za 7 dana? O toku predizborne kampanja za lokalne izbore govoriće Sava Stambolić I Dejan Šulkić Da li građani otkazuju letovanja u Egipat, na Kipar I Tunis zbog dešavanja na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će Zagreb upozoriti partnere u NATO o novoj supersoničnoj raketi kineske proizvodnje CM-400 koju navodno, prema izveštajima medija, poseduje Vojska Srbije.
Sećanje na žrtve požara u diskoteci "Puls" u Kočanima obeleženo je komemorativnom sednicom u Skupštini Severne Makedonije. U tragedijin koja se desila 16. marta 2025. poginule su 63 mlade osobe, a više od 200 je povređeno. Poručeno je da bol i dalje traje, ali i da porodice žrtava očekuju pravdu.
Bivši predsednik i premijer Crne Gore i bivši lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović neće se odazvati pozivu za saslušanje pred Anketnim odborom.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnelo je optužni predlog protiv nekadašnje sudije Rade Kovačević, zbog sumnje da je izvršila dva krivična dela, davanje lažnog iskaza u slučaju Medenica.
Hrvatsko Ministarstvo kulture neće izdavati uputstva hrvatskim izvođačima o nastupima u inostranstvu, izjavila ministarka Nina Obuljen Koržinek, komentarišući nedavno naglo otkazivanje nastupa pevača Tonija Cetinskog u novosadskoj dvorani Spens.
Ministarstvo pomorstva saopštilo je da se putem platforme za hitnu registraciju do sada prijavilo 40 crnogorskih pomoraca u regionu Ormuškog moreuza, Persijskog i Omanskog zaliva, a bezbednost pomoraca ocenjuju kao apsolutni prioritet.
Nakon hakerskog napada na IT sisteme parlamenta Albanije, odgovornost je preuzela grupa "Homeland Justice", koja se dovodi u vezu i sa velikim sajber napadom na albansku vladu 2022. godine. Istražitelji za sada nisu zvanično potvrdili ko stoji iza najnovijeg incidenta.
Pojedine benzinske stanice u Sloveniji suočavaju se s privremenim nestašicama goriva zbog naglog rasta tražnje, saopštila je najveća maloprodajna kompanija za gorivo u toj zemlji Petrol grupa.
Veterinarska inspekcija u Bijelom Polju utvrdila je da su na dve komercijalne farme u februaru zabeležena masovna uginuća živine, a da vlasnici o tome nisu obavestili nadležne službe, već su sami uklonili i zakopali uginule životinje.
Komentari (0)