(FOTO) Istorija, religija i kultura na jednom mestu: Hram Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu
Foto: Newsmax Balkans
Na svega nekoliko kilometara od Kumanova, u opštini Staro Nagoričane u Severnoj Makedoniji, nalazi se jedan od najznačajnijih spomenika srednjovekovne sakralne arhitekture, Crkva Svetog Đorđa.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ovaj pravoslavni Hram, koji je posvećen Svetom Đorđu, predstavlja jedinstven spoj vizantijske tradicije i srpske srednjovekovne državne i kulturne moći, a njegova istorija svedoči o složenim političkim i verskim tokovima u regionu.
Prvobitna crkva na ovom mestu podignuta je još u jedanaestom veku, najverovatnije još oko 1071. godine, za vreme vizantijskog cara Romana Četvrtog Diogenesa. Ovaj period obeležen je snažnim uticajem Vizantijskog carstva na ovom prostoru, kako u političkom, tako i u kulturnom i religijskom smislu.
Međutim, tokom narednih nekoliko vekova, crkva je pretrpela značajna oštećenja, usled čega je bila zapuštena sve do početka četrnaestog veka. Obnova Hrama vezuje se za jednog od najznačajnijih srpskih vladara srednjeg veka, kralja Stefana Milutina, koji je vladao od 1282. do 1321. godine.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Milutin je bio poznat kao veliki ktitor i graditelj, a njegova zadužbina u Starom Nagoričanu nastajala je između 1313. i 1318. godine. Ova obnova nije bila samo čin religiozne posvećenosti, već i politička poruka, jer je usledila nakon širenja srpske države na teritorije koje su pre toga bile pod vizantijskom kontrolom. Arhitektonski, crkva predstavlja razvijeni oblik vizantijskog stila, poznat kao "upisani krst sa više kupola".
Dragocene feske iz 14. veka
Građena je kombinacijom kamena i opeke, što je karakteristično za vizantijsku graditeljsku tradiciju tog perioda. Spoljašnjost crkve odlikuje sklad proporcija i dekorativna razrada fasada, dok njena unutrašnjost krije jedno od najvrednijih slikarskih ostvarenja srednjeg veka. Freske koje krase zidove crkve nastale su 1317 i 1318. godine, i smatraju se vrhuncem tzv. "vizantijskog klasicizma".
Njihova umetnička vrednost ogleda se u izraženoj narativnosti, bogatoj paleti boja i izuzetnoj obradi samih likova na freskama. Pretpostavlja se da su ih izveli tadašnji vrhunski majstori, verovatno povezani sa umetničkim krugovima koji su radili na drugim značajnim zadužbinama tog vremena, kao što je Bogorodica Ljeviška. Poseban istorijski značaj ovom Hramu daje i činjenica da je u njemu sahranjen bugarski car Mihajlo III Šišman, koji je poginuo kod Velbužda 1330. godine.
Foto: Newsmax Balkans
To i dodatno potvrđuje složenu mrežu političkih odnosa između srednjovekovnih balkanskih država, ali i važnost same crkve kao regionalnog verskog i simboličkog centra. Tokom vekova, crkva je delila sudbinu celog regiona Balkana, prolazeći kroz periode velike zapuštenosti, ali i ponovne obnove. Uprkos brojnim istorijskim previranjima, uspela je da sačuva autentičnost i umetničku vrednost, zbog čega danas predstavlja jedan od najvažnijih spomenika kulturne baštine u Severnoj Makedoniji kao i šire na Balkanu i celoj Evropi.
Crkva Svetog Đorđa kao turistička destinacija
Savremeni značaj ove crkve ogleda se kako u njenoj verskoj funkciji, tako i u njenoj ulozi turističke i kulturne destinacije. Njena relativna blizina granici sa Srbijom čini je dostupnom posetiocima iz cele Srbije, koji sve češće obilaze ovaj verski i istorijski lokalitet u potrazi za autentičnim iskustvom srednjovekovne istorije.
Okruženje u kojem se nalazi dodatno doprinosi njenoj atraktivnosti: mir i netaknuta priroda, kao i odsustvo masovnog turizma stvaraju ambijent pogodan za dublje razumevanje istorijskog konteksta čitavog kraja. Istoričari religije, umetnosti i arhitekture smatraju da Crkva Svetog Đorđa u Starom Nagoričane svakako predstavlja ključni primer transformacije vizantijskih umetničkih modela u okviru srpske srednjovekovne države, a istovremeno, ona svedoči i o kontinuitetu hrišćanske tradicije na ovom prostoru, uprkos čestim promenama političkih granica i vlasti.
Zahvaljujući svojoj istorijskoj, umetničkoj i kulturnoj vrednosti, ovaj Hram zauzima posebno mesto među najznačajnijim verskim i kulturnim spomenicima Balkana. Kao takav, on ne predstavlja samo relikt prošlosti, već i važan deo savremenog identiteta celog regiona, podsećajući na slojevitu i često burnu istoriju prostora na kojem se on nalazi.
Šta stoji iza rekordnih rezultata “Telekoma Srbije” i prihoda od čak 2,3 milijarde evra? Šta će kompaniji doneti izlazak na američko tržište? Da li je realno očekivati ukidanje rominga sa Evropskom unijom do 2027. godine? Gost Stava nedelje – generalni direktor “Telekoma Srbije”, Vladimir Lučić.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Između praznične simbolike i svakodnevne borbe, Međunarodni praznik rada 2026. u Srbiji otvara suštinsko pitanje – koliko su radna prava stvarna, a koliko samo formalna? Da li danas radimo da bismo živeli ili živimo da bismo radili – u „Stavu dana“ o tome razgovaramo sa predstavnicima sindikata i poslodavaca. Gosti emisije: Saša Dimitrijević iz granskog sindikata Nezavisnost i Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
U intervjuu, politolog i direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i Sigurnost (IGES) Adnan Kapo, upozorava da rat u Iranu nije izolovan sukob, već signal duboke transformacije globalnog poretka. Ističe da je diplomatija potisnuta silom, dok velike sile otvoreno redefinišu odnose moći. Američka geopolitička kultura, tvrdi, ostaje nepromijenjena bez obzira na lidere, ali multipolarni svijet ubrzano slabi njenu dominaciju.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Uksrs i Prvi maj su prvi test za dilemu da li putovanja, kakva smo do juče poznavali, polako postaju prošlost? Ko putuje, gde putuje, koliko sve to košta i da li će biti novih poteškoća, osim cena tokom putovanja? Gost Sinteze Aleksandar Seničić direktor Nacionalne Asocijacije Turističkih Agencija Srbije
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Za razliku od prošle godine, kada je ispred Vlade Srbije održan zajednički protest više organizacija, reprezentativni sindikati u Srbiji ovogodišnji Međunarodni praznik rada obeležavaju odvojenim skupovima na više lokacija u Beogradu.
Devojčica Dunja Necić (15) nestala je u Novom Sadu, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova aktivirali su sistem Pronađi me za hitno obaveštavanje javnosti u ovom slučaju.
Muškarac T. P. (49) osumnjičen za ubistvo četrdesetjednogodišnje žene u sarajevskom naselju Dobrinja tokom dana će biti predat u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Policija Kantona Sarajevo uhapsila je muškarca osumnjičenog za ubistvo žene na Dobrinji, dok je dete koje je nakon zločina poveo sa sobom pronađeno nepovređeno. Kako je saopšteno iz MUP, osumnjičeni je uhapšen nekoliko sati nakon prijave pucnjave, a istraga je u toku.
Hrvatski USKOK je pokrenuo istragu protiv 19-godišnjaka osumnjičenog za terorizam, koji je slao mejlove školama i vrtićima tvrdeći da su postavljene eksplozivne naprave, za koje se ispostavilo da su bile lažne.
U sarajevskom naselju Dobrinja došlo je do pucnjave u kojoj je ubijena jedna osoba, potvrđeno je za Klix.ba. Prema nezvaničnim informacijama, ubijena je žena, a njen brat je povređen.
Sedam osoba privedeno je u Severnoj Makedoniji pod sumnjom za pokušaj paljenja verskog objekta Jevrejske zajednice u Skoplju, a protiv dva lica podnete su prijave za krivično delo "terorizam".
Slovenija je i dalje među zemljama EU sa najnižim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, sa 15,5 odsto stanovništva, pokazuju podaci Evrostata. U celoj Uniji u toj kategoriji nalazi se 20,9 odsto građana.
Mladići koji su uhapšeni zbog sumnje da su slali mejlove s pretnjama bombaškim napadima, a od kojih su najmanje dvojica maloletni, sada se suočavaju s policijskim optužbama za terorizam.
Komentari (0)