(FOTO) Istorija, religija i kultura na jednom mestu: Hram Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu
Foto: Newsmax Balkans
Na svega nekoliko kilometara od Kumanova, u opštini Staro Nagoričane u Severnoj Makedoniji, nalazi se jedan od najznačajnijih spomenika srednjovekovne sakralne arhitekture, Crkva Svetog Đorđa.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ovaj pravoslavni Hram, koji je posvećen Svetom Đorđu, predstavlja jedinstven spoj vizantijske tradicije i srpske srednjovekovne državne i kulturne moći, a njegova istorija svedoči o složenim političkim i verskim tokovima u regionu.
Prvobitna crkva na ovom mestu podignuta je još u jedanaestom veku, najverovatnije još oko 1071. godine, za vreme vizantijskog cara Romana Četvrtog Diogenesa. Ovaj period obeležen je snažnim uticajem Vizantijskog carstva na ovom prostoru, kako u političkom, tako i u kulturnom i religijskom smislu.
Međutim, tokom narednih nekoliko vekova, crkva je pretrpela značajna oštećenja, usled čega je bila zapuštena sve do početka četrnaestog veka. Obnova Hrama vezuje se za jednog od najznačajnijih srpskih vladara srednjeg veka, kralja Stefana Milutina, koji je vladao od 1282. do 1321. godine.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Milutin je bio poznat kao veliki ktitor i graditelj, a njegova zadužbina u Starom Nagoričanu nastajala je između 1313. i 1318. godine. Ova obnova nije bila samo čin religiozne posvećenosti, već i politička poruka, jer je usledila nakon širenja srpske države na teritorije koje su pre toga bile pod vizantijskom kontrolom. Arhitektonski, crkva predstavlja razvijeni oblik vizantijskog stila, poznat kao "upisani krst sa više kupola".
Dragocene feske iz 14. veka
Građena je kombinacijom kamena i opeke, što je karakteristično za vizantijsku graditeljsku tradiciju tog perioda. Spoljašnjost crkve odlikuje sklad proporcija i dekorativna razrada fasada, dok njena unutrašnjost krije jedno od najvrednijih slikarskih ostvarenja srednjeg veka. Freske koje krase zidove crkve nastale su 1317 i 1318. godine, i smatraju se vrhuncem tzv. "vizantijskog klasicizma".
Njihova umetnička vrednost ogleda se u izraženoj narativnosti, bogatoj paleti boja i izuzetnoj obradi samih likova na freskama. Pretpostavlja se da su ih izveli tadašnji vrhunski majstori, verovatno povezani sa umetničkim krugovima koji su radili na drugim značajnim zadužbinama tog vremena, kao što je Bogorodica Ljeviška. Poseban istorijski značaj ovom Hramu daje i činjenica da je u njemu sahranjen bugarski car Mihajlo III Šišman, koji je poginuo kod Velbužda 1330. godine.
Foto: Newsmax Balkans
To i dodatno potvrđuje složenu mrežu političkih odnosa između srednjovekovnih balkanskih država, ali i važnost same crkve kao regionalnog verskog i simboličkog centra. Tokom vekova, crkva je delila sudbinu celog regiona Balkana, prolazeći kroz periode velike zapuštenosti, ali i ponovne obnove. Uprkos brojnim istorijskim previranjima, uspela je da sačuva autentičnost i umetničku vrednost, zbog čega danas predstavlja jedan od najvažnijih spomenika kulturne baštine u Severnoj Makedoniji kao i šire na Balkanu i celoj Evropi.
Crkva Svetog Đorđa kao turistička destinacija
Savremeni značaj ove crkve ogleda se kako u njenoj verskoj funkciji, tako i u njenoj ulozi turističke i kulturne destinacije. Njena relativna blizina granici sa Srbijom čini je dostupnom posetiocima iz cele Srbije, koji sve češće obilaze ovaj verski i istorijski lokalitet u potrazi za autentičnim iskustvom srednjovekovne istorije.
Okruženje u kojem se nalazi dodatno doprinosi njenoj atraktivnosti: mir i netaknuta priroda, kao i odsustvo masovnog turizma stvaraju ambijent pogodan za dublje razumevanje istorijskog konteksta čitavog kraja. Istoričari religije, umetnosti i arhitekture smatraju da Crkva Svetog Đorđa u Starom Nagoričane svakako predstavlja ključni primer transformacije vizantijskih umetničkih modela u okviru srpske srednjovekovne države, a istovremeno, ona svedoči i o kontinuitetu hrišćanske tradicije na ovom prostoru, uprkos čestim promenama političkih granica i vlasti.
Zahvaljujući svojoj istorijskoj, umetničkoj i kulturnoj vrednosti, ovaj Hram zauzima posebno mesto među najznačajnijim verskim i kulturnim spomenicima Balkana. Kao takav, on ne predstavlja samo relikt prošlosti, već i važan deo savremenog identiteta celog regiona, podsećajući na slojevitu i često burnu istoriju prostora na kojem se on nalazi.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Državljanin Crne Gore Ivan Lješković (33) uhapšen je u Sloveniji po poternici Interpola Podgorica radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku pred Višim sudom u Podgorici zbog šverca cigareta, saopštila je crnogorska policija.
Trojica turskih državljana uhapšena su u petak uveče na granici ka Bosni i Hercegovini zbog sumnje da su pokušali da prokrijumčare deset državljana Sudana, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore. Državljani Sudana smešteni su na bezbednu lokaciju.
Policija u Rožajama uhapsila je A. D. (26) iz tog grada na severu Crne Gore, osumnjičenog da je pokušao da ubije sugrađanina, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije.
Divlja gradnja i dalje je jedan od najvećih problema na crnogorskom primorju, a posledice sve više osećaju građani. U Petrovcu je, tik uz stambenu zgradu, bez dozvole počela izgradnja objekta na nestabilnom terenu, za koju nadležni kažu da neće biti legalizovana.
Hrvatsko Odeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) saopštio je da je nakon sprovedene istrage podigao optužnicu protiv 25 osoba zbog udruživanja, neovlašćene proizvodnje i trgovine narkoticima, kao i da su time stekli oko 1,8 miliona evra.
Komentari (0)