Koliko je bezbedan izvor Rašče i da li Skoplju preti gubitak najvažnijeg izvora pijaće vode

U najnovijem izdanju emisije "Stav regiona" na Newsmax Balkans, stručnjak za zaštitu životne sredine Filip Ivanov upozorio je da problem nije nov i da za njega postoje analize još od pre više od dve decenije.

"Studije su rađene još pre 2000. godine i tačno je utvrđeno koje mere treba preduzeti. Problem je što se godinama ništa konkretno ne sprovodi", kaže Ivanov.

Hitna mera - izolacija deponije

Prema njegovim rečima, najvažnije je da se deponija zatvori i inkapsulira kako bi se sprečio prodor padavina i dalje ispiranje šestovalentnog hroma u podzemne vode.

"Ne možemo sa sigurnošću da znamo kojom brzinom će zagađenje stići do izvora Rašče, ali upravo zbog njegovog značaja ne smemo da čekamo", naglašava Ivanov.

On dodaje da tehnička rešenja postoje, uključujući kontrolu voda i tretman u prečistačkim postrojenjima, ali da je za njihovu realizaciju potrebna ozbiljna institucionalna koordinacija i finansijska podrška.

Dislokacija – preskupa i teško izvodljiva

Ideja o potpunom uklanjanju deponije, prema njegovim rečima, u ovom trenutku nije realna.

"Radi se o više od milion tona kontaminiranog materijala. To bi značilo ogroman logistički poduhvat – kolona kamiona koja bi se protezala do severa Švedske", objašnjava Ivanov.

Slični problemi širom zemlje

Problem "Jugohroma" nije usamljen slučaj. Slične ekološke pretnje postoje i na drugim lokacijama, poput nekadašnje topionice u Velesu, ali i u Skoplju sa kontaminiranim lokacijama kao što je OHIS.

Printscreen: Newsmax Balkans

Iako postoje brojne studije i strategije, Ivanov smatra da je ključni problem nedostatak političke volje.

"Ne nedostaju analize, već odluka da se ovi problemi stave među prioritete", ističe on.

Otpad kao resurs – propuštena šansa

Govoreći o upravljanju otpadom, Ivanov navodi da Makedonija i dalje komunalni otpad tretira kao problem, dok ga razvijene zemlje koriste kao resurs.

"Savremeni sistemi omogućavaju selekciju, reciklažu i ponovnu upotrebu otpada, pa čak i proizvodnju energije. Kod nas taj potencijal i dalje nije iskorišćen", kaže on.

Rešenje vidi u uspostavljanju regionalnih centara za upravljanje otpadom, koji bi obuhvatali mehaničko-biološki tretman, izdvajanje korisnih materijala, kompostiranje i proizvodnju alternativnog goriva.

Energetski potencijal otpada

Ivanov naglašava da otpad u Makedoniji ima značajan energetski potencijal.

"Procene pokazuju da bi energija dobijena iz otpada mogla da bude uporediva sa energijom uglja koji se koristi u REK Bitolj", navodi on.

Požari i zagađenje – posledica lošeg sistema

Poseban problem predstavljaju česti požari na deponijama, ali i spaljivanje otpada u domaćinstvima.

"Ne gori samo deponija – gori ceo grad. Ljudi spaljuju plastiku, gumu i drugi otpad jer nemaju druge izvore grejanja", upozorava Ivanov.

Kako ističe, rešenje je u uklanjanju dostupnog otpada iz okoline, ali i u rešavanju energetskog siromaštva kroz razvoj centralnih sistema grejanja.

Rešenja postoje – potrebna je odluka

Zaključak je jasan – strategije i planovi već postoje, ali njihova realizacija izostaje.

"Potrebno je samo da se donese odluka da će se ulagati u ovaj sektor. Bez toga, svi projekti ostaju samo na papiru", poručuje Ivanov.

Komentari (0)