Najviše Srba i Rusa podnelo zahtev za prijem u crnogorsko državljanstvo u poslednje dve godine
Prijem u crnogorsko državljanstvo od početka 2023. do novembra 2024. godine dobilo je 5.026 građana, a najviše zahteva podnele su osobe koje su u trenutku podnošenja zahteva imala državljanstvo Srbije, a potom Rusije.
Kako navode Vijesti, na osnovu podataka dobijenih iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, slede osobe iz BiH, Albanije, AP KiM, SAD, Južnoafričke Republike, Vijetnama i Severne Makedonije.
Crnogorsko državljanstvo čekaju 1.794 osobe, a kako su objasnili iz MUP, rešavanje zahteva može trajati do godinu dana, ali se često završava pre isteka tog roka.
Državljanin Srbije A. R. uhapšen je u Crnoj Gori po poternici Interpola Beograd radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 15 godina i 8 meseci, zbog izvršenih više krivičnih dela.
Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović izjavio je da su među trojicom Nikšićana uhapšenih u AP Kosovu i Metohiji, dva pripadnika Vojske Crne Gore i da se obojica zvanično nalaze na bolovanju.
Sticanje crnogorskog državljanstva odvija se po različitim osnovama, a najzastupljeniji su slučajevi prijema po osnovu braka, porekla, posebnih programa ili počasnog državljanstva.
Odluke o dodeli ovog statusa donosi vlada na osnovu predloga predsednika Crne Gore, predsednika supštine ili predsednika vlade, uz mišljenje nadležnog Ministarstva.
U periodu od 2023. godine do novembra 2024. godine, MUP je odbio ukupno 110 zahteva za sticanje državljanstva.
Najčešći razlozi za odbijanje zahteva je neispunjavanje uslova iz Zakona o crnogorskom državljanstvu u pogledu postojanja smetnji iz razloga bezbednosti Crne Gore i u pogledu zakonitog i neprekidnog boravka u Crnoj Gori, kazali su iz MUP.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA ( R )
Predstavlja nastavak centralne informativne emisije „Presek“ i sastavni je deo popodnevnog informativnog bloka. Podrazumeva razgovor u studiju sa stručnim sagovornicima na temu dana u prepoznatljivom maniru Newsmaxa. Dinamika, stručnost, aktuelnost, više strana.
specijal
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
11:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO WEEKLY
Expo dodatno obogaćuje program analizom privrednih i društvenih dešavanja regiona
Poslanica "Saveza Sara Vagenkneht" u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić optužila je Alternativu za Nemačku (AfD) da "patnju i nepravdu koja je učinjena Srbiji" zloupotrebljava u jeftine predizborne svrhe kako bi dobila glasove Srba iz dijaspore.
Pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata i protivpravno prisvojio 6,5 miliona evra, izjavio je glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović.
Za Arenu Sport počinje novo doba, biće prisutna kod svih kablovskih operatera. Sa televizijama Euronews i Newsmax Balkans imamo velike ambicije, izjavio je u emisiji Stav dana direktor Telekoma Vladimir Lučić.
Uprava kriminalističke policije je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu počela sa pretresima i privođenjima osumnjičenih na više lokacija u Nišu u nastavku akcije borbe protiv korupcije. Bivša gradonačelnica Dragana Sotirovski privedena je na graničnom prelazu Preševo.
Hrvatski sabor je glasovima većine poslanika usvojio Zakon o izuzetnim merama kontrole cena, koji bi objavljivanjem cena na internet stranicama trebalo da zaštiti standard građana od inflacije i obezbedi brzu reakciju na tržišne poremećaje.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da još nije odlučio da li će u Sudu BiH prisustvovati izricanju presude u sredu, 26. februara, i dodao da postoji mogućnost da ne ode, što mu zakon dozvoljava.
Prosečna mesečna neto plata u Hrvatskoj po zaposlenom za decembar 2024. bila je 1.361 evro, a medijalna zarada 1.156 evra, objavio je Državni zavod za statistiku.
Njegovuđa, naselje u opštini Žabljak najhladnije je mesto u Crnoj Gori. U sedam sati izmereno je 25.1 stepeni ispod nule, podaci su Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u ovoj državi.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je u završnoj reči u Sudu Bosne i Hercegovine da je proces protiv njega klasična zloupotreba i da je spreman da u političkoj borbi ide do kraja.
Veće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv Petra Mujovića za krivično delo teško ubistvo u pokušaju oštećenog pokojnog vođe "škaljarskog klana" Jovana Vukotića, saopštili su iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Crnoj Gori.
U Kantonalnom sudu u Tuzli održano je ročište za određivanje pritvora Emiru Selimoviću, osumnjičenom za dvostruko ubistvo u Kalesiji. Tužilac je tom prilikom istakao da je Selimović žrtve, odnosno suprugu i sina (13) udavio na spavanju.
Tužilaštvo BiH je tokom iznošenja završne reči zatražilo zatvorsku kaznu za predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, bliže maksimalnoj, koja za ovo krivično delo iznosi pet godina i 10 godina zabrane bavljenja javnim poslom, dok je njegov branilac tražio oslobađajuću presudu.
Komentari (0)