Evropska komisija traži da Crna Gora opozove državljanstvo osobama pod sankcijama
Evropska komisija traži od Crne Gore da opozove crnogorska državljanstva osobama koje podležu međunarodnim restriktivnim merama, data na osnovu nedavno ukinute šeme dodele državljanstva investitorima.
U Izveštaju u okviru mehanizma za suspenziju viza, koji je krajem prošle sedmice objavila Evropska komisija, očekije se da Crna Gora traži da sve preostale prijave koje se odnose na pomenutu šemu dodele državljanstva investitorima budu pregledane i obrađene u skladu sa najvišim mogućim sigurnosnim standardima, prenosi RTCG.
U delu izveštaja koji se odnosi na šemu "zlatnih pasoša" odnosno državljanstva u zamenu za investicije, ističe se da je nastavljeno obrađivanje zahteva podnetih pre datuma završetka, odnosno 31. decembra 2022.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužnicu protiv I. I. B. (35) i S. P. (32) zbog lažnog prikazivanja činjenica i dovođenja u zabludu oštećenog R. P, kojem su rekli da mogu da obezbede državljanstvo Srbije za troje državljana Rusije.
Prijem u crnogorsko državljanstvo od početka 2023. do novembra 2024. godine dobilo je 5.026 građana, a najviše zahteva podnele su osobe koje su u trenutku podnošenja zahteva imala državljanstvo Srbije, a potom Rusije.
Crna Gora je u 2023. obradila 423 zahteva (za 423 podnosioca zahteva i 927 članova porodica) i dala državljanstvo 701 licu.
"Od ove 701 osobe, 396 ima državljanstvo Ruske Federacije, a 65 Narodne Republike Kine. Državljanstvo je dodeljeno pojedincima koji imaju državljanstvo drugih trećih zemalja za koje je potrebna viza (Južna Afrika, Turska, Liban, Pakistan, Indija, Belorusija, Filipini, Indonezija, Kambodža, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Saudijska Arabija, Tunis, Uzbekistan)“, navodi se u dokumentu EK.
Foto: Ives Logghe
Iz Komisije podsećaju da je Crna Gora saopštila da se za sva lica za koja se naknadno utvrdi da su dobila crnogorsko državljanstvo i koja se nalaze na spisku lica koja podležu međunarodnim restriktivnim merama, Vlada obavezala da pokrene postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.
"Komisija će nastaviti da prati bilo kakav razvoj događaja u vezi sa ovim sve dok ne budu obrađene sve prijave na čekanju", navodi se u Izveštaju u okviru mehanizma za suspenziju viza.
Navodi se, između ostalog, da je dodatan napredak potreban i u usklađivanju vizne politike Crne Gore sa listom EU zemalja kojima je potrebna viza, preneo je portal RTCG.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
Čak oko 9 hiljada prvaka u Srbiji nije primilo vakcinu protiv malih boginja, zauški i rubeola ili je samo delimično vakcinisano iako je MMR vakcina koja se daje protiv tih bolesti obavezna. Zakon predviđa da deca prvu dozu prime sa navršenih godinu dana, a drugu pre polaska u školu. Našu pažnju u nedelji za nama privukla je vest da će od Nove godine usluga E Recepta biti uspostavljena u privatnom zdravstvu na isti način kao i u državnom. Jesmo li blizu izjednačavanju privatne i državne prakse i stvaranju ozbiljnoj sistema javnog zdravstva.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Na Pravoslavnom groblju Pečuj u Zenici, u proteklih nekoliko dana, nepoznati počinioci polomili su i oštetili gotovo 60 krstova i nadgrobnih spomenika.
Nemačka državljanka (73) poginula je na području Fažane kada je na nju automobilom naleteo državljanin Srbije (23), koji je bio pod uticajem alkohola i droga i koji je nakon nesreće pokušao da pobegne, saopštila je Policijska uprava istarska.
U velikoj policijskoj akciji kodnog naziva "Kavez", koju koordinira Tužilaštvo Kantona Sarajevo, uhapšeno je pet članova Udruženja Panter. Kod jednog od njih je prilikom pretresa pronađena droga i oružje.
Zbog nedonošenja prvostepenih presuda u zakonom predviđenom roku od tri godine, u Crnoj Gori zabeleženi su slučajevi u kojima su okrivljeni puštani na slobodu, a potom činili nova krivična dela.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Policija u Zagrebu prijavila je ženu (45) i muškarca (55) zbog sumnje da su gotovo tri godine prisilno eksploatisali Srpkinju (45), primoravajući je na prostituciju i uzimajući deo zarađenog novca.
Severna Makedonija polako menja svoju infrastrukturnu sliku. Nakon godina stagnacije, na terenu se konačno vidi mehanizacija. Puštena je u upotrebu deonica od 34 kilometra auto-puta Kičevo – Ohrid, koji se gradi već 11 godina, a koji je od ključnog značaja za državu.
Komentari (0)