Temperatura na Severnom polu u nedelju, 2. februara bila je za više od 20 stepeni Celzijusa iznad proseka za ovo doba godine, prešavši prag za topljenje leda sa apsolutnom temperaturom od minus jedan stepen, saopšteno je iz Službe Evropske unije za klimatske promene "Kopernikus".
U Srbiji se ujutru očekuje slab i umeren mraz, po kotlinama i dolinama reka jugozapadne, južne i jugoistočne Srbije magla, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U ponedeljak ujutru u većini krajeva očekuje se niska oblačnost, ponegde i magla, osim na severoistoku Srbije i u Negotinskoj Krajini gde će biti delimično vedro, saopštio je Republički hidormeteorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji se drugog dana vikenda tokom jutra u nizijama, po kotlinama, dolinama reka i visoravnima južne i istočne Srbije očekuju magla i niska oblačnost, koja će se ponegde zadržati pre podne, a u Timočkoj Krajini veći deo dana.
U Srbiji će prvog dana februara biti malo i umereno oblačno sa sunčanim intervalima. Najniža temperatura kretaće se od nula do pet stepeni, a najviša dnevna će iznositi od osam do 13, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji se, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), ujutru očekuje mestimično magla i niska oblačnost, koja će se ponegde po kotlinama, dolinama reka i u nižim predelima zadržati pre podne.
U Srbiji će u većini mesta biti umereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, osim na jugu i jugoistoku Srbije gde će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Tokom dana će biti vetrovito i toplo za ovaj period godine, sa dnevnom temperaturom iznad proseka za treću dekadu januara. Pre podne će biti pretežno sunčano, u drugom delu dana postepeno naoblačenje će na severu i zapadu, a uveče i tokom noći mestimično i u ostalim predelima usloviti kišu.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i natprosečno toplo za ovo doba godine, sa maksimalnom temperaturom do čak 19 stepeni, kako je saopštio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji pre podne mestimično magla i niska oblačnost, a sredinom dana i posle podne malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji oblačno, tmurno i hladno, ponegde i maglovito, povremeno sa slabom kišom, a u brdsko-planinskim predelima i sa susnežicom i snegom, koji se uveče i tokom noći ponegde očekuju i u nižim predelima, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji će tokom dana u severnim, zapadnim i centralnim delovima Srbije biti oblačno i hladno vreme, na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a u Timočkoj Krajini sunčano, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji će se veći deo dana zadržati slab i umeren mraz, mestimično magla i niska oblačnost, naročito u nizijama, po kotlinama, dolinama reka, ali i na jugu Srbije, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Na jugu Srbije se očekuje slab sneg, a od sredine dana slabije padavine moguće su i na severu i zapadu zemlje, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Srbiji će u utorak, 14. januara tokom dana u severnim i centralnim predelima pretežno sunčano, ali hladno vreme, povremeno uz malu ili umerenu oblačnost, dok se u ostalim predelima očekuje umereno i potpuno oblačno, na krajnjem jugu ujutru i pre podne uz provejavanje slabog snega.
U većem delu zemlje biće umereno do potpuno oblačno, suvo i hladno vreme, na severu se očekuju sunčani periodi, a slab sneg samo na jugu i jugozapadu zemlje, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
Ukoliko ne bude novog odlaganja, za dve nedelje na KiM počinje puna primena dva zakona - o strancima i vozilima. Iako školstvo i zdravstvo, jedine preostale sprske institucije, nisu formalno obuhvaćene spornim propisima, upravo će ta dva sektora pretrpeti najveću štetu.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.