Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje posete Aziji, ako ga severnokorejskim liderom kontaktira u vezi sa sastankom.
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj mapi sveta, rat u Ukrajini je jedina konstanta. Duže od tri godine rovovske borbe, vojno i ekonomsko iscrpljivanjе i na stotine hiljada poginulih i ranjenih.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je sankcije predsedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da prekida trgovinske pregovore sa Kanadom, navodeći kao razlog negativnu televizijsku reklamu o carinama koja je nedavno emitovana u kanadskoj provinciji Ontario.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Kine Si Đinpingom u sledeći četvrtak u okviru putovanja po Aziji, saopštila je Bela kuća.
Novi, do sada najoštriji zaokret na relaciji odnosa Vašington - Moskva. Tramp uveo sankcije "Rosnjeftu" i "Lukoilu", a prethodno saopštio da je odložen sastanak sa Putinom u Budimpešti.
Generalni sekretar NATO Mark Rute podržao je odluku predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne isporuči Ukrajini rakete "tomahavk" u sukobu sa Rusijom, ocenivši da je Tramp "potpuno u pravu" zbog složenosti i dugotrajnosti obuke potrebne za korišćenje tog oružja.
Američki predsednik Donald Tramp uveo je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, prvi put u svom drugom mandatu, koje su usmerene na naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft.
Bela kuća očekuje da će celo njeno istočno krilo biti srušeno kako bi se omogućila izgradnja balske dvorane, za koju je američki predsednik Donald Tramp najavio da će koštati 300 miliona dolara, rekli su izvori upoznati sa projektom za ABC njuz.
Američka savezna vlada i dalje je delimično zatvorena, danas je već 23. dan takozvanog "shutdowna", što pretenduje da bude jedan od najdužih u istoriji Sjedinjenih Država.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Da li će doći do sastanka američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina u Budimpešti i šta koči mir u Ukrajini? Da li je novi plan za deblokadu proširenja Evropske unije i nova šansa za Srbiju i zemlje regiona?
Bela kuća je potvrdila da trenutno ne postoje planovi za susret američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u "skorijoj budućnosti", prenosi BBC.
Najavljivani ovonedeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova za sada je odložen, preneo je CNN, pozivajući se na neimenovane dobro upućene izvore.
Ukrajina aktivno sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi dobila potreban broj sistema "Patriot", jer je to jedna od garancija bezbednosti države, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da će postići fer trgovinski sporazum sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, kao i da planira da ubrza isporuku podmornica na nuklearni pogon Australiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ideja o mogućem sastanku s predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Budimpešti ne bi bila pozitivna za Ukrajinu, jer Mađarska blokira sve inicijative koje idu u korist Ukrajine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
Ukoliko ne bude novog odlaganja, za dve nedelje na KiM počinje puna primena dva zakona - o strancima i vozilima. Iako školstvo i zdravstvo, jedine preostale sprske institucije, nisu formalno obuhvaćene spornim propisima, upravo će ta dva sektora pretrpeti najveću štetu.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.