Atletičar suspendovan zbog korišćenja kokaina: U kom slučaju sportista zbog dopinga može krivično da odgovara

Atletičar suspendovan zbog korišćenja kokaina: U kom slučaju sportista zbog dopinga može krivično da odgovara
Foto: Envato

Srpski atletičar Ivan Garaj suspendovan je na tri meseca zbog korišćenja kokaina, ali slučaj otvara šira pitanja o tome kako antidoping sistem tretira upotrebu zabranjenih supstanci van takmičarskog perioda i da li sportisti mogu krivično da odgovaraju.

27.05.2026. 20:07

Ivan Garaj, atletičar zrenjaninskog Proletera, suspendovan je na tri meseca zbog korišćenja kokaina, nakon odluke Disciplinske komisije donete po priznanju sportiste da je zabranjenu supstancu konzumirao van takmičarskog perioda.

Prema navodima Srpskog atletskog saveza, Garaj je priznao upotrebu kokaina i detaljno opisao okolnosti.

U odluci komisije objavljenoj na sajtu Srpskog atletskog saveza (SAS) navodi se da je atletičar 23. februara 2026. u večernjim satima konzumirao kokain "u pet doza sa 12 piva", kako je pojasnio, iz razloga zabave, što je, prema istim navodima, potvrdilo i jedna prisutna osoba.

Disciplinska komisija je upravo na osnovu tih okolnosti donela odluku o tromesečnoj suspenziji, koja je počela da teče od 20. marta.

Identitet sportiste i detalji prekršaja u skladu sa svetskim standardima

Direktorka Antidoping agencije Srbije prof. dr Milica Vukašinović-Vesić u odgovoru za portal Newsmax Balkans pojašnjava da se identitet sportiste objavljuje u skladu sa Svetskim antidoping kodeksom, Međunarodnim standardom za zaštitu privatnosti Svetske antidoping agencije i članom 4. Zakona o sprečavanju dopinga u sportu.

Koliko je sportista "palo" na doping testu u 2025. i 2026. godini

Agencija nam je dostavila i statistički pregled sličnih slučajeva sportista u 2025. i 2026. godini.

"U 2025. godini, Antidoping agencija Republike Srbije je procesuirala ukupno 11 povreda antidoping pravila kod sportista, od kojih se deset odnosi na prisustvo zabranjene doping supstance u telesnom uzorku sportiste, a jedan na korišćenje zabranjenih doping supstanci. U istoj godini procesuirano je i pet povreda antidoping pravila u konjičkom sportu i trkama. U 2026. godini, do sada, procesuirana je jedna povreda antidoping pravila kod sportista", precizirala je prof. dr Milica Vukašinović-Vesić.

Dodaje se i da se uz identitet objavljuju i svi zakonom propisani podaci o slučaju.

"Uz ime i prezime kažnjenog lica objavljuju se i podaci o grani sporta kojom se lice bavi, povredi antidoping pravila, zabranjenoj supstanci ili metodu koji je korišćen i izrečenim merama", ukazala je Vukašinović-Vesić.

Direktorka ističe da Agencija striktno poštuje zakonske okvire kada je reč o komunikaciji pojedinačnih slučajeva.

"U skladu sa tim, na našem veb sajtu su objavljeni zakonom zahtevani podaci koji se odnose na povredu antidoping pravila od strane sportiste Ivana Garaja. Antidoping agencija se nikada ne upušta u komentarisanje detalja pojedinačnog slučaja, osim ukoliko ti detalji nisu od posebnog značaja za antidoping edukaciju i prevenciju budućih povreda antidoping pravila, ali i tada uz vođenje računa o zaštiti privatnosti i podataka o ličnosti", istakla je naša sagovornica.

Ko odlučuje o visini kazne

Advokat za krivično pravo Jelena Sekulić objašnjava da antidoping sistem u Srbiji funkcioniše kroz Antidoping agenciju Srbije (ADAS), koja sprovodi doping kontrole, upravlja rezultatima i pokreće postupke zbog povrede antidoping pravila.

Kako je navela, o sankciji formalno odlučuje nadležni disciplinski organ predviđen pravilima sportskog saveza ili antidoping pravilima, u skladu sa Zakonom o sprečavanju dopinga u sportu i međunarodnim standardima Svetske antidoping agencije (WADA).

"Postupak se vodi kao disciplinski i sportista ima pravo na odbranu, izjašnjenje, izvođenje dokaza i pravne lekove", precizirala je naša sagovornica.

Foto: Envato

Advokat je ukazala da visina kazne zavisi od više okolnosti, među kojima su vrsta supstance, stepen krivice, postojanje namere, saradnja sportiste, priznanje povrede, ranije povrede antidoping pravila, kao i okolnost da li je upotreba bila povezana sa sportskim učinkom.

"Takve odluke proizvode ozbiljne pravne posledice, uključujući zabranu takmičenja, zabranu učešća u sportskim aktivnostima, gubitak rezultata, medalja ili nagrada, kao i suspenziju iz nacionalnih i međunarodnih takmičenja", rekla je Sekulić.

Da li antidoping prekršaji mogu imati i krivičnopravne posledice

Na pitanje da li antidoping prekršaji mogu imati i krivičnopravne posledice, Sekulić je pojasnila da je antidoping odgovornost primarno disciplinske prirode, ali da određene radnje mogu imati i krivičnopravne ili prekršajne posledice u skladu sa zakonodavstvom Republike Srbije.

"Ukoliko postoje elementi neovlašćenog držanja, nabavljanja, omogućavanja drugome uživanja opojnih droga ili stavljanja u promet narkotika, mogu biti primenjene odredbe Krivičnog zakonika Republike Srbije koje regulišu krivična dela u vezi sa opojnim drogama", ukazala je naša sagovornica.

Dodala je i da se u praksi kod profesionalnih sportista najčešće vodi disciplinski, a ne krivični postupak, osim ukoliko postoje dodatne okolnosti koje prevazilaze samu antidoping povredu.

Upitana koliko priznanje sportiste utiče na odluku disciplinske komisije, Sekulić je istakla je da se u praksi tretira kao olakšavajuća okolnost.

Kako je navela, saradnja sportiste, priznanje upotrebe zabranjene supstance i prihvatanje odgovornosti mogu dovesti do smanjenja sankcije u skladu sa pravilima usklađenim sa Svetskim antidoping kodeksom.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)