Premijer Moldavije optužio ruske agente da su potrošili 200 miliona evra za kupovinu glasova na izborima
Premijer Moldavije Dorin Rečan optužio je ruske agente da su potrošili oko 200 miliona evra, gotovo jedan odsto BDP te zemlje, na pokušaje kupovine glasova na predsedničkim izborima i referendumu o pristupanju EU održanim prošle godine.
Izvor: Tanjug
02.04.2025. 23:27
Foto: AP/Vadim Ghirda
"Agenti Kremlja pokrenuli su masovnu kampanju kupovine glasova i potrošili su za to oko 200 miliona evra gotovo jedan odsto BDP Moldavije s ciljem da destabilizuju našu zemlju", rekao je Rečan na brifingu za novinare u Kišinjevu.
Rečanove optužbe su izrečene u danu kada je Velika Britanija uvela sankcije proruskoj nevladinoj organizaciji Evrazija, navodeći da je ta organizacija odgovorna za pokušaj nameštanja referenduma u Moldaviji i destabilizaciju njene demokratije, prenosi Rojters.
Građani Moldavije glasaju nedelju u drugom krugu predsedničkih izbora, birajući između trenutne, proevropske predsednice i njenog protivkandidata koji se suočava s kritikama da je prijatelj Rusije.
U Nemačkoj su se održali izbori za vanredne parlamentarne izbore, a prema poslednjim preliminarnim rezultatima najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU), za koje je glasalo 28,5 odsto birača, što im donosi 197 mesta u Bundestagu, preneo je Bild.
Zvanični Kišinjev je više puta optužio zvaničnu Moskvu za mešanje u unutrašnje poslove Moldavije kako bi zadržala tu bivšu Sovjetsku republiku i u svojoj interesnoj zoni i osujetila moldavsku kandidaturu za pridruživanje Evropskoj uniji do 2030. godine.
Moldavske bezbednosne službe saopštile su da su akcije za podmićivanje birača predvodili proruski oligarh u bekstvu Ilan Šor i njegovi pristalice, ali Šor negira ove optužbe.
Zvanična Moskva je negirala ove optužbe i uzvratila kritikama na račun vlade u Kišinjevu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu? Odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz Novog Trećeg Puta. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Politički sukob SAD i EU oko pitanja Grenlanda ponovo je u fokus svetske javnosti vratio i pitanje ko će i na koji način upravljati ogromnim prirodnim resursima na "krovu sveta", području iznad 65° paralele, pod-Arktiku, sve do samog Severnog pola.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Britanski lord Piter Mandelson izjavio je da je podneo ostavku na članstvo u Laburističkoj stranci, jer ne želi da "izaziva dalje sramote" svojim vezama sa pokojnim osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Zamenik poljskoj ministra unutrašnjih poslova Veslav Ščepanjski izjavio je da je najmanje 38 ljudi umrlo od hipotermije u toj zemlji ove zime, što je dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.
Koliko je realna američka vojna intervencija protiv Irana? Da li Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja i redefinišu li Sjedinjene Države svoju ulogu u regionu?
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Zoološki vrt u Devonu predstavio je javnosti retko mladunče amurskog leoparda po imenu Zeja. Ime je dobila po reci Zeja u regionu Amur na istoku Rusije, gde ova ugrožena vrsta živi u prirodi, saopštio je zoološki vrt Dartmur.
Tokom protesta protiv iseljenja kulturnog centra Askatasuna više od 100 ljudi je povređeno, među njima je 29 policajaca, od kojih su neki zadobili ozbiljne povrede. Incidenti su izazvali oštre reakcije političara koji traže strože mere države.
Sjedinjene Američke Države i Iran razmenili su obaveštenja da su spremni da vode pregovore o sporazumu kojim bi bile okončane tenzije između dve države, rekao je neimenovani visoki američki zvaničnik za izraelski Kanal 12.
Komentari (0)