Gutereš u UN: Nekažnjivost, nejednakost i nesigurnost stvaraju "neodrživi svet"
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš, na početku debate u Generalnoj skupštini UN u Njujorku, pozvao je na hitan prekid vatre u Gazi i poručio da je vreme za pravedan mir zasnovan na Povelji UN, na međunarodnom pravu i rezolucijama UN. Čovečanstvo, kako je rekao, hrli ka nezamislivom - buretu barut
Debatu je otvorio generalni sekretar UN Antonio Gutereš koji je u uvodnom govoru upozorio da nekažnjivost, nejednakost i nesigurnost po pitanju globalne situacije stvaraju "neodrživi svet".
Istakao je da više ne može tako i pozvao na hitan prekid vatre u Gazi.
Prema njegovim rečima, brzina i obim ubijanja i razaranja u Gazi nisu slični ničemu što je on video tokom godina koliko je generalni sekretar.
"Više od naših 200 zaposlenih je ubijeno, pa ipak, žene i muškarci Ujedinjenih nacija nastavljaju da isporučuju humanitarnu pomoć", rekao je Gutereš.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić učestvovao je u Njujorku na ministarskom sastanku Pokreta nesvrstanih zemalja i tom prilikom zahvalio zemljama članicama na poštovanju međunarodnog prava u proteklim decenijama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je u Njujorku Orden srpske zastave prvog stepena stalnom predstavniku Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama Vasiliju Nebenzji za pomoć koju je pružio Srbiji prilikom rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Međunarodna zajednica mora da se ujedini za trenutni prekid vatre, bezuslovno oslobađanje talaca i početak procesa ka rešenju sa dve države, dodao je Gutereš.
Pozivajući se na produbljivanje geopolitičkih podela, ratove kojima se ne nazire kraj, klimatske promene i razvoj nuklearnog oružja, Gutereš kaže da se čovečanstvo "hrli ka nezamislivom - buretu baruta koje rizikuje da proguta svet".
Nestabilnost na mnogim mestima širom sveta je nusproizvod nestabilnosti odnosa moći i geopolitičkih podela.
"Najvažnije je poštovati Povelju UN, međunarodno pravo, podržavati i sprovoditi odluke međunarodnih sudova i jačati ljudska prava u svetu. Bilo gde i svuda", naglasio je Gutereš.
Foto: Tanjug/UN Photo/Loey Felipe
Ukazao je na sukobe koji "besne i umnožavaju se, od Bliskog istoka do Ukrajine i Sudana, kojima se ne nazire kraj" i na globalni bezbednosni sistem, za koji je rekao da "ugrožava geopolitičke podele".
Gutereš je rekao da se rat u Ukrajini širi bez naznaka da će skoro biti okončan.
"Vreme je za pravedan mir zasnovan na Povelji UN, na međunarodnom pravu i rezolucijama UN. U međuvremenu, Gaza je neprestana noćna mora koja preti da da zahvati ceo region. Svi bismo trebali biti uznemireni zbog eskalacije. Liban je na ivici", rekao je on.
Godišnji sastanak Generalne skupštine UN završava se 30. septembra.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju „Tražim reč” govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njenog stvaralaštva, razotkriva se život Danice Masniković izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Masniković kao umetnici i čoveku - njenim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njen prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Opštinska izborna komisija u Knjaževcu usvojila je prigovor birača Saške Pešić iz tog mesta i poništila rešenje kojim je 25. februara proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", jer podnosilac nije dostavio izbornu listu u elektronskom obliku.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, oštro je upozorio Iran da ne izvrši nove udare, ističući da će Sjedinjene Države odgovoriti "nikad viđenom silom". Ovu izjavu Trump je dao nakon što je potvrđeno ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija.
Bivša državna sekretarica Hillary Clinton izjavila je u četvrtak pred Republikancima predvođenim Odborom za nadzor Predstavničkog doma Kongresa da nema nikakvih saznanja o zločinima Jeffreyja Epsteina ili Ghislaine Maxwell i da se ne seća da je ikada srela Epsteina.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić izjavio je da je protekla noć bila izuzetno teška u toj zemlji, pogotovu u okrugu Tel Aviva, odnosno gde je Izrael najgušće naseljen, i dodao da su zabeležene i prve civilne žrtve.
Prema izveštajima više američkih medija i dnevnih listova, među kojima je i Wall Street Journal, Pentagon je tokom jučerašnjih vazdušnih udara na ciljeve u Iranu koristio veštačku inteligenciju kompanije Anthropic, odnosno njen Ai model Claude.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Alireza Arafi, verski zvaničnik i član Saveta čuvara Ustava, imenovan je za pravnog člana Saveta lidera, tela zaduženog za obavljanje funkcije vrhovnog vođe dok Skupština eksperata ne izabere novog lidera.
Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je duboko saučešće iranskom predsedniku Masudu Pezeškijanu povodom ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija i njegove porodice, saopštio je Kremlj.
Dok je 24. februara 2026. obilježena četvrta godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, posledice sukoba i dalje su poražavajuće. Rat koji je počeo 2022. godine doneo je široko razaranje, hiljade civilnih žrtava i produženu humanitarnu katastrofu.
Komentari (0)