"Novac koji je Evropska unija namerila da potroši za naoružanje, vojnu opremu je taj koji zapravo gradi njihovo samopouzdanje da mogu da izdrže rat", ocenio je Radić.
Na pitanje da li zaista postoji mogućnost da Rusija u naredne dve godine napadne neku državu, članicu NATO, Radić je naveo da rizici postoje.
"Kad iskreno govorite o tome da li rizici postoje - da postoje, a da li je on visok, ne, nije, ali upravo ta razlika između da i ne će biti stvorena jačanjem potencijala zemalja koje se osećaju ugrožene, a novac koji je Evropska unija namerila da potroši za naoružanje, vojnu opremu je taj koji zapravo gradi njihovo samopouzdanje da mogu da izdrže rat", rekao je Radić u emisiji "Presek"
"EU je uljuljkana u neki drugi sistem vrednosti"
Upitan da li je najava Rusije da je spremna na napadne 2029. godine služi da na neki način opravda povećano ulaganje u vojnu industriju zemalja EU, Radić je pojasnio da, kada neko iz vojske govori o opasnosti, on traži resurse za sebe, ali ne planira potrošnju novca.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Rat u Ukrajini je pokazao da su na kraju konvencionalne oružane snage, velike brojnosti koje se popunjavaju kroz obavezno služenje, i dalje tema koja je aktuelna. I da nijedna vojska zapravo ne može bez takvih snaga. Da nijedna vojska ne može da parira takvom izazovu bez masovnosti, to podrazumeva angažovanje čitavog društva, obavezno služenje, zatim ulaganje velikih novaca, obnovu industrijske proizvodnje. To su, naravno, vrlo ozbiljni zahtevi u društvu i sad se Evropa nalazi pred izborom kako to da učini, a neće biti lako jer društvo je uljuljkano u neki drugi sistem vrednosti", ocenio je vojni analitičar.
"Nije lako doći do mira u Ukrajini"
Prema njegovim rečima, dolaskom Donalda Trampa na mesto predsednika SAD očekuju se rezultati pregovora Rusije i Ukrajine, zato što sve strane koje su umešane u sukob u Ukrajini imaju motive da završe sa tim ratom.
"U ovom trenutku je za Rusiju jako veliko opterećenje i političko, i ekonomsko, i vojno nastavak učešća u ratu koji ne donosi opipljive rezultate. S druge strane, Ukrajina ne može vojno da se suprotstavi Rusiji, može da nastavi samo rat sa ovakvom dinamikom, trpeći materijalne i ljudske gubitke, postepeno odstupa, braneći simbolično svaki metar prostora, i takav osnovni statičan rat ne donosi rešenje i mora da se zaustavi", pojasnio je Radić u emisiji "Presek".
Trogodišnji sukob u Ukrajini, koji je napravio tektonske promene, ne samo u Evropi, već i u čitavom svetu, mogao bi da bude okončan. I to brže nego što se očekivalo.
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
Kako je naveo, sada se razgovori vode u formatu koji je prihvatljiv, nije lako doći do mira.
"Svako od aktera pokušava da pronađe svoj dodatni interes, zaštiti još nešto, da ublaži kompromis, jer žele da svoje javno mnenje impresioniraju sa pričom o tome kako su uspeli nešto da postignu. Neće to biti lak proces, ali je izvestan, jer teško je sad očekivati radikalnu promenu na ratištu", zaključio je Radić.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
U ovoj emisiji otvaramo nekoliko pitanja o kojima se sve više govori ali retko bez ulepšavanja. Zašto su žene i dalje ređe na rukovodećim pozicijama i da li je sopstveni biznis put do veće ravnopravnosti? A uspešni muškarci odgovaraju na stereotipna pitanja koja njihove koleginice slušaju godinama. Pokazujemo i kako AI planira putovanja ali često i ograničava avanturu, zašto influenseri dobijaju digitalne dvojnike i kakav savet nam travel blogeri daju da prolećni odmor ipak ne prepustimo algoritmu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima? Da li su Tito i komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovu i Metohiji? Odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BOMBA U BIOSKOPU
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Evropska unija planira da ponovo pokrene proces ratifikacije trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama uprkos tenzijama na obe strane Atlantika.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom sastanka sa irskim premijerom Mihalom Martinom da Americi ne treba pomoć NATO saveznika, jer je vojni uspeh SAD u Iranu postignut bez njihove direktne podrške.
U bečkom okrugu Alsergrund došlo je do teške nesreće, kada je tokom betoniranja u dvorištu jedne stare zgrade došlo do urušavanja, najverovatnije usled problema sa građevinskom skelom. Četiri osobe su poginule, a jedna je teško povređena.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o pomilovanju 23 žene, uključujući rođake učesnika rata u Ukrajini i žene sa decom, saopštio je šef Predsedničkog saveta za civilno društvo i ljudska prava, Valerij Fadejev.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Četiri osobe su poginule nakon što se ribarski brod "Kofuku Maru" prevrnuo u sudaru sa teretnim brodom "Suehiro Maru" kod severoistočnog Japana, saopštila je obalska straža.
Eksplozije su zabeležene u više delova Bejruta nakon izraelskih vazdušnih udara na Liban, dok su u Bagdadu ka američkoj ambasadi ponovo ispaljeni rakete i dronovi. U nizu povezanih incidenata u regionu Bliskog istoka prijavljene su žrtve, uključujući poginulog Pakistanca u UAE.
Komentari (0)