"Novac koji je Evropska unija namerila da potroši za naoružanje, vojnu opremu je taj koji zapravo gradi njihovo samopouzdanje da mogu da izdrže rat", ocenio je Radić.
Na pitanje da li zaista postoji mogućnost da Rusija u naredne dve godine napadne neku državu, članicu NATO, Radić je naveo da rizici postoje.
"Kad iskreno govorite o tome da li rizici postoje - da postoje, a da li je on visok, ne, nije, ali upravo ta razlika između da i ne će biti stvorena jačanjem potencijala zemalja koje se osećaju ugrožene, a novac koji je Evropska unija namerila da potroši za naoružanje, vojnu opremu je taj koji zapravo gradi njihovo samopouzdanje da mogu da izdrže rat", rekao je Radić u emisiji "Presek"
"EU je uljuljkana u neki drugi sistem vrednosti"
Upitan da li je najava Rusije da je spremna na napadne 2029. godine služi da na neki način opravda povećano ulaganje u vojnu industriju zemalja EU, Radić je pojasnio da, kada neko iz vojske govori o opasnosti, on traži resurse za sebe, ali ne planira potrošnju novca.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Rat u Ukrajini je pokazao da su na kraju konvencionalne oružane snage, velike brojnosti koje se popunjavaju kroz obavezno služenje, i dalje tema koja je aktuelna. I da nijedna vojska zapravo ne može bez takvih snaga. Da nijedna vojska ne može da parira takvom izazovu bez masovnosti, to podrazumeva angažovanje čitavog društva, obavezno služenje, zatim ulaganje velikih novaca, obnovu industrijske proizvodnje. To su, naravno, vrlo ozbiljni zahtevi u društvu i sad se Evropa nalazi pred izborom kako to da učini, a neće biti lako jer društvo je uljuljkano u neki drugi sistem vrednosti", ocenio je vojni analitičar.
"Nije lako doći do mira u Ukrajini"
Prema njegovim rečima, dolaskom Donalda Trampa na mesto predsednika SAD očekuju se rezultati pregovora Rusije i Ukrajine, zato što sve strane koje su umešane u sukob u Ukrajini imaju motive da završe sa tim ratom.
"U ovom trenutku je za Rusiju jako veliko opterećenje i političko, i ekonomsko, i vojno nastavak učešća u ratu koji ne donosi opipljive rezultate. S druge strane, Ukrajina ne može vojno da se suprotstavi Rusiji, može da nastavi samo rat sa ovakvom dinamikom, trpeći materijalne i ljudske gubitke, postepeno odstupa, braneći simbolično svaki metar prostora, i takav osnovni statičan rat ne donosi rešenje i mora da se zaustavi", pojasnio je Radić u emisiji "Presek".
Trogodišnji sukob u Ukrajini, koji je napravio tektonske promene, ne samo u Evropi, već i u čitavom svetu, mogao bi da bude okončan. I to brže nego što se očekivalo.
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
Kako je naveo, sada se razgovori vode u formatu koji je prihvatljiv, nije lako doći do mira.
"Svako od aktera pokušava da pronađe svoj dodatni interes, zaštiti još nešto, da ublaži kompromis, jer žele da svoje javno mnenje impresioniraju sa pričom o tome kako su uspeli nešto da postignu. Neće to biti lak proces, ali je izvestan, jer teško je sad očekivati radikalnu promenu na ratištu", zaključio je Radić.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit kategorično je demantovala neproverene izveštaje da je šefica kabineta predsednika Sjedinjenih Američkih država Donalda Trampa, Suzan Vajls, zabranila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da prisustvuje događaju u Mar-a-Lagu.
Ministarstvo prosvete pripremilo je izmene i dopune pravilnika o školskom kalendaru za 2024/2025. godinu koje predviđaju da se školska godina može produžiti za osnovne škole najviše pet nastavnih dana, a za srednje škole najviše 20, odnosno 25 nastavnih dana (za gimnazije).
Stanari ulice Kneza Miloša već pet dana blokiraju gradilište kod broja 42 gde je planirana izgradnja stambeno-poslovne zgrade na šest spratova. Kako su najavili, ostaju do daljnjeg na istom mestu i sa istim ciljem.
Kanadski premijer Mark Karni posetio je Belu kuću u utorak gde je prvi put razgovarao sa Donaldom Trampom i otvoreno rekao američkom predsedniku da Kanada nikada neće biti na prodaju.
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Vlada Malte saopštila je da će izvršiti popravke na brodu sa humanitarnom pomoći za Gazu, koji su navodno bombardovala dva drona pre pet dana u međunarodnim vodama u blizini te zemlje.
Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov rekao je da je od ruskog predsednika Vladimira Putina zatražio razrešenje s dužnosti, usred nagađanja o lošem zdravstvenom stanju koje bi uskoro moglo da ga prisili na povlačenje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Američke Države prestati da bombarduju Hute u Jemenu nakon što je ta grupa povezana sa Iranom rekla predstavnicima američke administracije da "više ne želi da se bori".
Zajednički centar za istraživanja (JRC), naučno telo Evropske komisije, upozorio je da se prolećna suša i toplo vreme, koji od marta pogađaju Evropu, pogoršavaju i šire na druge zemlje.
Ruski predsednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom o situaciji na Bliskom istoku i aktuelnim pitanjima u bilateralnim odnosima, saopštila je pres-služba Kremlja.
Komentari (0)