(VIDEO) Analitičar za Newsmax Balkans: Putin čeka bolju ponudu od Trampa za trajni prekid rata u Ukrajini
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
"Rusija se zalaže za tridesetodnevni prekid vatre sa Ukrajinom, ako će to dovesti do dugoročnog mira", rekao je Putin na konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom.
Krajem prošle godine ovo je bilo nemoguće, pa se sve više govori o mogućnosti da u Ukrajini dođe do prestanka oružanih dejstava posle inicijativa američkog predsednika Donalda Trampa.
Gost Preseka, stručnjak za spoljnu politiku Branimir Đokić, rekao je da Rusi pod Putinom žele da izvuku najbolje iz sukoba sa Ukrajinom, pa su, u tom smislu, spremni da sačekaju i neke bolje predloge.
Foto: Newsmax Balkans
"Rusi su odbili predlog Donalda Trampa. Razmišljaju da su njihove snage u nadiranju, pošto napreduju u taj deo oko Kurske oblasti koji su zauzeli Ukrajinci. Putin se vodi tradicionalnom ruskom ili sovjetskom politikom na koji bi na svaki predlog rekao 'ne'. Uvek čekaju bolji predlog i trude se da dobiju maksimalno. Sa njihove tačke gledišta, zašto bi pristali na mesec dana primirja ako sada napreduju. Misle o tome da bi time dali Ukrajincima mogućnost da se organizuju bolje", naveo je Đokić.
On je objasnio da Putin nije kategorički odbio primirje, nego je rekao da mu u ovoj formi ne odgovara.
Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio da je saglasan sa predlogom usvojenim na sastanku delegacija SAD i Ukrajine na nedavnom sastanku u Džedi u Saudijskoj Arabiji o prekidu vatre sa Ukrajinom u trajanju od 30 dana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zahvalio je na konstruktivnom razgovoru sa američkom delegacijom u Džedi u Saudijskoj Arabiji, dodajući da je Ukrajina ponovo pokazala da želi mir.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija da razmotri svoj stav o Ukrajini nakon što dobije informacije od predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.
"Hoće trajniji oblik, a ne samo mesec dana primirja. Putin ne želi Ukrajinu u NATO paktu, hoće da dobije svoju vladu u Kijevu, da se priznaju prava Rusima, da vojska bude smanjena na oko 80.000 ljudi. Naravno, tu je i priznavanje četiri teritorije. Traži maksimum, ali oni smatraju da slabija strana traži primirje i žele to da iskoriste. Na kraju, to je Tramp i otvoreno rekao, jer Rusi znaju da će on dati neke stvari koje možda ne bi dao kako bi dobio mir i završio se rat u Ukrajini. Sada Rusi, naravno, čekaju bolju ponudu, premišljaju se, neće da pristanu odmah na prvu ponudu", naveo je sagovornik Newsmax Balkans.
SAD bi da bude garant mira
On je prokomentarisao i interes SAD da se postigne mir u Ukrajini.
Foto: AP/Mystyslav Chernov
"Još od administracije Baraka Obame htelo se da problem Ukrajine nestane. Američki strateški cilj je da se skoncentrišu na Indopacifik, ne da ostave Evropu, nego da resurse eksploatišu tamo. Zbog toga SAD želi da se taj rat završi što pre, pa je i došlo do one teške razmene reči u Beloj kući. Amerikanci hoće da budu garant mira", istakao je spoljnopolitički analitičar.
Minerali Trampu nisu toliko neophodni
Međutim, kako je dodao, Tramp ne može da pruži Ukrajini veliku i čistu bezbednosnu garanciju.
"Tramp ne može da garantuje Zelenskom da će, ukoliko ih Rusija ponovo napadne, Amerika opet intervenisati. Zato Tramp kaže da se može napraviti sporazum o mineralima, iako njima oni nisu toliko neophodni. Poenta je da, kada dođu američke firme, koje će sa Ukrajinom da rade na obnovi zemlje, onda zemlju neće niko da napada, jer je prisustvo američkih kompanija najbolji garant mira. Istorija je pokazala da je Tramp u pravu kada misli na ovaj način", zaključio je Đokić.
Gostovanje Branimira Đokića u Preseku možete pogledati u videu:
Šta odlučuje novi rat u Zalivu? Najskuplji avioni i projektili, jeftini dronovi ili brzina kojom se mete otkrivaju i gađaju?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Jedna osoba je poginula prilikom pada gondole u skijalištu Engelberg-Titlis u centralnoj Švajcarskoj, saopštila je policija. Prema potvrdi policije kantona Nidvalden, poginuli je bio sam u kabini gondole.
Švedski državljanin pogubljen je u Iranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švedske. Muškarac koga su pogubile iranske vlasti bio je optužen za špijunažu za Izrael i uhapšen je u junu 2025. u vezi sa dvanaestodnevnim ratom.
U paviljonu Srbije na Venecijanskom bijenalu u Đardinima došlo je do požara, a u trenutku izbijanja vatre u objektu su bili u toku radovi na rekonstrukciji. Povređenih nema.
U Libanu tokom rata svakodnevno strada broj dece jednak jednom školskom odeljenju, bilo da su ubijena ili ranjena, dok je ostaloj deci od početka sukoba pre dve nedelje oduzet osećaj normalnosti.
Iranski sistem osetiće veliki gubitak nakon ubistva vrhovnog sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija, ali do smene režima u ovoj zemlji na Bliskom istoku neće doći, smatra vojni analitičar Miloš Jevtić.
Kompanija Space X, iza koje stoji najbogatiji čovek sveta Ilon Mask, ostvarila je još jedan istorijski korak u razvoju svemirske infrastrukture lansiranjem deset hiljaditog aktivnog satelita u okviru projekta Starlink.
Komentari (0)