(VIDEO) Analitičar za Newsmax Balkans: Putin čeka bolju ponudu od Trampa za trajni prekid rata u Ukrajini
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
"Rusija se zalaže za tridesetodnevni prekid vatre sa Ukrajinom, ako će to dovesti do dugoročnog mira", rekao je Putin na konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom.
Krajem prošle godine ovo je bilo nemoguće, pa se sve više govori o mogućnosti da u Ukrajini dođe do prestanka oružanih dejstava posle inicijativa američkog predsednika Donalda Trampa.
Gost Preseka, stručnjak za spoljnu politiku Branimir Đokić, rekao je da Rusi pod Putinom žele da izvuku najbolje iz sukoba sa Ukrajinom, pa su, u tom smislu, spremni da sačekaju i neke bolje predloge.
Foto: Newsmax Balkans
"Rusi su odbili predlog Donalda Trampa. Razmišljaju da su njihove snage u nadiranju, pošto napreduju u taj deo oko Kurske oblasti koji su zauzeli Ukrajinci. Putin se vodi tradicionalnom ruskom ili sovjetskom politikom na koji bi na svaki predlog rekao 'ne'. Uvek čekaju bolji predlog i trude se da dobiju maksimalno. Sa njihove tačke gledišta, zašto bi pristali na mesec dana primirja ako sada napreduju. Misle o tome da bi time dali Ukrajincima mogućnost da se organizuju bolje", naveo je Đokić.
On je objasnio da Putin nije kategorički odbio primirje, nego je rekao da mu u ovoj formi ne odgovara.
Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio da je saglasan sa predlogom usvojenim na sastanku delegacija SAD i Ukrajine na nedavnom sastanku u Džedi u Saudijskoj Arabiji o prekidu vatre sa Ukrajinom u trajanju od 30 dana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zahvalio je na konstruktivnom razgovoru sa američkom delegacijom u Džedi u Saudijskoj Arabiji, dodajući da je Ukrajina ponovo pokazala da želi mir.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija da razmotri svoj stav o Ukrajini nakon što dobije informacije od predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.
"Hoće trajniji oblik, a ne samo mesec dana primirja. Putin ne želi Ukrajinu u NATO paktu, hoće da dobije svoju vladu u Kijevu, da se priznaju prava Rusima, da vojska bude smanjena na oko 80.000 ljudi. Naravno, tu je i priznavanje četiri teritorije. Traži maksimum, ali oni smatraju da slabija strana traži primirje i žele to da iskoriste. Na kraju, to je Tramp i otvoreno rekao, jer Rusi znaju da će on dati neke stvari koje možda ne bi dao kako bi dobio mir i završio se rat u Ukrajini. Sada Rusi, naravno, čekaju bolju ponudu, premišljaju se, neće da pristanu odmah na prvu ponudu", naveo je sagovornik Newsmax Balkans.
SAD bi da bude garant mira
On je prokomentarisao i interes SAD da se postigne mir u Ukrajini.
Foto: AP/Mystyslav Chernov
"Još od administracije Baraka Obame htelo se da problem Ukrajine nestane. Američki strateški cilj je da se skoncentrišu na Indopacifik, ne da ostave Evropu, nego da resurse eksploatišu tamo. Zbog toga SAD želi da se taj rat završi što pre, pa je i došlo do one teške razmene reči u Beloj kući. Amerikanci hoće da budu garant mira", istakao je spoljnopolitički analitičar.
Minerali Trampu nisu toliko neophodni
Međutim, kako je dodao, Tramp ne može da pruži Ukrajini veliku i čistu bezbednosnu garanciju.
"Tramp ne može da garantuje Zelenskom da će, ukoliko ih Rusija ponovo napadne, Amerika opet intervenisati. Zato Tramp kaže da se može napraviti sporazum o mineralima, iako njima oni nisu toliko neophodni. Poenta je da, kada dođu američke firme, koje će sa Ukrajinom da rade na obnovi zemlje, onda zemlju neće niko da napada, jer je prisustvo američkih kompanija najbolji garant mira. Istorija je pokazala da je Tramp u pravu kada misli na ovaj način", zaključio je Đokić.
Gostovanje Branimira Đokića u Preseku možete pogledati u videu:
Ko je odgovoran za trovanje pasa na ulicama? Zašto je ovaj problem sve učestaliji? Kolike su kazne za trovanje životinja i da li se zakon zaista sprovodi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, osnivač organizacije Animal Rescue Aleksandra Gavrić, pravnica i aktivistkinja za zaštitu životinja Jelena Jevtović i član organizacije „Udomljavanje Ivanjica“ Draga Punišić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li su radne akcije bile produžetak partizanske etike solidarnosti? Zašto su radne akcije istovremeno bile i socijalistički ritual i infrastrukturni poduhvat? Šta su sve izgradili mladi Jugoslavije u radnim akcijama? Odgovore tražimo od istoričara Vidoja Golubovića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati "Srbija" uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Sretenja - Dana državnosti Srbije.
Kada se govori o globalnim silama u proizvodnji svinjskog mesa, retko ko bi na prvo mesto stavio zemlju sa manje od šest miliona stanovnika. Prve asocijacije uvek su države poput Kine, Sjedinjenih Američkih Država ili neke od mnogoljudnih evropskih država.
Grupa građana, koja se protivi izgradnji akvarijuma u delu Parka Ušće, blokirala je Bulevar Nikole Tesle na Novom Beogradu, a pojedinci su oborili delove metalne ograde i cepali plakate sa vizualizacijama budućeg akvarijuma.
Katalonska policija je uz podršku španskih i francuskih carinika razbila kriminalnu bandu i zaplenila je najveću fabriku lažnih parfema u Evropi, saopštile su katalonske vlasti.
Nepoznati počinilac provalio je u klinički centar u francuskom gradu Oberžanvilu, onesposobio video-nadzor i ukrao opremu za ultrazvučni skener vrednu oko 50.000 evra, saopštio je tužilac u Versaju.
Četiri departmana na zapadu Francuske ostaju pod crvenim upozorenjem na poplave, dok su devet drugih pod narandžastim meteoalarmom, u trenutku kada se kiša vraća u atlantsko područje sa olujom Pedro.
Deset skijaša vodi se kao nestalo, a šestoro je preživelo lavinu koja se obrušila na područje planine Kasl Pik u okrugu Nevada, na severu američke savezne države Kalifornije, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu u izuzetno teškim vremenskim uslovima, saopštile su lokalne vlasti.
Japanski parlament ponovo je izabrao Sanae Takaiči za premijerku Japana, nakon ubedljive pobede njene Liberalno-demokratske partije na vanrednim parlamentarnim izborima 8. februara.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su u "nekim aspektima" diplomatski razgovori Sjedinjenih Država sa Iranom prošli dobro, pošto su se obe strane složile da se sastanu nakon toga.
Četiri osobe poginule su u lančanom sudaru na međudržavnom putu u američkoj saveznoj državi Kolorado, u kome je učestvovalo više od 30 vozila nakon što je vetar podigao prašinu i otežao vidljivost vozačima, saopštila je policija Kolorada.
U ledu pećine u Rumuniji pronađen je soj bakterije star oko 5.000 godina koji pokazuje otpornost na deset savremenih antibiotika, objavljeno je u novoj studiji, a naučnici ističu da bi to otkriće moglo da pomogne u razumevanju širenja antimikrobne rezistencije, ali i u razvoju novih terapija.
Komentari (0)