Generalna debata UN u senci rata između Izraela i Hezbolaha, prvi čovek svetske organizacije priznaje - "nemamo moć"
Neefikasnost UN nikad nije bila toliko uočljiva kao ove godine jer je samo u jednom danu, kad su svetski lideri počeli da pristižu na Ist river, poginulo 500 ljudi u Libanu.
Dok se južni Liban pretvara u Gazu, više od 200 svetskih lidera i diplomata u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku drži govore o miru, slobodi i međunarodnom pravu.
Neefikasnost Ujedinjenih nacija nikad nije bila toliko uočljiva kao ove nedelje na Generalnoj debati. S govornice na Ist riveru svi se zalažu za svet bez sukoba, a konflikt između Izraela i Hezbolaha prerasta u opšti rat između Izraela i Libana, sa posledicama u celom regionu.
Radnici hitne pomoći muče se da izađu na kraj sa iznenadnim porastom broja ljudi koji beže iz svojih domova na jugu Libana, dok Izrael nastavlja sa vazdušnim napadima širom zemlje.
Hezbolah je preuzeo odgovornost za raketni napad na centralni Izrael i saopštio da je gađao sedište Mosada u blizini Tel Aviva balističkom raketom "kader 1".
Baš u danu kad su predsednici, premijeri i ministri spoljnih poslova počeli da se okupljaju na Menhetnu, u napadu izraelske vojske na Liban poginulo više od 500 ljudi.
Na papiru, ova mirovna organizacija sprečava i okončava sukobe i brani suverenost država, a sudovi pod njenom vlašću kažnjavaju ratne zločince.
Ipak, Ujedinjene nacije, a posebno Generalna debata, pre su pozornica gde lideri drže političke govore, međusobno se optužuju ili opisuju svet koji nema mnogo veze sa stvarnošću.
Organizacija s Ist rivera nije u stanju da zaustavi nijedan od ratova koji se danas vode u svetu: Ukrajina, Palestina, Liban, Sudan… Rat između Rusije i Ukrajine traje od februara 2022. Nešto manje od godinu dana traje rat u Gazi, koja je gotovo sravljena sa zemljom. Mediji su puni poslednjih dana puni slika koje pokazuju egzodus Libanaca s juga svoje zemlje.
Manjak moći
Brojni kritičari godinama osuđuju jalovu strukturu UN, ali sad je isfrustriran i prvi čovek organizacije, generalni sekretar Antonio Gutereš. U intervjuu za Al Džaziru, naveo je da i države (poput Izraela) i nedržavni akteri (poput Hamasa) "rade šta hoće bez ikakve odgovornosti" i kazne. Gutereš se i za Fajnenšel tajms požalio: "Nemamo moć."
Portugalski diplomata i Generalna skupština UN pate od "manjka moći" jer Savet bezbednosti raspolaže "viškom moći". Zbog prava veta stalnih članica SB, nezamislivo je da UN uvedu sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, jer bi to sprečila Moskva.
Nepojmljivo je i da UN ekonomski ili bilo kako drugačije kazne Izrael zbog ubistva više od 40.000 Palestinaca i bombardovanja škola, bolnica i džamija u Gazi, jer bi takav korak u SB sprečile Sjedinjene Države.
Svesne da ih moćan saveznik bezrezervno štiti, izraelske vlasti otvoreno su najavile “novu fazu rata” i otvaranje drugog fronta – u Libanu, kao i kopnenu invaziju na tu zemlju.
Nemoć se vidi i po tome što čak ni Međunarodni sud pravde, koji su UN osnovale, kao ni Međunarodni krivični sud, koji uživa podršku UN, ne mogu ništa ni Rusima ni Izraelcima odgovornim za ratne zločine. Ovoj organizaciji ne preostaje ništa drugo nego da samo nemo posmatra i kad njeni zaposleni stradaju od izraelskih bombi u Gazi.
Ratno-huškački govori
Ujedinjene nacije ne samo da ne uspevaju da dovedu do mira, već su neretko i mesto držanja ratno-huškačkih govora. Netanijahu je 2012. na Generalnoj debati pokazao crtež koji je navodno dokazivao da je Iran blizu stvaranja nuklearne bombe. To je, prema izraelskom premijeru, dokazivalo da sa Irancima ne treba potpisivati sporazum o odustajanju od nuklearne borbe, već da protiv njih treba pokrenuti rat.
Govor tadašnjeg američkog državnog sekretara Kolina Pauela nije bio na Generalnoj debate, ali jeste bio jedan od najozloglašenijih govora održanih u Ujedinjenim nacijama. Pauel je 2003. na Ist riveru istakao da irački lider Sadam Husein ima oružje za masovno uništenje. Izraz "oružje za masovno uništenje" ponovio je 17 puta, što je njegovoj vladi poslužilo kao opravdanje za rat u Iraku. Oružje za masovno uništenje u Iraku nikad nije pronađeno.
I Donald Tramp je 2017. iz Njujorka poručivao da će "potpuno uništiti Severnu Koreju".
Poslednji govor na Generalnoj debati je prošlog utorka održao Džo Bajden. Američki predsednik se osvrnuo na svoju karijeru, ali nije ponudio rešenje za ratove u Ukrajini ili na Bliskom istoku.
Iako Ujedinjene nacije pružaju jedinstvenu mogućnost da se na jednom mestu okupe svi svetski lideri i da reše goruća pitanja, predsednici i premijeri često koriste ovu priliku za međusobne prepirke.
Nekadašnji venecuelanski predsednik Ugo Čavez je sa govornice nazvao Džordža Buša "đavolom".
Poruke se šalju i dužinom obraćanja, koje ne bi trebalo da traje duže od 15 minuta. Ipak, kubanski lider Fidel Kastro je 1960. govorio četiri i po sata, i to pošto je svoj nastup započeo rečima: "Daću sve od sebe da budem kratak".
Televizija Newsmax Balkans je početak rada obeležila svečanim prijemom u vreme kada su startovale naše centralne vesti "Presek". Veliki broj zvanica - kolega, ali i političara, diplomata i državnika - je ovaj za nas važan trenutak učinilo još posebnijim.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu formiralo je predmet povodom informacija iz Zaključka Komisije za zaštitu konkurencije Srbije kojim se pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv četiri privredna društva, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
U američkoj saveznoj državi Džordžija u utorak je premašen rekord za najveću izlaznost prvog dana ranog glasanja na predsedničkim izborima u SAD, a na biračka mesta izašlo je gotovo 328.000 građana, saopštio je državni zvaničnik Gabrijel Sterling.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči obavestio je generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da će Teheran uzvratiti snažno, ako Izrael odgovori na napad balističkim raketama.
U britanskom parlamentu predstavljen je predlog zakona koji bi terminalno bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu omogućio pravo da dobiju pomoć pri okončanju svog života.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je u parlamentu te zemlje takozvani mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.
Francuski ministar odbrane Sebastijan Lekornu objavio je na mreži Iks da su uspešno izvedena testiranja prvog francuskog projektila na daljinsko upravljanje, koji se naziva dron-kamikaza.
Najmanje 94 osobe su poginule, a 50 ih je hospitalizovano posle eksplozije na severu Nigerije, koja se dogodila kada su stanovnici počeli da sakupljaju gorivo koje je iscurelo iz prevrnute cisterne.
Bivši šef britanske vojske general ser Majk Džekson preminuo je u 80. godini, potvrdila je britanska vojska, na svom zvaničnom nalogu, na mreži Iks. Džekson je bio prvi komandant KFOR-a i potpisnik Kumanovskog sporazuma.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izborni skup republikanskog kandidata na predsedničkim izborima u SAD Donalda Trampa u predgrađu Filadelfije spontano se pretvorio u koncert, jer je bivši predsednik prestao da odgovara na pitanja kada mu je rečeno da je dvoje ljudi u publici zatražilo pomoć lekara, i preuzeo ulogu di-džeja.
Komentari (0)