Počele pripreme za izbor pape: Najduža konklava trajala tri godine, a najbrža nekoliko sati
Vatrogasci u Vatikanu postavili su odžak na krov Sikstinske kapele, iz kojeg će izaći beli dim kada bude izabran naslednik pape Franje, a očekuje se da izbor novog pape ne traje dugo.
Ipak, u 13. veku, bilo je potrebno skoro tri godine, tačnije 1.006 dana, da se izabere naslednik pape Klementa IV, što je to učinilo najdužom konklavom u istoriji Katoličke crkve. Odatle potiče i termin konklava - ''pod ključem", jer je kardinalima koji su se sastajali u Viterbu, severno od Rima, bilo potrebno toliko dugo vremena da su meštani odlučili da ih zaključaju u sobu dok ne izaberu novog papu.
Tajno glasanje kojim je izabran papa Grgur X trajalo je od novembra 1268. do septembra 1271. godine, a to je bio prvi primer papskog izbora "kompromisom", nakon duge borbe između pristalica dve glavne geopolitičke srednjovekovne frakcije - onih vernih papstvu i onih koji podržavaju Sveto rimsko carstvo.
Foto: AP/Andrew Medichini
Grgur X je izabran tek nakon što su stanovnici Viterba skinuli krov sa zgrade u kojoj su boravili prelati i ograničili im obroke na hleb i vodu kako bi ih pritisli da donesu odluku, a nadajući se da će izbeći da se to ponovo desi, Grgur X je 1274. godine dekretom doneo da će kardinali dobijati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava traje duže od tri dana, a samo ''hleb, vodu i vino" ako traje duže od osam, što je kasnije ukinuto.
Pre 1274. godine, bilo je slučajeva kada je papa izabran istog dana kada je preminuo njegov prethodnik, ali je nakon toga crkva je odlučila da sačeka najmanje 10 dana pre prvog glasanja, što je produženo na 15 kako bi svi kardinali stigli u Rim.
Najbrža konklava koja je poštovala pravilo čekanja od 10 dana je bila izbor pape Julija II 1503. godine, koji je izabran za samo nekoliko sati, prema rečima vatikanskog istoričara Ambrođa Pjaconija.
Papa Franja izabran 2013. godine na petom glasanju
U novije vreme, papa Franja je izabran 2013. godine na petom glasanju, Benedikt XVI je pobedio 2005. godine na četvrtom, a papa Pije XII na trećem 1939. godine. Prva konklava održana u Sikstinskoj kapeli održana je 1492. godine, a 1878. godine, poznata kapela postala je mesto održavanja svih konklava.
"Sve doprinosi svesti o prisustvu Boga, pred čijim će očima svakoj osobi jednog dana biti suđeno", napisao je papa Jovan Pavle II u dokumentu iz 1996. godine, "Universi Dominici Gregis", kojim se reguliše konklava.
Pripreme za izbor novog pape su u toku, a ishod je neizvesniji nego ikada pre, pri čemu će za mnoge kardinale koji će učestvovati u konklavi to biti prvi put, piše britanski Gardijan.
Novi papa treba da bude autsajder kao papa Franja, koji nikada prethodno nije služio u Vatikanu, jer crkvi "ne treba menadžer", a treba da bude neko ko će "vratiti crkvu katolicima" i ko se razume u poslove Vatikana.
Većina konklava održana je u Rimu, a neke su se odvijale van zidina Vatikana. Četiri su održane u Pavlinovoj kapeli papske rezidencije u palati Kvirinale, dok je oko 30 drugih održano u bazilici Svetog Jovana Lateranskog, Santa Marija Sopra Minerva ili drugim mestima u Rimu. U 15 navrata konklave su održane van Rima i Vatikana, uključujući Viterbo, Peruđu, Areco i Veneciju u Italiji, i Konstanc u Nemačkoj i Lion u Francuskoj.
Između 1378. i 1417, u periodu koji istoričari nazivaju Zapadnim raskolom, postojali su rivalski pretendenti na titulu pape, a izbori pape i njegovog rivala, takozvanog ''antipape'', delili su Katoličku crkvu skoro 40 godina. Raskol je konačno rešen Saborom u Konstancu 1417. godine, što je dovelo do izbora Martina V, univerzalno prihvaćenog pape, prenosi AP. Zatvorenost konklave predstavljala je još jedan izazov za kardinale: očuvanje zdravlja i higijene, a pre nego što je izgrađen dom Santa Marta 1996. godine, u kojem sada borave kardinali tokom konklavi, oni su spavali na krevetima u sobama povezanim sa Sikstinskom kapelom.
Konklave u 16. i 17. veku opisivane kao "odvratne"
Konklave u 16. i 17. veku opisivane su kao "odvratne" i "lošeg mirisa", uz zabrinutost zbog izbijanja bolesti, posebno leti, prema istoričaru Majlsu Patendenu.
"Kardinali su jednostavno morali da imaju udobniji način života jer su bili stariji ljudi, mnogi od njih sa prilično uznapredovalom bolešću", napisao je Patenden.
Foto: AP/Andrew Medichini
Zatvoreni prostor i nedostatak ventilacije dodatno su pogoršali ove probleme, a neki od kardinala birača su napustili konklavu bolesni, često teško. U početku, papski izbori nisu bili toliko tajni, ali je zabrinutost zbog političkog mešanja porasla tokom najduže konklave u Viterbu. Grgur X je dekretom odredio da kardinali birači treba da budu zaključani u izolaciji, ''cum clave" (pod ključem), dok se ne izabere novi papa, a cilj je bio da se stvori potpuno izolovano okruženje gde bi kardinali mogli da se fokusiraju na zadatak, vođeni Božjom voljom, bez ikakvog političkog mešanja ili ometanja.
Najmlađi papa u istoriji imao 18 godina
Najmlađi papa u istoriji bio je Jovan XII, koji je imao samo 18 godina kada je izabran 955. godine. S druge strane, najstarije pape bili su papa Celestin III (izabran 1191. godine) i Celestin V (izabran 1294. godine), a obojica imali skoro 85 godina.
Papa može da postane bilo koji muškarac, koji je kršten u Rimokatoličkoj crkvi i ima više od 18 godina, ali su više od 600 godina to isključivo kardinali. Poslednji put kada je izabran papa koji nije bio kardinal bio je Urban VI 1378. godine, koji je bio monah i nadbiskup Barija.
Italijani su najviše puta izabrani za papu, ali su osim trojice poslednjih papa, među strancima bili i Španac Aleksandar VI Bordžija, koji je bio Španac, Sirijac Grgur III i Holanđanin Hadrijan VI. Papa Franja je bio Argentinac italijanskog porekla, Benedikt XVI Nemac, a njegov prethodnik Jovan Pavle II bio je iz Poljske.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Oko 65 odsto stanovništva u Srbiji priključeno je na kanalizacioni sistem dok ostali koriste septičke jame. Inženjerka Denisa Đorđević i hemičar Mladen Nikolić govorili su za Newsmax Balkans o tome zašto je ovakvo odlaganje otpadnih voda opasno i kako amonijak utiče na zdravlje čoveka.
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Nezapamćena tragedija dogodila se u selu Vaganac u Topoli. Četvoro ljudi stradalo je od posledica trovanja amonijakom, nakon što su upali u septičku jamu na porodičnoj farmi.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Sudija Ujedinjenih nacija Lidija Mugambe osuđena je na šest godina i četiri meseca zatvora jer je jednu mladu ženu prisiljavala da radi kao robinja u Velikoj Britaniji, preneli su britanski mediji.
Kancelarija premijera Izraela Benjamina Netanjahua postavila je na svoj zvanični Jutjub nalog video snimak iz kojeg je isečen deo Netanjahuovog govora održanog ranije ove nedelje, kada je zaboravio ime svog mlađeg sina Avnera.
Američki državni sekretar Marko Rubio ocenio je da odluka nemačkih vlasti da daju obaveštajnoj agenciji ovlašćenje da nadzire krajnje desničarsku stranku Alternativa za Nemačku (AfD) nije demokratija, već prikrivena tiranija.
Američki predsednik Donald Tramp zatražio je da u budžetu bude izdvojen jedan bilion dolara za odbranu, što je značajno povećanje u odnosu na sadašnja izdvajanja za nacionalnu bezbednost, koja su iznosila 893 milijarde dolara.
Automobil "mercedes" G klase udario je u grupu ljudi na pešačkom prelazu u centru Štutgarta u Nemačkoj, pri čemu je povređeno nekoliko osoba, saopštila je policija, koja je uhapsila vozača, prenosi "Bild".
Hiljade ljudi evakuisane su na više terene u Čileu i Argentini, pošto su čileanske vlasti izdale upozorenje na cunami nakon zemljotresa jačine 7,5 stepeni koji je pogodio južne obale te dve zemlje.
Britanski princ Hari, koji je izgubio pravni spor pokrenut zbog ukidanja nekih privilegija kada se povukao iz svih kraljevskih aktivnosti, izjavio je da bi britanski premijer Kir Starmer ili ministarka unutrašnjih poslova trebalo da preispitaju mere bezbednosti koje su mu ostale na raspolaganju.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture, telo Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za ljudska prava, izrazio je zabrinutost zbog izveštaja o torturi i zlostavljanjima nad ruskim ratnim zarobljenicima u Ukrajini, saopšteno je z sedišta UN u Ženevi.
Nestanak struje pogodio je nekoliko regiona na turističkom ostrvu Bali u Indoneziji, a napori za obnavljanje snabdevanja električnom energijom su u toku, saopštila je državna energetska kompanija "Perusahaan Listrik Negara" (PLN).
Komentari (0)