Počele pripreme za izbor pape: Najduža konklava trajala tri godine, a najbrža nekoliko sati
Vatrogasci u Vatikanu postavili su odžak na krov Sikstinske kapele, iz kojeg će izaći beli dim kada bude izabran naslednik pape Franje, a očekuje se da izbor novog pape ne traje dugo.
Ipak, u 13. veku, bilo je potrebno skoro tri godine, tačnije 1.006 dana, da se izabere naslednik pape Klementa IV, što je to učinilo najdužom konklavom u istoriji Katoličke crkve. Odatle potiče i termin konklava - ''pod ključem", jer je kardinalima koji su se sastajali u Viterbu, severno od Rima, bilo potrebno toliko dugo vremena da su meštani odlučili da ih zaključaju u sobu dok ne izaberu novog papu.
Tajno glasanje kojim je izabran papa Grgur X trajalo je od novembra 1268. do septembra 1271. godine, a to je bio prvi primer papskog izbora "kompromisom", nakon duge borbe između pristalica dve glavne geopolitičke srednjovekovne frakcije - onih vernih papstvu i onih koji podržavaju Sveto rimsko carstvo.
Foto: AP/Andrew Medichini
Grgur X je izabran tek nakon što su stanovnici Viterba skinuli krov sa zgrade u kojoj su boravili prelati i ograničili im obroke na hleb i vodu kako bi ih pritisli da donesu odluku, a nadajući se da će izbeći da se to ponovo desi, Grgur X je 1274. godine dekretom doneo da će kardinali dobijati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava traje duže od tri dana, a samo ''hleb, vodu i vino" ako traje duže od osam, što je kasnije ukinuto.
Pre 1274. godine, bilo je slučajeva kada je papa izabran istog dana kada je preminuo njegov prethodnik, ali je nakon toga crkva je odlučila da sačeka najmanje 10 dana pre prvog glasanja, što je produženo na 15 kako bi svi kardinali stigli u Rim.
Najbrža konklava koja je poštovala pravilo čekanja od 10 dana je bila izbor pape Julija II 1503. godine, koji je izabran za samo nekoliko sati, prema rečima vatikanskog istoričara Ambrođa Pjaconija.
Papa Franja izabran 2013. godine na petom glasanju
U novije vreme, papa Franja je izabran 2013. godine na petom glasanju, Benedikt XVI je pobedio 2005. godine na četvrtom, a papa Pije XII na trećem 1939. godine. Prva konklava održana u Sikstinskoj kapeli održana je 1492. godine, a 1878. godine, poznata kapela postala je mesto održavanja svih konklava.
"Sve doprinosi svesti o prisustvu Boga, pred čijim će očima svakoj osobi jednog dana biti suđeno", napisao je papa Jovan Pavle II u dokumentu iz 1996. godine, "Universi Dominici Gregis", kojim se reguliše konklava.
Pripreme za izbor novog pape su u toku, a ishod je neizvesniji nego ikada pre, pri čemu će za mnoge kardinale koji će učestvovati u konklavi to biti prvi put, piše britanski Gardijan.
Novi papa treba da bude autsajder kao papa Franja, koji nikada prethodno nije služio u Vatikanu, jer crkvi "ne treba menadžer", a treba da bude neko ko će "vratiti crkvu katolicima" i ko se razume u poslove Vatikana.
Većina konklava održana je u Rimu, a neke su se odvijale van zidina Vatikana. Četiri su održane u Pavlinovoj kapeli papske rezidencije u palati Kvirinale, dok je oko 30 drugih održano u bazilici Svetog Jovana Lateranskog, Santa Marija Sopra Minerva ili drugim mestima u Rimu. U 15 navrata konklave su održane van Rima i Vatikana, uključujući Viterbo, Peruđu, Areco i Veneciju u Italiji, i Konstanc u Nemačkoj i Lion u Francuskoj.
Između 1378. i 1417, u periodu koji istoričari nazivaju Zapadnim raskolom, postojali su rivalski pretendenti na titulu pape, a izbori pape i njegovog rivala, takozvanog ''antipape'', delili su Katoličku crkvu skoro 40 godina. Raskol je konačno rešen Saborom u Konstancu 1417. godine, što je dovelo do izbora Martina V, univerzalno prihvaćenog pape, prenosi AP. Zatvorenost konklave predstavljala je još jedan izazov za kardinale: očuvanje zdravlja i higijene, a pre nego što je izgrađen dom Santa Marta 1996. godine, u kojem sada borave kardinali tokom konklavi, oni su spavali na krevetima u sobama povezanim sa Sikstinskom kapelom.
Konklave u 16. i 17. veku opisivane kao "odvratne"
Konklave u 16. i 17. veku opisivane su kao "odvratne" i "lošeg mirisa", uz zabrinutost zbog izbijanja bolesti, posebno leti, prema istoričaru Majlsu Patendenu.
"Kardinali su jednostavno morali da imaju udobniji način života jer su bili stariji ljudi, mnogi od njih sa prilično uznapredovalom bolešću", napisao je Patenden.
Foto: AP/Andrew Medichini
Zatvoreni prostor i nedostatak ventilacije dodatno su pogoršali ove probleme, a neki od kardinala birača su napustili konklavu bolesni, često teško. U početku, papski izbori nisu bili toliko tajni, ali je zabrinutost zbog političkog mešanja porasla tokom najduže konklave u Viterbu. Grgur X je dekretom odredio da kardinali birači treba da budu zaključani u izolaciji, ''cum clave" (pod ključem), dok se ne izabere novi papa, a cilj je bio da se stvori potpuno izolovano okruženje gde bi kardinali mogli da se fokusiraju na zadatak, vođeni Božjom voljom, bez ikakvog političkog mešanja ili ometanja.
Najmlađi papa u istoriji imao 18 godina
Najmlađi papa u istoriji bio je Jovan XII, koji je imao samo 18 godina kada je izabran 955. godine. S druge strane, najstarije pape bili su papa Celestin III (izabran 1191. godine) i Celestin V (izabran 1294. godine), a obojica imali skoro 85 godina.
Papa može da postane bilo koji muškarac, koji je kršten u Rimokatoličkoj crkvi i ima više od 18 godina, ali su više od 600 godina to isključivo kardinali. Poslednji put kada je izabran papa koji nije bio kardinal bio je Urban VI 1378. godine, koji je bio monah i nadbiskup Barija.
Italijani su najviše puta izabrani za papu, ali su osim trojice poslednjih papa, među strancima bili i Španac Aleksandar VI Bordžija, koji je bio Španac, Sirijac Grgur III i Holanđanin Hadrijan VI. Papa Franja je bio Argentinac italijanskog porekla, Benedikt XVI Nemac, a njegov prethodnik Jovan Pavle II bio je iz Poljske.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Kreće sezona odmora, a za mnoge koji imaju kućne ljubimce problem gde će ih smestiti dok su odsutni. Poslednjih godina u Srbiji je sve više pansiona koji nude niz usluga za brigu i smeštaj vašeg kućnog ljubimca. Pre nego što se opredelite za tu opciju, pogledajte cene.
Republički hidrometerološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za područje Srbije na vremenske nepogode koje se očekuju u Beogradu, planinskim predelima na jugoistoku Srbije, Vojvodini i drugim delovima Srbije.
"Reka Raška je umrla", reči su ribolovaca koji su trideset godina čuvali i gajili različite vrste ribe na teritoriji Novog Pazara. Nakon velikog pomora, u vodi nije ostalo ništa osim uginulih riba koje ribolovci danima nalaze duž čitave reke. Nadležni još utvrđuju šta se tačno dogodilo.
Javni prevoz u Beogradu saobraća normalno, bez izmena, izuzev u delu gde su grupe građana blokirale pojedine saobraćajnice. Studenti u blokadi najavili su blokade ulica od sedam do 10 časova, pripadnici MUP ih sprečavaju i upozoravaju građane da je zaustavljanje saobraćaja protivzakonito.
Američka tehnološka kompanija Epl uložila je žalbu na aprilsku kaznu Evropske komisije od 500 miliona evra i ocenila da je u pitanju "neviđena" i "nezakonita" primena pravila iz novog evropskog Zakona o digitalnim tržištima (DMA).
San Fermin, poznat i kao Sanfermines, datira iz kraja 16. veka i održava se početkom jula u Pamploni, glavnom gradu regije Navara. Festival okuplja desetine hiljada posetilaca iz celog sveta i najpoznatiji je po adrenalinskim trkama s bikovima kroz gradske ulice.
Akcije kompanije Tesla pale su za više od sedam odsto u trgovini pred otvaranje berzi nakon što je njen izvršni direktor Ilon Mask najavio osnivanje nove političke partije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović rekla je da formiranjem političke stranke "Partija Amerika" Ilon Mask želi da bude "jezičak na vagi" između Republikanaca i Demokrata, kao i da stekne ucenjivački kapital kako bi sprovodio politike koje njemu odgovaraju.
Izraelska vojska je saopštila je da je napade, tokom noći nedelje na ponedeljak, na mete pobunjenika Huta u Jemenu izvršilo oko 20 borbenih aviona, koji su bacili više od 50 komada municije. Ispaljene su rakete i iz Jemena na Izrael.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i američki ministar trgovine Hauard Latnik saopštili su da je primena novih carinskih tarifa odložena do 1. avgusta, prenosi "Gardijan".
Komentari (0)