Počele pripreme za izbor pape: Najduža konklava trajala tri godine, a najbrža nekoliko sati
Vatrogasci u Vatikanu postavili su odžak na krov Sikstinske kapele, iz kojeg će izaći beli dim kada bude izabran naslednik pape Franje, a očekuje se da izbor novog pape ne traje dugo.
Ipak, u 13. veku, bilo je potrebno skoro tri godine, tačnije 1.006 dana, da se izabere naslednik pape Klementa IV, što je to učinilo najdužom konklavom u istoriji Katoličke crkve. Odatle potiče i termin konklava - ''pod ključem", jer je kardinalima koji su se sastajali u Viterbu, severno od Rima, bilo potrebno toliko dugo vremena da su meštani odlučili da ih zaključaju u sobu dok ne izaberu novog papu.
Tajno glasanje kojim je izabran papa Grgur X trajalo je od novembra 1268. do septembra 1271. godine, a to je bio prvi primer papskog izbora "kompromisom", nakon duge borbe između pristalica dve glavne geopolitičke srednjovekovne frakcije - onih vernih papstvu i onih koji podržavaju Sveto rimsko carstvo.
Foto: AP/Andrew Medichini
Grgur X je izabran tek nakon što su stanovnici Viterba skinuli krov sa zgrade u kojoj su boravili prelati i ograničili im obroke na hleb i vodu kako bi ih pritisli da donesu odluku, a nadajući se da će izbeći da se to ponovo desi, Grgur X je 1274. godine dekretom doneo da će kardinali dobijati samo "jedan obrok dnevno" ako konklava traje duže od tri dana, a samo ''hleb, vodu i vino" ako traje duže od osam, što je kasnije ukinuto.
Pre 1274. godine, bilo je slučajeva kada je papa izabran istog dana kada je preminuo njegov prethodnik, ali je nakon toga crkva je odlučila da sačeka najmanje 10 dana pre prvog glasanja, što je produženo na 15 kako bi svi kardinali stigli u Rim.
Najbrža konklava koja je poštovala pravilo čekanja od 10 dana je bila izbor pape Julija II 1503. godine, koji je izabran za samo nekoliko sati, prema rečima vatikanskog istoričara Ambrođa Pjaconija.
Papa Franja izabran 2013. godine na petom glasanju
U novije vreme, papa Franja je izabran 2013. godine na petom glasanju, Benedikt XVI je pobedio 2005. godine na četvrtom, a papa Pije XII na trećem 1939. godine. Prva konklava održana u Sikstinskoj kapeli održana je 1492. godine, a 1878. godine, poznata kapela postala je mesto održavanja svih konklava.
"Sve doprinosi svesti o prisustvu Boga, pred čijim će očima svakoj osobi jednog dana biti suđeno", napisao je papa Jovan Pavle II u dokumentu iz 1996. godine, "Universi Dominici Gregis", kojim se reguliše konklava.
Pripreme za izbor novog pape su u toku, a ishod je neizvesniji nego ikada pre, pri čemu će za mnoge kardinale koji će učestvovati u konklavi to biti prvi put, piše britanski Gardijan.
Novi papa treba da bude autsajder kao papa Franja, koji nikada prethodno nije služio u Vatikanu, jer crkvi "ne treba menadžer", a treba da bude neko ko će "vratiti crkvu katolicima" i ko se razume u poslove Vatikana.
Većina konklava održana je u Rimu, a neke su se odvijale van zidina Vatikana. Četiri su održane u Pavlinovoj kapeli papske rezidencije u palati Kvirinale, dok je oko 30 drugih održano u bazilici Svetog Jovana Lateranskog, Santa Marija Sopra Minerva ili drugim mestima u Rimu. U 15 navrata konklave su održane van Rima i Vatikana, uključujući Viterbo, Peruđu, Areco i Veneciju u Italiji, i Konstanc u Nemačkoj i Lion u Francuskoj.
Između 1378. i 1417, u periodu koji istoričari nazivaju Zapadnim raskolom, postojali su rivalski pretendenti na titulu pape, a izbori pape i njegovog rivala, takozvanog ''antipape'', delili su Katoličku crkvu skoro 40 godina. Raskol je konačno rešen Saborom u Konstancu 1417. godine, što je dovelo do izbora Martina V, univerzalno prihvaćenog pape, prenosi AP. Zatvorenost konklave predstavljala je još jedan izazov za kardinale: očuvanje zdravlja i higijene, a pre nego što je izgrađen dom Santa Marta 1996. godine, u kojem sada borave kardinali tokom konklavi, oni su spavali na krevetima u sobama povezanim sa Sikstinskom kapelom.
Konklave u 16. i 17. veku opisivane kao "odvratne"
Konklave u 16. i 17. veku opisivane su kao "odvratne" i "lošeg mirisa", uz zabrinutost zbog izbijanja bolesti, posebno leti, prema istoričaru Majlsu Patendenu.
"Kardinali su jednostavno morali da imaju udobniji način života jer su bili stariji ljudi, mnogi od njih sa prilično uznapredovalom bolešću", napisao je Patenden.
Foto: AP/Andrew Medichini
Zatvoreni prostor i nedostatak ventilacije dodatno su pogoršali ove probleme, a neki od kardinala birača su napustili konklavu bolesni, često teško. U početku, papski izbori nisu bili toliko tajni, ali je zabrinutost zbog političkog mešanja porasla tokom najduže konklave u Viterbu. Grgur X je dekretom odredio da kardinali birači treba da budu zaključani u izolaciji, ''cum clave" (pod ključem), dok se ne izabere novi papa, a cilj je bio da se stvori potpuno izolovano okruženje gde bi kardinali mogli da se fokusiraju na zadatak, vođeni Božjom voljom, bez ikakvog političkog mešanja ili ometanja.
Najmlađi papa u istoriji imao 18 godina
Najmlađi papa u istoriji bio je Jovan XII, koji je imao samo 18 godina kada je izabran 955. godine. S druge strane, najstarije pape bili su papa Celestin III (izabran 1191. godine) i Celestin V (izabran 1294. godine), a obojica imali skoro 85 godina.
Papa može da postane bilo koji muškarac, koji je kršten u Rimokatoličkoj crkvi i ima više od 18 godina, ali su više od 600 godina to isključivo kardinali. Poslednji put kada je izabran papa koji nije bio kardinal bio je Urban VI 1378. godine, koji je bio monah i nadbiskup Barija.
Italijani su najviše puta izabrani za papu, ali su osim trojice poslednjih papa, među strancima bili i Španac Aleksandar VI Bordžija, koji je bio Španac, Sirijac Grgur III i Holanđanin Hadrijan VI. Papa Franja je bio Argentinac italijanskog porekla, Benedikt XVI Nemac, a njegov prethodnik Jovan Pavle II bio je iz Poljske.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Ruski dronovi sve češće na nebu Evropske unije. Vojna ili politička poruka Moskve ili obična provokacija ? Može li Evropa da reaguje i kako ? Zbog čega ruski predsednik Putin kaže da je Velika Britanija najveći neprijatelj Rusije? Gost Nikola Lunić, Forum za bezbednost
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su izvršitelji među najnepopularnijim profesijama i da li novi zakon o izvršenju može da promeni tu sliku? Koliko je važno da novi zakon donese veću transparentnost? Gde je veza novog zakona o izvršenju i legalizacije? Za emisiju “Tražim reč” govore predsednik izvršnog odbora Komore izvršitelja Vujadin Masnikosa, predsednik Udruženja “Efektiva” Dejan Gavrilović, Ivan Zlatić iz Udruženja “Krov nad glavom”, pravni savetnik Dragiša Ćalić, advokatica Aleksandra Milošević i kreditni savetnik Snežana Vukmirović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Žrtve nasilja u Srbiji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali, da li je koriste? Prošle godine prijavljeno je više od 27 hiljada slučajeva nasilja u porodici, a samo 486 osoba dobilo je ovu pomoć. Zašto je tako i kako to promeniti? Odgovore tražimo od novinarke Jovane Gligorijević. Sinteza sa Danijelom Šegan, večeras od 21 sat, samo na Njuzmaks Balkans televiziji.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost američke televizije Newsmax, gde je govorio o najvažnijim pitanjima za Srbiju i međunarodnoj saradnji, prvenstveno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Učenica naše škole koja je pretrpela vršnjačko nasilje oseća se dobro i vratila se na nastavu, istakao je u kratkoj izjavi za portal Newsmax Balkans direktor zaječarske Osnovne škole "Ljubica Radosavljević Nada" Veroslav Paunović.
Vlada Srbije usvojila je u petak, 26. septembra, Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kojim se sistemski rešava, kako je navedeno, višedecenijski problem neuknjiženih i bespravno izgrađenih objekata, uz prioritet upisa na faktičke vlasnike.
Oko 10 propalestinskih demonstranata povređeno je danas u sukobu sa policijom, kada su pokušali da probiju kordon policije kako bi stigli iz italijanskog grada Torina do aerodroma u mestu Kazele.
Zatvorska kazna izrečena bivšem francuskom predsedniku Nikoli Sarkoziju produbila je podele u zemlji oko toga kako sudije postupaju u slučajevima političkog kriminala.
Dva tinejdžera starosti 17 godina povređena su danas, od kojih jedan teže, kada ih je ženska osoba napala nožem u centralnoj biblioteci u Dizeldorfu, saopštila je policija.
Poljski skijaš, avanturista, Andžej Bargiel ušao je u istoriju kao prva osoba koja se popela i spustila skijama sa Mont Everesta bez dodatnog kiseonika.
Bivša potpredsednica SAD Kamala Haris otkrila je u svojim memoarima "107 dana" da je imala iskren razgovor sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru 2022. godine i da ga je upravo ona ubedila u neizbežnost sukoba sa Rusijom.
Pregovori o okončanju borbi u Gazi bili su intenzivni i produktivni i nastaviće se "koliko god bude potrebno'', izjavio je američki predsednik Donald Tramp nakon sastanka sa arapskim liderima u petak u Njujorku.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako se države bore za južnoameričke minerale.
Komentari (0)