(VIDEO) Analitičar o drugom krugu izbora: Pitanje je da li Rumuni žele da budu deo Zapada ili "zemlja-odmetnik"
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Centralna izborna komisija nakon 100 odsto prebrojanih glasova izašla je sa podacima da lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Simion vodi sa 40,96 odsto osvojenih glasova, a na drugom mestu je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku sa 20,99 odsto glasova. Slede gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa 20,07 i bivši premijer Viktor Ponta sa 13,04 odsto.
Marko Todorović iz Centra za evropske politike za Newsmax Balkans je rekao da je Đorđe Simeon kandidat relativno nove partije koja se zove Alijansa za ujedinjenje Rumuna. Kako je naglasio, to je jedna "vrlo zanimljiva politička opcija" koja se pojavila prvi put na izborima 2020. godine i "definitivno je najradikalnije desno orijentisana partija" u Rumuniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što nju karakteriše, u početku je bila ta antivakserska politika, populizam, teorije zavere, da bi kasnije, kada je počeo rat u Ukrajini, ceo fokus bio premešten na taj narativ. Najznačajniji deo njihove platforme jeste ukidanje dalje podrške Ukrajini, što vojne, što pomoći druge vrste i kritičan stav prema NATO i EU. Dakle, ne ide se baš toliko daleko da se unapred kaže da će Rumunija težiti ka tome da izađe iz ovih organizacija, ali definitivno se govori o tome da će preispitati svoj stav, da će imati možda drugačiji odnos, da će na drugačiji način, prosto, praviti nekakva partnerstva", ocenio je Todorović u jutarnjem programu "Otvori oči".
U Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva
Međutim, Todorović je pojasnio da treba uzeti u obzir da su ovo predsednički izbori i da predsednik kao figura, u suštini, nema toliko velika ovlašćenja u Rumuniji.
"To je polupredsednički sistem. On ima određene važne nadležnosti kada je u pitanju spoljna i bezbednosna politika zemlje, ali ipak suštinsku politiku vodi vlada. Ne bih očekivao nekakve tektonske poremećaje da uslede odmah, ukoliko bi Simeon bio taj koji bi pobedio u drugom predsedničkom krugu, ali, ipak, to jeste jedan pokazatelj da Rumunija može na sledećim parlamentarnim izborima vrlo lako da izabere jednu vladu koja bi bila sve ono što sadašnje vlade u Rumuniji nisu bile", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Prema njegovim rečima, u Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva, koja vlada u celoj Evropi.
"Argumenti koje desnica daje su često vrlo jednostavni i, da kažemo, populistički. Tako da se određeni bezbednosni problemi, poput dolazaka migranata, preuveličavaju i samim tim stvaraju se takvi narativi da je ugrožena bezbednost, da je ugrožen identitet što Rumuna, što nekih drugih naroda u Evropi i zbog toga mislim da su ta identitetska pitanja platforma na kojoj najviše desnica u Evropi raste", naveo je naš sagovornik.
Biće vrlo neizvesno u drugom krugu
Na pitanje kakav će biti drugi krug predsedničkih izbora 18. maja, Todorović je istakao da će biti vrlo neizvesno, jedan kandidat je potpuno antisistemski, anti-EU, anti-NATO, dok se drugi zalaže za opstanak tog evropskog identiteta Rumunije.
"Mislim da će ovo bukvalno biti pitanje da li građani Rumunije žele da vide Rumuniju kao zemlju koja je u potpunosti konsolidovana u ceo taj zapadni sistem ili pak želi da bude zemlja-odmetnik, poput, na primer, Mađarske u Evropi, dakle, zemlja koja često pravi probleme u donošenju političkih odluka", zaključio je Todorović.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Da biste čuli muziku, ne morate da odete na koncert, svirku, u filharmoniju ili kafanu. Na umetnost možete da naletite sasvim slučajno i svakodnevno. Tako vam hladni podzemni prolaz Sava centra može učiniti toplijim ulični umetnik Ziki zvucima svoje klavirske harmonike.
U sudaru autobusa i automobila na auto-putu A3 u Hrvatskoj kod Popovače, stradale su dve osobe, a 31 je povređena. Oba vozila su registarskih oznaka iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj ka Srbiji je uspostavljen, a ka Zagrebu se vozi obilazno i kolona je duga 15 kilometara.
Prošlo je tačno dve godine od kako je Uroš Blažić (22) pucajući iz automatske puške i pištolja ubio osmoro i ranio 13 mladih ljudi u Duboni i Malom Orašju, selima udaljenim oko 30 kilometara od Beograda. Jedan od ranjenih mladića preminuo je dva meseca kasnije.
Rusija 9. svibnja priprema paradu u Moskvi u povodu Dana pobjede nad fašizmom. Iz zapadnih centara s podozrenjem se gleda na lidere koji će doći na mjesto koje je nekoć važilo kao simbol antifašističkog naslijeđa i podsjećanja na potrebu stalnog bdijenja nad ostacima fašizma, koji nikad ne spava.
Nemačka Socijaldemokratska partija (SPD) predstavila je sedam svojih članova koji će prema koalicionom dogovoru preuzeti ministarske funkcije u novoj vladi Nemačke.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je planove da ponovo otvori Alkatraz, ostrvski zatvor u zalivu San Franciska koji je zatvoren više od 60 godina, kao i da uvede carine od 100 odsto na filmove snimljene u inostranstvu.
Deset osoba je poginulo kada su "iznenadni jaki vetrovi" prevrnuli četiri turistička čamca, pri čemu su 84 osobe upale u reku na jugu Kine, preneo je Rojters pozivajući se na kineske medije.
Nezvanična verzija aplikacije Signal koju je koristio bivši savetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbednost Majk Volc je hakovana, objavio je tehnološki portal 404 Media, što je izazvalo dodatnu zabrinutost zbog bezbednosti komunikacija razmenjenih na najvišim nivoima američke vlade.
Jedno od vozila koje je pokojni poglavar katoličke crkve papa Franja koristio tokom razgovora sa vernicima pretvoreno je u zdravstvenu stanicu, čiji je cilj da pomogne palestinskoj deci u Pojasu Gaze, saopštio je Vatikan.
Komentari (0)