(VIDEO) Analitičar o drugom krugu izbora: Pitanje je da li Rumuni žele da budu deo Zapada ili "zemlja-odmetnik"
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Centralna izborna komisija nakon 100 odsto prebrojanih glasova izašla je sa podacima da lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Simion vodi sa 40,96 odsto osvojenih glasova, a na drugom mestu je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku sa 20,99 odsto glasova. Slede gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa 20,07 i bivši premijer Viktor Ponta sa 13,04 odsto.
Marko Todorović iz Centra za evropske politike za Newsmax Balkans je rekao da je Đorđe Simeon kandidat relativno nove partije koja se zove Alijansa za ujedinjenje Rumuna. Kako je naglasio, to je jedna "vrlo zanimljiva politička opcija" koja se pojavila prvi put na izborima 2020. godine i "definitivno je najradikalnije desno orijentisana partija" u Rumuniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što nju karakteriše, u početku je bila ta antivakserska politika, populizam, teorije zavere, da bi kasnije, kada je počeo rat u Ukrajini, ceo fokus bio premešten na taj narativ. Najznačajniji deo njihove platforme jeste ukidanje dalje podrške Ukrajini, što vojne, što pomoći druge vrste i kritičan stav prema NATO i EU. Dakle, ne ide se baš toliko daleko da se unapred kaže da će Rumunija težiti ka tome da izađe iz ovih organizacija, ali definitivno se govori o tome da će preispitati svoj stav, da će imati možda drugačiji odnos, da će na drugačiji način, prosto, praviti nekakva partnerstva", ocenio je Todorović u jutarnjem programu "Otvori oči".
U Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva
Međutim, Todorović je pojasnio da treba uzeti u obzir da su ovo predsednički izbori i da predsednik kao figura, u suštini, nema toliko velika ovlašćenja u Rumuniji.
"To je polupredsednički sistem. On ima određene važne nadležnosti kada je u pitanju spoljna i bezbednosna politika zemlje, ali ipak suštinsku politiku vodi vlada. Ne bih očekivao nekakve tektonske poremećaje da uslede odmah, ukoliko bi Simeon bio taj koji bi pobedio u drugom predsedničkom krugu, ali, ipak, to jeste jedan pokazatelj da Rumunija može na sledećim parlamentarnim izborima vrlo lako da izabere jednu vladu koja bi bila sve ono što sadašnje vlade u Rumuniji nisu bile", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Prema njegovim rečima, u Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva, koja vlada u celoj Evropi.
"Argumenti koje desnica daje su često vrlo jednostavni i, da kažemo, populistički. Tako da se određeni bezbednosni problemi, poput dolazaka migranata, preuveličavaju i samim tim stvaraju se takvi narativi da je ugrožena bezbednost, da je ugrožen identitet što Rumuna, što nekih drugih naroda u Evropi i zbog toga mislim da su ta identitetska pitanja platforma na kojoj najviše desnica u Evropi raste", naveo je naš sagovornik.
Biće vrlo neizvesno u drugom krugu
Na pitanje kakav će biti drugi krug predsedničkih izbora 18. maja, Todorović je istakao da će biti vrlo neizvesno, jedan kandidat je potpuno antisistemski, anti-EU, anti-NATO, dok se drugi zalaže za opstanak tog evropskog identiteta Rumunije.
"Mislim da će ovo bukvalno biti pitanje da li građani Rumunije žele da vide Rumuniju kao zemlju koja je u potpunosti konsolidovana u ceo taj zapadni sistem ili pak želi da bude zemlja-odmetnik, poput, na primer, Mađarske u Evropi, dakle, zemlja koja često pravi probleme u donošenju političkih odluka", zaključio je Todorović.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su sve vatrogasno-spasilačke jedinice na terenu, kao i Helikopterska jedinica usled velikog broja požara i jakog nevremena koji su zahvatili Srbiju i pozvao građane na oprez i odgovorno ponašanje.
Vojvodinu su tokom popodneva pogodili pljuskovi sa grmljavinom praćeni olujnim vetrom, koji je u pojedinim gradovima čupao drveće iz korenja. Jak vetar je pogodio i Beograd, gde je podigao prašinu sa gradilišta i napravio prašinsku oluju.
Oluja koja je protutnjala Splitom pravila je probleme iz sata u sat. Dve osobe teško su povređene u nevremenu, a u trajektnoj luci je došlo do sudara trajekta sa druga dva broda, jedan od njih je potonuo.
Avokati američkog muzičara Šona Didija Kombsa predložili su da se izricanje kazne zakaže za 22. septembar, nakon što je prošle nedelje osuđen za prevoz prostitutki radi učešća u seksualnim odnosima pod uticajem droge.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Jedno dete je ubijeno, a troje dece i nastavnik su povređeni, kada ih je tinejdžer napao nožem u osnovnoj školi u gradu Estakao na severu Brazila, javili su lokalni mediji.
Iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) danas je saopšteno da su u toku pripreme za deportovanje još milion ljudi iz Irana u Avganistan uz upozorenje da masovne deportacije opterećuju sistem pružanja humanitarne pomoći.
Izraelski zvaničnici izjavili su da postoji šansa da se premosti jaz između izraelske vlade i Hamasa na tekućim pregovorima u Dohi, ali da će biti potrebno više od nekoliko dana da se postigne sporazum o primirju i oslobađanju talaca.
Vlasti na Kritu saopštile su da je u protekla dva dana na to ostrvo stiglo oko 2.000 migranata, za koje je teško naći smeštaj, nazvavši tu situaciju "neupravljivom".
Letovi na aerodromu u Marseju obustavljeni su zbog šumskog požara koji besni nedaleko od tog francuskog grada na jugu zemlje, saopštile su lokalne vlasti.
Savet ministara finansija Evropske unije (ECOFIN) je potvrdio konačne tehničke korake za ulazak Bugarske u evrozonu u januaru 2026. godine i odredio da će konverzioni kurs biti fiksiran na 1,95583 leva za jedan evro.
Komentari (0)