(VIDEO) Analitičar o drugom krugu izbora: Pitanje je da li Rumuni žele da budu deo Zapada ili "zemlja-odmetnik"
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Centralna izborna komisija nakon 100 odsto prebrojanih glasova izašla je sa podacima da lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Simion vodi sa 40,96 odsto osvojenih glasova, a na drugom mestu je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku sa 20,99 odsto glasova. Slede gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa 20,07 i bivši premijer Viktor Ponta sa 13,04 odsto.
Marko Todorović iz Centra za evropske politike za Newsmax Balkans je rekao da je Đorđe Simeon kandidat relativno nove partije koja se zove Alijansa za ujedinjenje Rumuna. Kako je naglasio, to je jedna "vrlo zanimljiva politička opcija" koja se pojavila prvi put na izborima 2020. godine i "definitivno je najradikalnije desno orijentisana partija" u Rumuniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što nju karakteriše, u početku je bila ta antivakserska politika, populizam, teorije zavere, da bi kasnije, kada je počeo rat u Ukrajini, ceo fokus bio premešten na taj narativ. Najznačajniji deo njihove platforme jeste ukidanje dalje podrške Ukrajini, što vojne, što pomoći druge vrste i kritičan stav prema NATO i EU. Dakle, ne ide se baš toliko daleko da se unapred kaže da će Rumunija težiti ka tome da izađe iz ovih organizacija, ali definitivno se govori o tome da će preispitati svoj stav, da će imati možda drugačiji odnos, da će na drugačiji način, prosto, praviti nekakva partnerstva", ocenio je Todorović u jutarnjem programu "Otvori oči".
U Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva
Međutim, Todorović je pojasnio da treba uzeti u obzir da su ovo predsednički izbori i da predsednik kao figura, u suštini, nema toliko velika ovlašćenja u Rumuniji.
"To je polupredsednički sistem. On ima određene važne nadležnosti kada je u pitanju spoljna i bezbednosna politika zemlje, ali ipak suštinsku politiku vodi vlada. Ne bih očekivao nekakve tektonske poremećaje da uslede odmah, ukoliko bi Simeon bio taj koji bi pobedio u drugom predsedničkom krugu, ali, ipak, to jeste jedan pokazatelj da Rumunija može na sledećim parlamentarnim izborima vrlo lako da izabere jednu vladu koja bi bila sve ono što sadašnje vlade u Rumuniji nisu bile", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Prema njegovim rečima, u Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva, koja vlada u celoj Evropi.
"Argumenti koje desnica daje su često vrlo jednostavni i, da kažemo, populistički. Tako da se određeni bezbednosni problemi, poput dolazaka migranata, preuveličavaju i samim tim stvaraju se takvi narativi da je ugrožena bezbednost, da je ugrožen identitet što Rumuna, što nekih drugih naroda u Evropi i zbog toga mislim da su ta identitetska pitanja platforma na kojoj najviše desnica u Evropi raste", naveo je naš sagovornik.
Biće vrlo neizvesno u drugom krugu
Na pitanje kakav će biti drugi krug predsedničkih izbora 18. maja, Todorović je istakao da će biti vrlo neizvesno, jedan kandidat je potpuno antisistemski, anti-EU, anti-NATO, dok se drugi zalaže za opstanak tog evropskog identiteta Rumunije.
"Mislim da će ovo bukvalno biti pitanje da li građani Rumunije žele da vide Rumuniju kao zemlju koja je u potpunosti konsolidovana u ceo taj zapadni sistem ili pak želi da bude zemlja-odmetnik, poput, na primer, Mađarske u Evropi, dakle, zemlja koja često pravi probleme u donošenju političkih odluka", zaključio je Todorović.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Mlađa ženska osoba, državljanka Srbije, poginula je u Budvi kada se odvezala sa sajle tokom parasejlinga i sa više od 50 metara pala u vodu, prenose crnogorski mediji.
Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost kaže da izbori nisu dobro rešenje u ovom trenutku, jer bi se stvorila atmosfera da će neko da pokrade izbore, dok Anna Oreg iz Pokreta slobodnih građana smatra da je trenutak dobar, ali da ih SNS ne želi zbog pada rejtinga.
I pre sastanka predstavnika studenata i Univerziteta u Beogradu koji je najavljen za četvrtak, velika previranja dešavaju se na fakultetima. Ukupno je pet visokoškolskih ustanova u Beogradu čiji su profesori glasali većinski za početak nadoknade nastave, čemu se studenti u blokadi protive.
Odluka Nemačke da Ukrajini dodeli sedam milijardi evra vojne pomoći izazvala je oprečne reakcije – Zelenski je zahvalan i traži još podrške, dok Medvedev preti uzvratnim merama ako se potvrdi učešće nemačkih stručnjaka u napadima na Rusiju.
Američki savezni sud u Njujorku odbio je zahtev odbrane muzičara Šona "Didija" Kombsa za poništenje suđenja u slučaju koji se protiv njega vodi zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin "možda namerno odlaže pregovore o prekidu vatre u ratu u Ukrajini" i izrazio razočaranje zbog intenziviranog ruskog bombardovanja.
Italijanska katolička crkva zabeležila je povećanje broja slučajeva zlostavljanja u 2023. i 2024. godini, koje su počinili uglavnom sveštenici. U toku 2021. i 2022. godine zabeleženo je 89 slučajeva zlostavljanja, prenosi Rojters.
Francuski sud je izrekao penzionisanom hirurgu Žoelu le Skuarneku kaznu od 20 godina zatvora, zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja stotina pacijenata, od kojih su mnogi bili deca, često dok su bili pod anestezijom ili se budili nakon operacija, preneo je France24.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i nemački kancelar Fridrih Merc saopštili su u Berlinu da su Ukrajina i Nemačka postigle nove sporazume o investicijama u odbrambeni sektor, i da Nemačka namerava da investira u proizvodnju oružja dugog dometa u Ukrajini, uključujući i proizvodnju dronova.
Novinar i politički komentator Filip Kalmarević u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira zaoštravanje Trampove retorike u odnosu na Vladimira Putina i Rusku Federaciju.
Komentari (0)