(VIDEO) Analitičar o drugom krugu izbora: Pitanje je da li Rumuni žele da budu deo Zapada ili "zemlja-odmetnik"
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Centralna izborna komisija nakon 100 odsto prebrojanih glasova izašla je sa podacima da lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Simion vodi sa 40,96 odsto osvojenih glasova, a na drugom mestu je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku sa 20,99 odsto glasova. Slede gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa 20,07 i bivši premijer Viktor Ponta sa 13,04 odsto.
Marko Todorović iz Centra za evropske politike za Newsmax Balkans je rekao da je Đorđe Simeon kandidat relativno nove partije koja se zove Alijansa za ujedinjenje Rumuna. Kako je naglasio, to je jedna "vrlo zanimljiva politička opcija" koja se pojavila prvi put na izborima 2020. godine i "definitivno je najradikalnije desno orijentisana partija" u Rumuniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što nju karakteriše, u početku je bila ta antivakserska politika, populizam, teorije zavere, da bi kasnije, kada je počeo rat u Ukrajini, ceo fokus bio premešten na taj narativ. Najznačajniji deo njihove platforme jeste ukidanje dalje podrške Ukrajini, što vojne, što pomoći druge vrste i kritičan stav prema NATO i EU. Dakle, ne ide se baš toliko daleko da se unapred kaže da će Rumunija težiti ka tome da izađe iz ovih organizacija, ali definitivno se govori o tome da će preispitati svoj stav, da će imati možda drugačiji odnos, da će na drugačiji način, prosto, praviti nekakva partnerstva", ocenio je Todorović u jutarnjem programu "Otvori oči".
U Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva
Međutim, Todorović je pojasnio da treba uzeti u obzir da su ovo predsednički izbori i da predsednik kao figura, u suštini, nema toliko velika ovlašćenja u Rumuniji.
"To je polupredsednički sistem. On ima određene važne nadležnosti kada je u pitanju spoljna i bezbednosna politika zemlje, ali ipak suštinsku politiku vodi vlada. Ne bih očekivao nekakve tektonske poremećaje da uslede odmah, ukoliko bi Simeon bio taj koji bi pobedio u drugom predsedničkom krugu, ali, ipak, to jeste jedan pokazatelj da Rumunija može na sledećim parlamentarnim izborima vrlo lako da izabere jednu vladu koja bi bila sve ono što sadašnje vlade u Rumuniji nisu bile", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Prema njegovim rečima, u Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva, koja vlada u celoj Evropi.
"Argumenti koje desnica daje su često vrlo jednostavni i, da kažemo, populistički. Tako da se određeni bezbednosni problemi, poput dolazaka migranata, preuveličavaju i samim tim stvaraju se takvi narativi da je ugrožena bezbednost, da je ugrožen identitet što Rumuna, što nekih drugih naroda u Evropi i zbog toga mislim da su ta identitetska pitanja platforma na kojoj najviše desnica u Evropi raste", naveo je naš sagovornik.
Biće vrlo neizvesno u drugom krugu
Na pitanje kakav će biti drugi krug predsedničkih izbora 18. maja, Todorović je istakao da će biti vrlo neizvesno, jedan kandidat je potpuno antisistemski, anti-EU, anti-NATO, dok se drugi zalaže za opstanak tog evropskog identiteta Rumunije.
"Mislim da će ovo bukvalno biti pitanje da li građani Rumunije žele da vide Rumuniju kao zemlju koja je u potpunosti konsolidovana u ceo taj zapadni sistem ili pak želi da bude zemlja-odmetnik, poput, na primer, Mađarske u Evropi, dakle, zemlja koja često pravi probleme u donošenju političkih odluka", zaključio je Todorović.
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Akcije kompanije Meta su u porastu nakon vesti da firma planira da otpusti 20 odsto svoje radne snage kako bi nadoknadila velika ulaganja u veštačku inteligenciju (AI) i oslonila se na povećanje produktivnosti zahvaljujući AI.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je svoje viđenje politike prema Iranu, iz Ovalnog kabineta, tvrdeći da je svojim potezima sprečio globalni sukob.
Komentari (0)