(VIDEO) Analitičar o drugom krugu izbora: Pitanje je da li Rumuni žele da budu deo Zapada ili "zemlja-odmetnik"
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Centralna izborna komisija nakon 100 odsto prebrojanih glasova izašla je sa podacima da lider Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Simion vodi sa 40,96 odsto osvojenih glasova, a na drugom mestu je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku sa 20,99 odsto glasova. Slede gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa 20,07 i bivši premijer Viktor Ponta sa 13,04 odsto.
Marko Todorović iz Centra za evropske politike za Newsmax Balkans je rekao da je Đorđe Simeon kandidat relativno nove partije koja se zove Alijansa za ujedinjenje Rumuna. Kako je naglasio, to je jedna "vrlo zanimljiva politička opcija" koja se pojavila prvi put na izborima 2020. godine i "definitivno je najradikalnije desno orijentisana partija" u Rumuniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ono što nju karakteriše, u početku je bila ta antivakserska politika, populizam, teorije zavere, da bi kasnije, kada je počeo rat u Ukrajini, ceo fokus bio premešten na taj narativ. Najznačajniji deo njihove platforme jeste ukidanje dalje podrške Ukrajini, što vojne, što pomoći druge vrste i kritičan stav prema NATO i EU. Dakle, ne ide se baš toliko daleko da se unapred kaže da će Rumunija težiti ka tome da izađe iz ovih organizacija, ali definitivno se govori o tome da će preispitati svoj stav, da će imati možda drugačiji odnos, da će na drugačiji način, prosto, praviti nekakva partnerstva", ocenio je Todorović u jutarnjem programu "Otvori oči".
U Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva
Međutim, Todorović je pojasnio da treba uzeti u obzir da su ovo predsednički izbori i da predsednik kao figura, u suštini, nema toliko velika ovlašćenja u Rumuniji.
"To je polupredsednički sistem. On ima određene važne nadležnosti kada je u pitanju spoljna i bezbednosna politika zemlje, ali ipak suštinsku politiku vodi vlada. Ne bih očekivao nekakve tektonske poremećaje da uslede odmah, ukoliko bi Simeon bio taj koji bi pobedio u drugom predsedničkom krugu, ali, ipak, to jeste jedan pokazatelj da Rumunija može na sledećim parlamentarnim izborima vrlo lako da izabere jednu vladu koja bi bila sve ono što sadašnje vlade u Rumuniji nisu bile", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Rumunija bira presednika. Izbori se održavaju drugi put, pola godine od kada su prethodni poništeni i na kojima je pobedio Kalin Đorđesku. U trci za predsednika Rumunije je 11 kandidata. Do 13 sati je glasalo tri miliona ljudi, odnosno 25 odsto ukupnog biračkog tela.
Đorđe Simion, desničarski kandidat koji sa 40,96 odsto osvojenih glasova vodi u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, izjavio je da neće izdati poverenje koje su mu građani poklonili.
Prema njegovim rečima, u Rumuniji desnica raste iz nezadovoljstva, koja vlada u celoj Evropi.
"Argumenti koje desnica daje su često vrlo jednostavni i, da kažemo, populistički. Tako da se određeni bezbednosni problemi, poput dolazaka migranata, preuveličavaju i samim tim stvaraju se takvi narativi da je ugrožena bezbednost, da je ugrožen identitet što Rumuna, što nekih drugih naroda u Evropi i zbog toga mislim da su ta identitetska pitanja platforma na kojoj najviše desnica u Evropi raste", naveo je naš sagovornik.
Biće vrlo neizvesno u drugom krugu
Na pitanje kakav će biti drugi krug predsedničkih izbora 18. maja, Todorović je istakao da će biti vrlo neizvesno, jedan kandidat je potpuno antisistemski, anti-EU, anti-NATO, dok se drugi zalaže za opstanak tog evropskog identiteta Rumunije.
"Mislim da će ovo bukvalno biti pitanje da li građani Rumunije žele da vide Rumuniju kao zemlju koja je u potpunosti konsolidovana u ceo taj zapadni sistem ili pak želi da bude zemlja-odmetnik, poput, na primer, Mađarske u Evropi, dakle, zemlja koja često pravi probleme u donošenju političkih odluka", zaključio je Todorović.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Komentari (0)