(VIDEO) Gost Sinteze: Najžešći sukob Indije i Pakistana od 1971. godine, razvoj događaja iznenadio i Trampa
Sukob Indije i Pakistana otvorio je još jedno žarište na svetskoj mapi. Ovonedeljna razmena vatre je najžešći sukob azijskih nuklearnih sila od 1971. godine, istakao je politikolog Mijat Kostić u emisiji "Sinteza".
Dve nedelje nakon smrtonosnog napada ekstremista na turiste u delu Kašmira pod indijskom upravom, Indija je sprovela seriju vazdušnih udara na ciljeve u Pakistanu i delu Kašmira koji je pod upravom Pakistana.
Prema saopštenju indijske vlade, pogođeno je ukupno devet lokacija za koje se tvrdi da predstavljaju terorističku infrastrukturu – mesta na kojima su, kako se navodi, planirani i koordinisani napadi.
U saopštenju se ističe da nijedan pakistanski vojni objekat nije pogođen, te da su udari bili precizni i odmereni. Udari dolaze nakon višenedeljnog porasta tenzija između dve nuklearno naoružane zemlje, usled oružanog napada 22. aprila u turističkom mestu Pahalgam, u kojem je poginulo 26 civila.
Sistem protivvazdušne odbrane Pakistana oborio je indijski dron u gradu Lahoru, izjavili su pakistanski zvaničnici, dok je Indija evakuisala hiljade ljudi iz sela u blizini granice između dve zemlje u Kašmiru.
Vojska Pakistana saopštila je da je u indijskim napadima na teritoriju te zemlje protekle noći poginulo 26 osoba, dok ih je povređeno 46. Indijska policija i medicinski zvaničnici potvrdili su da je najmanje sedam civila poginulo, a 30 povređeno duž Linije kontrole, granice koja deli Kašmir.
Prema izjavama preživelih, napadači su ciljano napadali pripadnike hinduističke zajednice. Bio je to najsmrtonosniji napad na civile u regionu Kašmira u poslednje dve decenije, što je izazvalo oštre reakcije u Indiji.
Premijer Narendra Modi je poručio da će Indija goniti počinioce do kraja sveta. Međutim, i dalje ostaje nepoznato koja je grupa odgovorna za napad.
Indija do sada nije imenovala nijednu organizaciju, dok Pakistan negira bilo kakvu povezanost s napadom i odbacuje optužbe.
U međuvremenu, tenzije su dodatno porasle. Dve zemlje su međusobno proterale diplomate, suspendovale izdavanje viza i zatvorile neke granične prelaze. Indija i Pakistan polažu pravo na čitav region Kašmira, ali njime upravljaju delimično još od podele, nakon sticanja nezavisnosti od Britanije 1947. godine.
Od tada su vodile dva rata zbog ove teritorije. Obe zemlje poseduju razvijene nuklearne kapacitete. U svetlu aktuelnih događaja, strah od mogućeg nuklearnog sukoba u regionu postaje sve izraženiji.
Kostić: Razvoj događaja iznenadio svetske zvaničnike
Politikolog i spoljnopolitički komentator Mijat Kostić navodi da su prethodnih decenija Pakistan i Indija bili u nekom vidu zamrznutog konflikta.
"Uvek su postojale neke tenzije, a eskalacije su bile moguće u samom Kašmiru. Ono što je možda bilo nepredvidivo jeste da će na ovaj način i u ovom momentu eskalirati. Razvoj događaja iznenadio je ne samo posmatrače i analitičare, već i svetske zvaničnike, čak i samog Trampa. Tramp je izjavio kako se nada da će sukob što pre biti okončan, ali da to nije američki rat", naveo je Kostić.
Foto: Milena Đorđević
Arsovski: Mala verovatnoća nuklearnog sukoba
Spoljnopolitički analitičar Petar Arsovski naveo je da je mala verovatnoća sukobljene strane upotrebe nuklearni arsenal.
"Bez učešća velikih svetskih sila, taj se sukob ne može rešiti diplomatskim putem. Istovremeno, imajući u vidu da su ovakve eskalacije u poslednjih nekoliko godina već decenijska redovna praksa između Indije i Pakistana - iako ne u ovom obimu - oni su neprijatelji već dugo vremena. Ne vidim da će to eskalirati zasad u nekakav nuklearni sukob. Više je verovatno da će ovakve mini eskalacije potrajati i da će ovaj konflikt i u narednim godinama izbijati povremeno, sa manjim ili većim intenzitetom", rekao je Arsovski.
Prema njegovim rečima, eskalacija sukoba Indije i Pakistana dolazi u vreme kada se SAD i EU više bave samima sobom nego spoljnim poslovima.
"Najverovatnije će se Vašington uključiti u rešavanje sukoba tek ako on eskalira do nivoa kada to više ne bude moglo da se izbegne. Inače, Vašington je nervozan jer ga svetski sukobi primoravaju da se bavi međunarodnom politikom više nego što bi želeo. Oni su želeli da brzo reše pitanje Ukrajine, kao i Bliskog istoka, jer računaju da će u sledećoj deceniji ovaj tihi hladni rat između SAD i Kine biti prioritet spoljne politike SAD", navodi Arsovski.
Vidmarović: Voda postaje vojni i politički alat
Spoljnopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je za Newsmax Balkans da je nova eskalacija sukoba Indije i Pakistana prouzrokovana i problemima s vodom.
"Oko 80 odsto pakistanske poljoprivrede zavisi od vode koja dolazi iz pritoka indijskih reka. To se regulisalo sporazumom iz 1960. godine. Sada voda postaje strateški, odnosno vojni i politički alat", istakao je Vidmarović, dodajući da je Indija ta koja stalno jača, da je u zamahu i da ima inicijativu.
On dodaje da je Indija ta koja sada može da deeskalira ili pojača konflikt.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Više stotina ljudi okupilo se u gradu Lutri, nedaleko od Lozane, kako bi odalo počast žrtvama požara koji je izbio u baru "Konstelasion" u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći i zatražile "pravdu i istinu" za stradale.
Ris Mekol jedan je od najinspirativnijih boksera današnjice. Rođen u Grinoku u Škotskoj, sa šest vrsta invaliditeta i zdravstvenih dijagnoza, Ris je od detinjstva proveo mnogo vremena u bolnicama, boreći se sa sepsom i upalom slepog creva. Ipak, boks je postao njegov spas i oružje.
Oko 211.000 korisnika elektrodistributivne mreže "E-Redes" i dalje je bez električne energije u kontinentalnom delu Portugala, uglavnom u oblasti Leirije, nakon prolaska oluje Kristin kroz tu oblast, saopštila je kompanija.
Nemački ministar finansija Lars Klingbajl založio se za koncept "Evropske unije u dve brzine", ističući da je Uniji potrebna dublja i brža sposobnost sprovođenja reformi u trenutku kada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak saopštio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, napušta mesto savetnika slovačkog premijera Roberta Fica, preneli su slovački mediji.
Ovosedmična emisija Puls planete s Ikom Ferrer Gotić posvećena je mladima i njihovom mentalnom zdravlju u vremenu kada nas društvene mreže istovremeno povezuju i razaraju.
Nestanak struje u Kijevu zaustavio je železnički i metro saobraćaj i pokretne stepenice širom grada, saopštile su gradske vlasti na Telegram kanalu i najavile dodatne informacije.
Ruska vlada odlučila je da uvede privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva do kraja jula, a ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu o uvođenju ove mere, saopštila je pres-služba ruske vlade.
Komentari (0)