(VIDEO) Gost Sinteze: Najžešći sukob Indije i Pakistana od 1971. godine, razvoj događaja iznenadio i Trampa
Sukob Indije i Pakistana otvorio je još jedno žarište na svetskoj mapi. Ovonedeljna razmena vatre je najžešći sukob azijskih nuklearnih sila od 1971. godine, istakao je politikolog Mijat Kostić u emisiji "Sinteza".
Dve nedelje nakon smrtonosnog napada ekstremista na turiste u delu Kašmira pod indijskom upravom, Indija je sprovela seriju vazdušnih udara na ciljeve u Pakistanu i delu Kašmira koji je pod upravom Pakistana.
Prema saopštenju indijske vlade, pogođeno je ukupno devet lokacija za koje se tvrdi da predstavljaju terorističku infrastrukturu – mesta na kojima su, kako se navodi, planirani i koordinisani napadi.
U saopštenju se ističe da nijedan pakistanski vojni objekat nije pogođen, te da su udari bili precizni i odmereni. Udari dolaze nakon višenedeljnog porasta tenzija između dve nuklearno naoružane zemlje, usled oružanog napada 22. aprila u turističkom mestu Pahalgam, u kojem je poginulo 26 civila.
Sistem protivvazdušne odbrane Pakistana oborio je indijski dron u gradu Lahoru, izjavili su pakistanski zvaničnici, dok je Indija evakuisala hiljade ljudi iz sela u blizini granice između dve zemlje u Kašmiru.
Vojska Pakistana saopštila je da je u indijskim napadima na teritoriju te zemlje protekle noći poginulo 26 osoba, dok ih je povređeno 46. Indijska policija i medicinski zvaničnici potvrdili su da je najmanje sedam civila poginulo, a 30 povređeno duž Linije kontrole, granice koja deli Kašmir.
Prema izjavama preživelih, napadači su ciljano napadali pripadnike hinduističke zajednice. Bio je to najsmrtonosniji napad na civile u regionu Kašmira u poslednje dve decenije, što je izazvalo oštre reakcije u Indiji.
Premijer Narendra Modi je poručio da će Indija goniti počinioce do kraja sveta. Međutim, i dalje ostaje nepoznato koja je grupa odgovorna za napad.
Indija do sada nije imenovala nijednu organizaciju, dok Pakistan negira bilo kakvu povezanost s napadom i odbacuje optužbe.
U međuvremenu, tenzije su dodatno porasle. Dve zemlje su međusobno proterale diplomate, suspendovale izdavanje viza i zatvorile neke granične prelaze. Indija i Pakistan polažu pravo na čitav region Kašmira, ali njime upravljaju delimično još od podele, nakon sticanja nezavisnosti od Britanije 1947. godine.
Od tada su vodile dva rata zbog ove teritorije. Obe zemlje poseduju razvijene nuklearne kapacitete. U svetlu aktuelnih događaja, strah od mogućeg nuklearnog sukoba u regionu postaje sve izraženiji.
Kostić: Razvoj događaja iznenadio svetske zvaničnike
Politikolog i spoljnopolitički komentator Mijat Kostić navodi da su prethodnih decenija Pakistan i Indija bili u nekom vidu zamrznutog konflikta.
"Uvek su postojale neke tenzije, a eskalacije su bile moguće u samom Kašmiru. Ono što je možda bilo nepredvidivo jeste da će na ovaj način i u ovom momentu eskalirati. Razvoj događaja iznenadio je ne samo posmatrače i analitičare, već i svetske zvaničnike, čak i samog Trampa. Tramp je izjavio kako se nada da će sukob što pre biti okončan, ali da to nije američki rat", naveo je Kostić.
Foto: Milena Đorđević
Arsovski: Mala verovatnoća nuklearnog sukoba
Spoljnopolitički analitičar Petar Arsovski naveo je da je mala verovatnoća sukobljene strane upotrebe nuklearni arsenal.
"Bez učešća velikih svetskih sila, taj se sukob ne može rešiti diplomatskim putem. Istovremeno, imajući u vidu da su ovakve eskalacije u poslednjih nekoliko godina već decenijska redovna praksa između Indije i Pakistana - iako ne u ovom obimu - oni su neprijatelji već dugo vremena. Ne vidim da će to eskalirati zasad u nekakav nuklearni sukob. Više je verovatno da će ovakve mini eskalacije potrajati i da će ovaj konflikt i u narednim godinama izbijati povremeno, sa manjim ili većim intenzitetom", rekao je Arsovski.
Prema njegovim rečima, eskalacija sukoba Indije i Pakistana dolazi u vreme kada se SAD i EU više bave samima sobom nego spoljnim poslovima.
"Najverovatnije će se Vašington uključiti u rešavanje sukoba tek ako on eskalira do nivoa kada to više ne bude moglo da se izbegne. Inače, Vašington je nervozan jer ga svetski sukobi primoravaju da se bavi međunarodnom politikom više nego što bi želeo. Oni su želeli da brzo reše pitanje Ukrajine, kao i Bliskog istoka, jer računaju da će u sledećoj deceniji ovaj tihi hladni rat između SAD i Kine biti prioritet spoljne politike SAD", navodi Arsovski.
Vidmarović: Voda postaje vojni i politički alat
Spoljnopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je za Newsmax Balkans da je nova eskalacija sukoba Indije i Pakistana prouzrokovana i problemima s vodom.
"Oko 80 odsto pakistanske poljoprivrede zavisi od vode koja dolazi iz pritoka indijskih reka. To se regulisalo sporazumom iz 1960. godine. Sada voda postaje strateški, odnosno vojni i politički alat", istakao je Vidmarović, dodajući da je Indija ta koja stalno jača, da je u zamahu i da ima inicijativu.
On dodaje da je Indija ta koja sada može da deeskalira ili pojača konflikt.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН (R)
U emisijama GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji tokom avgusta podsetićemo na neke od karakterističnih momenata i na dosadašnje sagovornike. Autor i voditelj emisije Aleksandar Timofejev, glavni i odgovorni urednik NIN-a
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-VIŠESTRANAČJE U SRBIJI II DEO (R)
Nastajanje i nestajanje političkih stranaka je dokumentarni serijal koji prati turbulentnu političku scenu Srbije tokom devedesetih godina. Ovaj period, obeležen promenama, ideološkim sukobima i usponom novih partija, oblikovao je savremeni politički pejzaž zemlje. Kroz svedočanstva političkih aktera, analizu istorijskih događaja i prikaz društvenih previranja, serijal istražuje uzroke i posledice formiranja, rasta i nestanka političkih stranaka tog perioda. Serijal pruža detaljan uvid u vreme političkih transformacija, omogućavajući gledocima da sagledaju dublje razloge koji su doveli do promena i raslojavanja na tadašnjoj političkoj sceni Srbije.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je danas da ne bi voleo da bude prisutan na mogućem susretu između predsednika Ukrajine i Rusije Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno i da mora da se podvrgne medicinskom pregledu, prenose nemački mediji.
Francuska policija uhapsila je u Parizu muškarca osumnjičenog za četvorostruko ubistvo, nakon što su u reci Seni pronađena tela četiri žrtve, preneli su francuski mediji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je predsednik SAD Donald Teramp izrazio nezadovoljstvo povodom ukrajinskog napada na naftovod "Družba" i da mu je u pismu poručio da je ''veoma ljut'' zbog tog napada.
Najmanje 18 ljudi u Kolumbiji je poginulo, a više od četrdeset je povređeno u dva napada koja se pripisuju različitim disidentskim frakcijama bivše gerilske grupe Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK), saopštile su vlasti te zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se dogodio još jedan napad na naftovod "Družba", zbog čega je obustavljen transport nafte ka Mađarskoj.
Komentari (0)