(VIDEO) Gost Sinteze: Najžešći sukob Indije i Pakistana od 1971. godine, razvoj događaja iznenadio i Trampa
Sukob Indije i Pakistana otvorio je još jedno žarište na svetskoj mapi. Ovonedeljna razmena vatre je najžešći sukob azijskih nuklearnih sila od 1971. godine, istakao je politikolog Mijat Kostić u emisiji "Sinteza".
Dve nedelje nakon smrtonosnog napada ekstremista na turiste u delu Kašmira pod indijskom upravom, Indija je sprovela seriju vazdušnih udara na ciljeve u Pakistanu i delu Kašmira koji je pod upravom Pakistana.
Prema saopštenju indijske vlade, pogođeno je ukupno devet lokacija za koje se tvrdi da predstavljaju terorističku infrastrukturu – mesta na kojima su, kako se navodi, planirani i koordinisani napadi.
U saopštenju se ističe da nijedan pakistanski vojni objekat nije pogođen, te da su udari bili precizni i odmereni. Udari dolaze nakon višenedeljnog porasta tenzija između dve nuklearno naoružane zemlje, usled oružanog napada 22. aprila u turističkom mestu Pahalgam, u kojem je poginulo 26 civila.
Sistem protivvazdušne odbrane Pakistana oborio je indijski dron u gradu Lahoru, izjavili su pakistanski zvaničnici, dok je Indija evakuisala hiljade ljudi iz sela u blizini granice između dve zemlje u Kašmiru.
Vojska Pakistana saopštila je da je u indijskim napadima na teritoriju te zemlje protekle noći poginulo 26 osoba, dok ih je povređeno 46. Indijska policija i medicinski zvaničnici potvrdili su da je najmanje sedam civila poginulo, a 30 povređeno duž Linije kontrole, granice koja deli Kašmir.
Prema izjavama preživelih, napadači su ciljano napadali pripadnike hinduističke zajednice. Bio je to najsmrtonosniji napad na civile u regionu Kašmira u poslednje dve decenije, što je izazvalo oštre reakcije u Indiji.
Premijer Narendra Modi je poručio da će Indija goniti počinioce do kraja sveta. Međutim, i dalje ostaje nepoznato koja je grupa odgovorna za napad.
Indija do sada nije imenovala nijednu organizaciju, dok Pakistan negira bilo kakvu povezanost s napadom i odbacuje optužbe.
U međuvremenu, tenzije su dodatno porasle. Dve zemlje su međusobno proterale diplomate, suspendovale izdavanje viza i zatvorile neke granične prelaze. Indija i Pakistan polažu pravo na čitav region Kašmira, ali njime upravljaju delimično još od podele, nakon sticanja nezavisnosti od Britanije 1947. godine.
Od tada su vodile dva rata zbog ove teritorije. Obe zemlje poseduju razvijene nuklearne kapacitete. U svetlu aktuelnih događaja, strah od mogućeg nuklearnog sukoba u regionu postaje sve izraženiji.
Kostić: Razvoj događaja iznenadio svetske zvaničnike
Politikolog i spoljnopolitički komentator Mijat Kostić navodi da su prethodnih decenija Pakistan i Indija bili u nekom vidu zamrznutog konflikta.
"Uvek su postojale neke tenzije, a eskalacije su bile moguće u samom Kašmiru. Ono što je možda bilo nepredvidivo jeste da će na ovaj način i u ovom momentu eskalirati. Razvoj događaja iznenadio je ne samo posmatrače i analitičare, već i svetske zvaničnike, čak i samog Trampa. Tramp je izjavio kako se nada da će sukob što pre biti okončan, ali da to nije američki rat", naveo je Kostić.
Foto: Milena Đorđević
Arsovski: Mala verovatnoća nuklearnog sukoba
Spoljnopolitički analitičar Petar Arsovski naveo je da je mala verovatnoća sukobljene strane upotrebe nuklearni arsenal.
"Bez učešća velikih svetskih sila, taj se sukob ne može rešiti diplomatskim putem. Istovremeno, imajući u vidu da su ovakve eskalacije u poslednjih nekoliko godina već decenijska redovna praksa između Indije i Pakistana - iako ne u ovom obimu - oni su neprijatelji već dugo vremena. Ne vidim da će to eskalirati zasad u nekakav nuklearni sukob. Više je verovatno da će ovakve mini eskalacije potrajati i da će ovaj konflikt i u narednim godinama izbijati povremeno, sa manjim ili većim intenzitetom", rekao je Arsovski.
Prema njegovim rečima, eskalacija sukoba Indije i Pakistana dolazi u vreme kada se SAD i EU više bave samima sobom nego spoljnim poslovima.
"Najverovatnije će se Vašington uključiti u rešavanje sukoba tek ako on eskalira do nivoa kada to više ne bude moglo da se izbegne. Inače, Vašington je nervozan jer ga svetski sukobi primoravaju da se bavi međunarodnom politikom više nego što bi želeo. Oni su želeli da brzo reše pitanje Ukrajine, kao i Bliskog istoka, jer računaju da će u sledećoj deceniji ovaj tihi hladni rat između SAD i Kine biti prioritet spoljne politike SAD", navodi Arsovski.
Vidmarović: Voda postaje vojni i politički alat
Spoljnopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je za Newsmax Balkans da je nova eskalacija sukoba Indije i Pakistana prouzrokovana i problemima s vodom.
"Oko 80 odsto pakistanske poljoprivrede zavisi od vode koja dolazi iz pritoka indijskih reka. To se regulisalo sporazumom iz 1960. godine. Sada voda postaje strateški, odnosno vojni i politički alat", istakao je Vidmarović, dodajući da je Indija ta koja stalno jača, da je u zamahu i da ima inicijativu.
On dodaje da je Indija ta koja sada može da deeskalira ili pojača konflikt.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Nemački kancelar Fridrih Merc slavi sedamdeseti rođendan, a nemački mediji navode da je prvi lider u istoriji koji je ostao na funkciji u ovim godinama. Prema pisanju WDR, Merc ne želi da "pravi veliku galamu" oko svog rođendana, napominjući da je za njega to "samo običan radni dan".
Izraelski parlament usvojio je u prvom čitanju zakonski predlog koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo izraelskih građana. Od 120 članova Kneseta za zakon je glasalo 39 poslanika, 16 je bilo protiv. Predstoje još tri čitanja pre nego što mera postane zakon.
U poslednjih sedam meseci, ukupno 91 zatvorenik greškom je pušten iz britanskih zatvora, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva pravde Velike Britanije.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama sveta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
Porodice šestoro dece i dva savetnika poginulih u poplavama koje su u julu pogodile letnji kamp za devojčice u Teksasu podnele su u dve odvojene tužbe protiv vlasnika kampa i drugih osoba, navodeći kao razlog nepažnju i zanemarivanje.
Komentari (0)