U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ukupno je bilo pogođeno više od hiljadu internet servisa i aplikacija koje koriste stotine miliona ljudi širom sveta, neke društvene mreže poput Snapchat-a, te čak i fitness aplikacije kao što je Strava, ili popularne onlajn video igre kao što je Fortnite.
Iako su se usluge globalno vratile za desetak sati, ovo je samo još jedan od pokazatelja da je celokupni Internet daleko podložniji greškama i nedostacima kako samih tehnologija, tako i brojnim hakerskim napadima.
Jedna usluga za ceo svet
U epicentru ovog pada internet usluga bio je sistem 'AWS' (Amazon Web Sevrices), iza kojeg stoji jedan od svetskih tehnoloških lidera, kompanija Amazon. 'AWS' obuhvata tzv. 'distribuiranu obradu podataka' u velikim serverskim sistemima, kao i usluge skladištenja podataka 'u oblaku' (eng. Data cloud, https://aws.amazon.com/products/storage/). Sama kompanija Amazon nudi i daleko više usluga, njih preko 200, koje obuhvataju i iznajmljivanje super-kompjutera na daljinu, usluge veštačke inteligencije, razne baze podataka i njihovu obradu, ali je skladištenje podataka ključna usluga.
Takođe, ove usluge imaju i veliki broj fizičkih servera i data centara širom sveta, kako bi se obezbedio što brži pristup podacima i uslugama, na primer, za korisnike iz Evrope postoje serveri u Frankfurtu u Nemačkoj, u Osaki za korisnike iz Japana, a u Singapuru za korisnike iz Jugoistočne Azije.
Tokom godina je AWS zbog svojih naprednih rešenja postao 'temelj' za skladištenje ogromnih količina podataka stotina miliona ljudi širom sveta, a neke od popularnih aplikacija su od svog osnivanja koristile isključivo AWS.
Zanimljivo je i da je veliki broj akademskih onlajn sistema u SAD i Evropi takođe bio nedostupan, jer su bazirani na softverima koji se, pak, delimično ili u potpunosti 'vrte' na AWS serverima.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da odluka Saveta EU da od 1. januara 2026. godine zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje članice Evropske unije ne znači da će države članice prekinuti transfer trećim zeljama kao što je Srbija.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da je veoma opasno da se veliki broj kritičnih internetskih usluga bazira samo na uslugama desetak, najvećim delom američkih kompanija.
Kompanija Amazon je saopštila da je razlog za prestanak rada aplikacija i web sajtova interni softverski alat za nadziranje opterećenja sistema, ali da je on sada 'zakrpljen' (eng. software patch).
Sa druge strane, analitičari iz Silikonske Doline napominju da je samo desetak sata prekida rada hiljada aplikacija koštalo najmanje nekoliko milijardi dolara globalno u izgubljenom obrtu kapitala, a potencijalno i preko deset milijardi dolara, budući da su bile nedostupne i aplikacije za planiranje letova i kupovinu avionskih karata u nekim zemljama, te brojne aplikacije za internet trgovinu i dostavu.
Još jedna slična usluga je i 'Azure' kompanije Microsoft, koja počiva na istim peinicipima kao i AWS. Stručnjaci takođe podsećaju i na veliki pad sistema u julu prošle godine, koji je bio mnogo ozbiljniji nego slučaj AWS-a. Tada je između osam i deset miliona servera i kompjutera ostalo bez mogućnosti podizanja operativnog sistema zbog greške u 'Crowd Strike' bezbednosnom unapređenju na Microsoft Windows kompjuterima.
Naročito su tada bili pogođeni aerodromi, prevoz, transport i dostava, te čak i neke bolnice u SAD i Evropskoj uniji. Ovaj incident je takođe naneo štetu veću od deset milijardi dolara, a zbog njega su neki aerodromi u Evropi počeli da koriste alternativna softverska rešenja koja se ne baziraju na Windows operativnom sistemu.
Foto: Envato
Današnji internet, zapravo, nije izgrađen 'od nule', već je on rezultat velikog broja softverskih unapređenja tokom proteklih decenija. Zbog toga neke web sajtove i onlajn usluge i danas pokreću stara i prevaziđena softverska i hardverska rešenja.
Neke analize stručnjaka pokazuju da više od 85 odsto web sajtova u svetu u nekom delu koriste stari softver, koji ne samo da nije bezbedan od hakerskih napada, već ga i sami njegovi proizvođači više ne podržavaju. Razlozi za ovo su različiti, ali su u vrhu nedostatak sredstava za nove sisteme, kako hardverske servere, tako i softver, te 'naviknutost' zaposlenih na određenu verziju softvera i njegove opcije i mogućnosti.
Takođe, smatra se da na današnjem internetu manje od 10 odsto od oko 200 miliona aktivnih Web stranica i onlajn usluga koristi savremeni hardver i softver koji je 'aktuelne generacije', a radi se mahom o uslugama velikih svetskih kompanija. Slično je i sa korisničke strane - veliki broj servera i kompjutera širom sveta, od kojih mnogi na kritičnim mestima, i dalje koristi prevaziđen operativne sisteme kao što je Windows XP i Windows 7.
To se naročtio odnosi na kompjutere u državnoj upravi i lokalnim upravama u gradovima, koje se često susreću sa nedostatkom sredstava za nove, moderne sisteme. Najmanje 3.5 miliona komjutera i danas koristi Windows XP, a to je čest slučaj iz regionu Balkana. Iako većina ovakvih starijih kompjutera može da pokreće savremene Linux operativne sisteme koji su daleko sigurniji od Windowsa XP i 7, za to je potrebna edukacija korisnika, za koju većina zemalja, kao i ustanova, jednostavno nema sredstava, stručnjaka ili - oboje.
Pad globalnog AWS sistema pokazuje da čak i u uslovima kada su kompjuteri i operativni sistemi novi i moderni, ipak može doći do prestanka rada usluga, gubitka saobraćaja, a često i bitnih podataka korisnika. Srbija je, sa druge strane, u poslednjoj deceniji učinila veoma značajan korak napred. 'Državni data centar' u Kragujevcu (https://www.ite.gov.rs/tekst/sr/5273/drzavni-data-centar.php) je izuzetno napredno rešenje za skladištenje podataka i različite usluge iz domena državne uprave. Centar je ne samo na evropskom, već se slobodno može reći i na svetskom nivou, a neke od usluga i servisa su u svetskom vrhu, koje na ovaj način nisu rešene ni u mnogo većim i bogatijim zemljama EU.
Američka pomorska blokada Irana obeležila je novu fazu sukoba u Zalivu. Nova epizoda Signala analizira kako je rat od vazdušnih udara prešao na more, šta Vašington nastoji da postigne blokadom iranskih luka, kako Teheran koristi Ormuz i od čega zavisi da li će pritisak dovesti do sporazuma ili nove eskalacije.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Najnoviji modeli veštačke inteligencije pokazala su koliko savremeni softver može biti ranjiv, ali i koliko brzo te slabosti mogu biti otkrivene i uklonjene.
Mnogi od nas se suočavaju s osećajem težine, nadutosti i usporene probave. Promena dnevne rutine, manjak fizičke aktivnosti i kalorični obroci često ostavljaju trag na probavnom sistemu.
Kombinacija kvasca, meda i kefira može postepeno da ojača vlas i poboljša gustinu kose. Pre pojave modernih kozmetičkih proizvoda, prirodni recepti za negu kose bili su osnova lepote u mnogim tradicijama.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Komentari (0)