U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Ukupno je bilo pogođeno više od hiljadu internet servisa i aplikacija koje koriste stotine miliona ljudi širom sveta, neke društvene mreže poput Snapchat-a, te čak i fitness aplikacije kao što je Strava, ili popularne onlajn video igre kao što je Fortnite.
Iako su se usluge globalno vratile za desetak sati, ovo je samo još jedan od pokazatelja da je celokupni Internet daleko podložniji greškama i nedostacima kako samih tehnologija, tako i brojnim hakerskim napadima.
Jedna usluga za ceo svet
U epicentru ovog pada internet usluga bio je sistem 'AWS' (Amazon Web Sevrices), iza kojeg stoji jedan od svetskih tehnoloških lidera, kompanija Amazon. 'AWS' obuhvata tzv. 'distribuiranu obradu podataka' u velikim serverskim sistemima, kao i usluge skladištenja podataka 'u oblaku' (eng. Data cloud, https://aws.amazon.com/products/storage/). Sama kompanija Amazon nudi i daleko više usluga, njih preko 200, koje obuhvataju i iznajmljivanje super-kompjutera na daljinu, usluge veštačke inteligencije, razne baze podataka i njihovu obradu, ali je skladištenje podataka ključna usluga.
Takođe, ove usluge imaju i veliki broj fizičkih servera i data centara širom sveta, kako bi se obezbedio što brži pristup podacima i uslugama, na primer, za korisnike iz Evrope postoje serveri u Frankfurtu u Nemačkoj, u Osaki za korisnike iz Japana, a u Singapuru za korisnike iz Jugoistočne Azije.
Tokom godina je AWS zbog svojih naprednih rešenja postao 'temelj' za skladištenje ogromnih količina podataka stotina miliona ljudi širom sveta, a neke od popularnih aplikacija su od svog osnivanja koristile isključivo AWS.
Zanimljivo je i da je veliki broj akademskih onlajn sistema u SAD i Evropi takođe bio nedostupan, jer su bazirani na softverima koji se, pak, delimično ili u potpunosti 'vrte' na AWS serverima.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da odluka Saveta EU da od 1. januara 2026. godine zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje članice Evropske unije ne znači da će države članice prekinuti transfer trećim zeljama kao što je Srbija.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da je veoma opasno da se veliki broj kritičnih internetskih usluga bazira samo na uslugama desetak, najvećim delom američkih kompanija.
Kompanija Amazon je saopštila da je razlog za prestanak rada aplikacija i web sajtova interni softverski alat za nadziranje opterećenja sistema, ali da je on sada 'zakrpljen' (eng. software patch).
Sa druge strane, analitičari iz Silikonske Doline napominju da je samo desetak sata prekida rada hiljada aplikacija koštalo najmanje nekoliko milijardi dolara globalno u izgubljenom obrtu kapitala, a potencijalno i preko deset milijardi dolara, budući da su bile nedostupne i aplikacije za planiranje letova i kupovinu avionskih karata u nekim zemljama, te brojne aplikacije za internet trgovinu i dostavu.
Još jedna slična usluga je i 'Azure' kompanije Microsoft, koja počiva na istim peinicipima kao i AWS. Stručnjaci takođe podsećaju i na veliki pad sistema u julu prošle godine, koji je bio mnogo ozbiljniji nego slučaj AWS-a. Tada je između osam i deset miliona servera i kompjutera ostalo bez mogućnosti podizanja operativnog sistema zbog greške u 'Crowd Strike' bezbednosnom unapređenju na Microsoft Windows kompjuterima.
Naročito su tada bili pogođeni aerodromi, prevoz, transport i dostava, te čak i neke bolnice u SAD i Evropskoj uniji. Ovaj incident je takođe naneo štetu veću od deset milijardi dolara, a zbog njega su neki aerodromi u Evropi počeli da koriste alternativna softverska rešenja koja se ne baziraju na Windows operativnom sistemu.
Foto: Envato
Današnji internet, zapravo, nije izgrađen 'od nule', već je on rezultat velikog broja softverskih unapređenja tokom proteklih decenija. Zbog toga neke web sajtove i onlajn usluge i danas pokreću stara i prevaziđena softverska i hardverska rešenja.
Neke analize stručnjaka pokazuju da više od 85 odsto web sajtova u svetu u nekom delu koriste stari softver, koji ne samo da nije bezbedan od hakerskih napada, već ga i sami njegovi proizvođači više ne podržavaju. Razlozi za ovo su različiti, ali su u vrhu nedostatak sredstava za nove sisteme, kako hardverske servere, tako i softver, te 'naviknutost' zaposlenih na određenu verziju softvera i njegove opcije i mogućnosti.
Takođe, smatra se da na današnjem internetu manje od 10 odsto od oko 200 miliona aktivnih Web stranica i onlajn usluga koristi savremeni hardver i softver koji je 'aktuelne generacije', a radi se mahom o uslugama velikih svetskih kompanija. Slično je i sa korisničke strane - veliki broj servera i kompjutera širom sveta, od kojih mnogi na kritičnim mestima, i dalje koristi prevaziđen operativne sisteme kao što je Windows XP i Windows 7.
To se naročtio odnosi na kompjutere u državnoj upravi i lokalnim upravama u gradovima, koje se često susreću sa nedostatkom sredstava za nove, moderne sisteme. Najmanje 3.5 miliona komjutera i danas koristi Windows XP, a to je čest slučaj iz regionu Balkana. Iako većina ovakvih starijih kompjutera može da pokreće savremene Linux operativne sisteme koji su daleko sigurniji od Windowsa XP i 7, za to je potrebna edukacija korisnika, za koju većina zemalja, kao i ustanova, jednostavno nema sredstava, stručnjaka ili - oboje.
Pad globalnog AWS sistema pokazuje da čak i u uslovima kada su kompjuteri i operativni sistemi novi i moderni, ipak može doći do prestanka rada usluga, gubitka saobraćaja, a često i bitnih podataka korisnika. Srbija je, sa druge strane, u poslednjoj deceniji učinila veoma značajan korak napred. 'Državni data centar' u Kragujevcu (https://www.ite.gov.rs/tekst/sr/5273/drzavni-data-centar.php) je izuzetno napredno rešenje za skladištenje podataka i različite usluge iz domena državne uprave. Centar je ne samo na evropskom, već se slobodno može reći i na svetskom nivou, a neke od usluga i servisa su u svetskom vrhu, koje na ovaj način nisu rešene ni u mnogo većim i bogatijim zemljama EU.
Zašto BHANSA mjesecima ignoriše zahtjeve Parlamenta da dostavi finansijske izvještaje, koliki je uticaj političkih i porodičnih veza na upravljanje agencijom koja kontroliše vazdušni prostor i stotine miliona maraka - pitamo Šemsudina Mehmedovića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i inicijatora zahtjeva za javno saslušanje BHANSA-e. Tonći Janović, poslanik PES- a i član skupštinskog odbora za ekonomiju analizira šta još može Vlada da uradi kako bi spriječila divljanje cijena goriva. Po prvi put u Makedoniji, svi administrativni službenici obuhvaćeni su kolektivnim ugovorima - za ukupno 59 institucija, kao i celo sudstvo i javno tužilaštvo predviđeno je povećanje plata za 40% u naredne dve godine. O tome razgovaramo sa profesorom radnog prava Lazarom Jovevskim.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Komentari (0)