U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Ukupno je bilo pogođeno više od hiljadu internet servisa i aplikacija koje koriste stotine miliona ljudi širom sveta, neke društvene mreže poput Snapchat-a, te čak i fitness aplikacije kao što je Strava, ili popularne onlajn video igre kao što je Fortnite.
Iako su se usluge globalno vratile za desetak sati, ovo je samo još jedan od pokazatelja da je celokupni Internet daleko podložniji greškama i nedostacima kako samih tehnologija, tako i brojnim hakerskim napadima.
Jedna usluga za ceo svet
U epicentru ovog pada internet usluga bio je sistem 'AWS' (Amazon Web Sevrices), iza kojeg stoji jedan od svetskih tehnoloških lidera, kompanija Amazon. 'AWS' obuhvata tzv. 'distribuiranu obradu podataka' u velikim serverskim sistemima, kao i usluge skladištenja podataka 'u oblaku' (eng. Data cloud, https://aws.amazon.com/products/storage/). Sama kompanija Amazon nudi i daleko više usluga, njih preko 200, koje obuhvataju i iznajmljivanje super-kompjutera na daljinu, usluge veštačke inteligencije, razne baze podataka i njihovu obradu, ali je skladištenje podataka ključna usluga.
Takođe, ove usluge imaju i veliki broj fizičkih servera i data centara širom sveta, kako bi se obezbedio što brži pristup podacima i uslugama, na primer, za korisnike iz Evrope postoje serveri u Frankfurtu u Nemačkoj, u Osaki za korisnike iz Japana, a u Singapuru za korisnike iz Jugoistočne Azije.
Tokom godina je AWS zbog svojih naprednih rešenja postao 'temelj' za skladištenje ogromnih količina podataka stotina miliona ljudi širom sveta, a neke od popularnih aplikacija su od svog osnivanja koristile isključivo AWS.
Zanimljivo je i da je veliki broj akademskih onlajn sistema u SAD i Evropi takođe bio nedostupan, jer su bazirani na softverima koji se, pak, delimično ili u potpunosti 'vrte' na AWS serverima.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da odluka Saveta EU da od 1. januara 2026. godine zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje članice Evropske unije ne znači da će države članice prekinuti transfer trećim zeljama kao što je Srbija.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da je veoma opasno da se veliki broj kritičnih internetskih usluga bazira samo na uslugama desetak, najvećim delom američkih kompanija.
Kompanija Amazon je saopštila da je razlog za prestanak rada aplikacija i web sajtova interni softverski alat za nadziranje opterećenja sistema, ali da je on sada 'zakrpljen' (eng. software patch).
Sa druge strane, analitičari iz Silikonske Doline napominju da je samo desetak sata prekida rada hiljada aplikacija koštalo najmanje nekoliko milijardi dolara globalno u izgubljenom obrtu kapitala, a potencijalno i preko deset milijardi dolara, budući da su bile nedostupne i aplikacije za planiranje letova i kupovinu avionskih karata u nekim zemljama, te brojne aplikacije za internet trgovinu i dostavu.
Još jedna slična usluga je i 'Azure' kompanije Microsoft, koja počiva na istim peinicipima kao i AWS. Stručnjaci takođe podsećaju i na veliki pad sistema u julu prošle godine, koji je bio mnogo ozbiljniji nego slučaj AWS-a. Tada je između osam i deset miliona servera i kompjutera ostalo bez mogućnosti podizanja operativnog sistema zbog greške u 'Crowd Strike' bezbednosnom unapređenju na Microsoft Windows kompjuterima.
Naročito su tada bili pogođeni aerodromi, prevoz, transport i dostava, te čak i neke bolnice u SAD i Evropskoj uniji. Ovaj incident je takođe naneo štetu veću od deset milijardi dolara, a zbog njega su neki aerodromi u Evropi počeli da koriste alternativna softverska rešenja koja se ne baziraju na Windows operativnom sistemu.
Foto: Envato
Današnji internet, zapravo, nije izgrađen 'od nule', već je on rezultat velikog broja softverskih unapređenja tokom proteklih decenija. Zbog toga neke web sajtove i onlajn usluge i danas pokreću stara i prevaziđena softverska i hardverska rešenja.
Neke analize stručnjaka pokazuju da više od 85 odsto web sajtova u svetu u nekom delu koriste stari softver, koji ne samo da nije bezbedan od hakerskih napada, već ga i sami njegovi proizvođači više ne podržavaju. Razlozi za ovo su različiti, ali su u vrhu nedostatak sredstava za nove sisteme, kako hardverske servere, tako i softver, te 'naviknutost' zaposlenih na određenu verziju softvera i njegove opcije i mogućnosti.
Takođe, smatra se da na današnjem internetu manje od 10 odsto od oko 200 miliona aktivnih Web stranica i onlajn usluga koristi savremeni hardver i softver koji je 'aktuelne generacije', a radi se mahom o uslugama velikih svetskih kompanija. Slično je i sa korisničke strane - veliki broj servera i kompjutera širom sveta, od kojih mnogi na kritičnim mestima, i dalje koristi prevaziđen operativne sisteme kao što je Windows XP i Windows 7.
To se naročtio odnosi na kompjutere u državnoj upravi i lokalnim upravama u gradovima, koje se često susreću sa nedostatkom sredstava za nove, moderne sisteme. Najmanje 3.5 miliona komjutera i danas koristi Windows XP, a to je čest slučaj iz regionu Balkana. Iako većina ovakvih starijih kompjutera može da pokreće savremene Linux operativne sisteme koji su daleko sigurniji od Windowsa XP i 7, za to je potrebna edukacija korisnika, za koju većina zemalja, kao i ustanova, jednostavno nema sredstava, stručnjaka ili - oboje.
Pad globalnog AWS sistema pokazuje da čak i u uslovima kada su kompjuteri i operativni sistemi novi i moderni, ipak može doći do prestanka rada usluga, gubitka saobraćaja, a često i bitnih podataka korisnika. Srbija je, sa druge strane, u poslednjoj deceniji učinila veoma značajan korak napred. 'Državni data centar' u Kragujevcu (https://www.ite.gov.rs/tekst/sr/5273/drzavni-data-centar.php) je izuzetno napredno rešenje za skladištenje podataka i različite usluge iz domena državne uprave. Centar je ne samo na evropskom, već se slobodno može reći i na svetskom nivou, a neke od usluga i servisa su u svetskom vrhu, koje na ovaj način nisu rešene ni u mnogo većim i bogatijim zemljama EU.
Po hitnom postupku gradska skupština Zagreba razmatra zabranu korišćenje obeležja, slogana ili poruka kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili verska mržnja, a među njima je i poklič "Za dom spremni". Srđan Perić (Preokret) o saslušanju čelnika bezbjednosnog sektora, inicijative oko povećanje dječijih dodataka, najava protesta majki sa troje i više djece koje na osnovu toga primaju mjesečne naknade. Zbog korupcije, Severna Makedonija donela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa - koje su posledice takve odluke?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Komentari (0)