Preminula nemačka Jevrejka (104) koja je preživela koncentracioni logor
Margo Fridlender, nemačka Jevrejka koja je preživela koncentracioni logor Terezijenštat i kasnije govorila o Holokaustu, preminula je u 104. godini, saopštila je njena fondacija.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer izrazio je saučešće, rekavši da je Fridlender pružila Nemačkoj pomirenje uprkos njenim iskustvima, prenosi AP.
Fridlender je rođena u Berlinu 1921. godine, a njen otac Artur se borio u Prvom svetskom ratu na strani Nemačke, nakon čega je bio odlikovan.
Izraelski istoričar i stručnjak za istraživanje Holokausta Gideon Grajf izjavio je da stradanje i događaji iz Drugog svetskog rata nikada ne bi smeli da se ponove i da režim kakav je bio u NDH nije trebalo da postoji.
Nakon što je njenu porodicu odveo Gestapo 1943, Fridlender se uz pomoć prijatelja krila narednih 15 meseci, ali je uhvaćena i odvedena u Terezijenštat.
Ubrzo nakon oslobođenja logora, udala se za Adolfa Fridlendera, poznanika iz Berlina, koga je ponovo srela u Terezijenštatu, sa kojim se preselila u Ameriku.
Adolf Fridlender je umro 1997. godine u 87. godini, a Margo se vratila u Nemačku 2003, a sedam godina kasnije je ispričala svoju priču studentima i odlikovana je, između ostalog, najvišim priznanjem zemlje, Ordenom za zasluge.
Fridlender je postala počasna građanka Berlina 2018. godine, a takođe je počastvovana statuom u berlinskoj gradskoj kući.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Dok hiljade Palestinaca beže ka jugu, a Ujedinjene nacije po prvi put proglašavaju glad na Bliskom istoku, više od pola miliona ljudi preživljava u katastrofalnim uslovima. Šta izraelski vojni plan otkriva o strateškim ciljevima Tel Aviva — i kakve će posledice ova humanitarna katastrofa ostaviti na generacije koje dolaze, odgovore tražimo od novinara Boška Jakšića.
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je četrdesetdevetogodišnjeg M. B. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavlјanje u promet opojnih droga i nedozvolјena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je konkurs za prijem na selekcionu i osnovnu obuku u Žandarmeriji i popunjavanje 170 radnih mesta u toj jedinici, a prijave se primaju od 28. avgusta do 10. oktobra za radno mesto "žandarm I".
Rok koji su postavili studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu da policija izađe iz zgrade tog fakulteta je istekao, nakon čega je došlo do fizičkog obračuna policije i demonstranata. Policija je rasterala demonstrante u širem obruču oko fakulteta.
Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade železničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Broj žrtava u kombinovanom napadu ruskih trupa na Kijev porastao je na 19, a do deset ljudi može biti zarobljeno ispod ruševina, saopštio je načelnik Vojne uprave grada Kijeva, Timur Tkačenko, prenosi Ukrinform.
Britanski premijer Kir Starmer optužio je predsednika Rusije Vladimira Putina da "sabotira mir" nakon što su ruske snage jutros ispalile dve rakete na zgradu Britanskog saveta u Kijevu.
Američki Federalni istražni biro (FBI) istražuje pucnjavu u katoličkoj školi u Mineapolisu u kojoj je poginulo dvoje dece, a povređeno više od 20 osoba, kao čin domaćeg terorizma i zločina iz mržnje usmerenog na katolike, saopštio je direktor FBI Keš Patel.
Predsednik Argentine Havijer Milej napadnut je kamenjem tokom predizborne kampanje u blizini Buenos Ajresa, dok su demonstranti protestovali zbog korupcionaškog skandala u koji je, kako prenose mediji, umešana njegova sestra, Karina Milej.
Državni službenici širom Grčke stupaju u 24-časovni štrajk kao odgovor na predlog zakona o novom disciplinskom zakonodavstvu, koji se trenutno razmatra u grčkom parlamentu.
Dok hiljade Palestinaca beže ka jugu, a Ujedinjene nacije po prvi put proglašavaju glad na Bliskom istoku, više od pola miliona ljudi preživljava u katastrofalnim uslovima.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan predstavio je prvi sistem protivvazdušne odbrane proizveden u Turskoj poznat kao Čelična kupola koji je isporučen turskoj vojsci i poručio da je to "prelomni trenutak za zemlju i njenu odbrambenu industriju".
Komentari (0)