(VIDEO) Analitičari za Newsmax Balkans o pregovorima u Istanbulu: "Diplomatska igra da se pokaže da sve strane žele mir"
Politički analitičar Ivan Miletić rekao je da su pregovori u Istanbulu između Rusije i Ukrajine morali da se dese, dok je predsednik Foruma za strateške studije Neven Cvetićanin ocenio da je sastanak bio "diplomatska igra".
Kako je naveo, u pregovorima pre svega niko nije želeo da se pokaže u svetlu da želi nastavak rata i da ne želi mir.
"I jedna i druga delegacija su svoje nastupe tempirali i udesili tako da ispadne da su oni za neku vrstu mira. Pri čemu imamo problem što su pristupi tom miru dosta različiti. Ukrajina želi neku vrstu predaha i zato insistira na čuvenom primirju od 30 dana uz podršku saveznika, uglavnom evropskih, dok Amerika pokušava da bude neka vrsta posrednika između Ukrajine i Rusije. Rusija, pak, ima nešto drugačiji pristup, postavlja ozbiljnije uslove od te čuvene neutralnosti Ukrajine, odnosno strateškog udaljavanja od NATO, pa sve do uslova povlačenja ukrajinske vojske sa teritorija koje je Rusija proglasila svojim", ocenio je Cvetićanin u emisiji Stav dana.
Prema njegovim rečima, dobro je što je ponovo, nakon skoro tri godine, uspostavljen direktni kontakt i što su se obnovili zvanični kontakti i dogovori.
"Ne zavise pregovori isključivo od jedne strane, dosta se pita i Putin"
Miletić smatra da pregovori nisu diplomatska farsa, nego, kako je naveo, nešto što je moralo da se desi.
Dodao je da će oni koji su očekivali susrete lidera morati da sačekaju.
"Ne zavise rezultati ili sami pregovori isključivo od jedne strane - Donalda Trampa, niti od Zelenskog, nego se dosta pita i Vladimir Putin", istakao je.
Foto: Milena Đorđević
Prema njegovim rečima, treba razumeti da je Vladimir Putin onaj koji je izabrao mesto, vreme i način sukoba.
"Putin zna šta strateški želi da izvede i dokle god ne bude bio na pola puta, neće učestvovati u tom miru. S druge strane, njemu je mnogo bolje da sačeka malo da Donald Tramp prođe kroz turbulencije svog drugog mandata, da se više približi izborima koji slede za godinu i po dana i da onda u tom momentu izađe na scenu i u odnosu na procenu kaže - ne, sad ja imam bolju poziciju", prezicirao je Miletić.
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
Dodao je da će Putin u međuvremenu dati svojoj vojsci dovoljno vremena da se vidi da li ona može da se izbori i ono što je najbitnije, kako je naveo, da prođe taj čuveni samit NATO pakta koji treba da bude na leto i da se jasno izdefiniše koja je to politika Sjedinjenih Američkih Država prema NATO paktu.
Komentarišući primirje od 30 dana, Miletić je naveo da to ruskoj vojsci ne odgovara.
"Za 30 dana dajete protivniku izuzetno dobro vreme da se reorganizuje, regrupiše, utvrdi i onda ako vam se ne dopada u kom dalje pravcu vide, vi ste u velikom, da kažem, nedostatku. Mislim, pitanje je zašto bi ruska vojska to činila kada u ovom momentu to njoj nije u interesu", rekao je Miletić.
"Tramp priznaje da su on i Putin glavni"
Cvetićanin je istakao da je i ranije bio siguran da neće doći do direktnog susreta Putina i Zelenskog.
Foto: Milena Đorđević
"Putin ne doživljava Zelenskog kao ravnopravnog, on doživljava Trampa kao ravnopravnog i potpuno je bilo jasno da Putin neće otići u Istanbul, jer bi to značilo neku vrstu njegove degradacije, da on sedne sa Zelenskim, a da se onda pojavi Taump iz Rijada kao neki super posrednik i da Putin sebe spusti jednu stepenicu niže. To što je Zelenski rekao da želi da se vidi sa Putinom direktno, to je bila neka vrsta mamca, udice i tako dalje, iako je on znao i saznanje njegovih savetnika da je to nemoguće", rekao je Cvetićanin.
Podsetio je da je i Tramp ranije rekao da se ništa neće pomaknuti dok se on i Putin ne vide.
"Znači, Tramp priznaje da su on i Putin glavne strane", zaključio je Cvetićanin.
Gostovanje Ivana Miletića i Nevena Cvetićanina pogledjate u videu:
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je prodaja NIS-a Gaspromnjeftu pre 17 godina bila greška? Ko donosi konačnu odluku o promeni vlasnika i da li će ovog puta to biti dobra investicija? Šta naradnih meseci čeka privredu i građane? Odgovore tražimo od ekonomiste Vladimira Đukanovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije donelo je odluku o uvođenju 24-časovnog rada u domovima zdravlja na teritoriji cele Srbije od ponedeljka 17. novembra, sa ciljem da se poveća dostupnost zdravstvene zaštite građanima i obezbedi efikasnije funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Za predsednika Advokatske komore Beograda (AKB) na izborima održanim ovog vikenda izabran je advokat Vladimir Prijović. On je od ukupno četiri kandidata dobio najviše glasova.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, na magistrali kod manastira Vavedenje, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je stradala jedna osoba, a četiri su teško povređene, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je za Newsmax Balkans da je u medijima saznala za dokument kojim kompanija Delez Srbija planira do kraja godine da zatvori ukupno 25 prodavnica, navodeći da veruje da će do toga i doći.
Političari u Nemačkoj troše značajne svote na fotografe, frizere i šminkere, a poslednji podaci pokazuju visoke izdatke državnih ministarstava i kancelarije savezne vlade.
Američki inženjeri razvili su ekološki motor koji se napaja isključivo na osnovu temperaturne razlike između Zemlje i svemira, ne koristeći ni električnu energiju ni fosilna goriva.
Poznate sestre bliznakinje Alis i Elen Kesler preminule su u 89. godini. One su bile poznate pevačice, igračice, glumice i zabavljačice, a kako piše Bild njihove "duge noge" su ih učinile svetski poznatim.
U teškoj saobraćajnoj nesreći nedaleko od Medine, najmanje 45 ljudi je poginulo kada se autobus sa hodočasnicima koji su obavljali umru sudario sa cisternom za dizel.
Bivši katalonski separatistički lider Karles Pudždemon zatražio je od Ustavnog suda Španije da ukine nalog za hapšenje koji je protiv njega izdao Vrhovni sud čime bi mu bio omogućen povratak u zemlju bez rizika od zatvora.
U Etiopiji su preminule tri osobe kod kojih je potvrđeno da su zaražene virusom marburg, dok se sumnja da su još tri smrtna slučaja povezana sa ovom visoko zaraznom hemoragijskom bolešću, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi podržao plan Senata o uvođenju sankcija zemljama koje posluju sa Rusijom, uključujući carine do 500 odsto na uvoz iz zemalja koje kupuju ruske energente, a ne podržavaju Ukrajinu.
Komentari (0)