(VIDEO) Analitičari za Newsmax Balkans o pregovorima u Istanbulu: "Diplomatska igra da se pokaže da sve strane žele mir"
Politički analitičar Ivan Miletić rekao je da su pregovori u Istanbulu između Rusije i Ukrajine morali da se dese, dok je predsednik Foruma za strateške studije Neven Cvetićanin ocenio da je sastanak bio "diplomatska igra".
Kako je naveo, u pregovorima pre svega niko nije želeo da se pokaže u svetlu da želi nastavak rata i da ne želi mir.
"I jedna i druga delegacija su svoje nastupe tempirali i udesili tako da ispadne da su oni za neku vrstu mira. Pri čemu imamo problem što su pristupi tom miru dosta različiti. Ukrajina želi neku vrstu predaha i zato insistira na čuvenom primirju od 30 dana uz podršku saveznika, uglavnom evropskih, dok Amerika pokušava da bude neka vrsta posrednika između Ukrajine i Rusije. Rusija, pak, ima nešto drugačiji pristup, postavlja ozbiljnije uslove od te čuvene neutralnosti Ukrajine, odnosno strateškog udaljavanja od NATO, pa sve do uslova povlačenja ukrajinske vojske sa teritorija koje je Rusija proglasila svojim", ocenio je Cvetićanin u emisiji Stav dana.
Prema njegovim rečima, dobro je što je ponovo, nakon skoro tri godine, uspostavljen direktni kontakt i što su se obnovili zvanični kontakti i dogovori.
"Ne zavise pregovori isključivo od jedne strane, dosta se pita i Putin"
Miletić smatra da pregovori nisu diplomatska farsa, nego, kako je naveo, nešto što je moralo da se desi.
Dodao je da će oni koji su očekivali susrete lidera morati da sačekaju.
"Ne zavise rezultati ili sami pregovori isključivo od jedne strane - Donalda Trampa, niti od Zelenskog, nego se dosta pita i Vladimir Putin", istakao je.
Foto: Milena Đorđević
Prema njegovim rečima, treba razumeti da je Vladimir Putin onaj koji je izabrao mesto, vreme i način sukoba.
"Putin zna šta strateški želi da izvede i dokle god ne bude bio na pola puta, neće učestvovati u tom miru. S druge strane, njemu je mnogo bolje da sačeka malo da Donald Tramp prođe kroz turbulencije svog drugog mandata, da se više približi izborima koji slede za godinu i po dana i da onda u tom momentu izađe na scenu i u odnosu na procenu kaže - ne, sad ja imam bolju poziciju", prezicirao je Miletić.
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
Dodao je da će Putin u međuvremenu dati svojoj vojsci dovoljno vremena da se vidi da li ona može da se izbori i ono što je najbitnije, kako je naveo, da prođe taj čuveni samit NATO pakta koji treba da bude na leto i da se jasno izdefiniše koja je to politika Sjedinjenih Američkih Država prema NATO paktu.
Komentarišući primirje od 30 dana, Miletić je naveo da to ruskoj vojsci ne odgovara.
"Za 30 dana dajete protivniku izuzetno dobro vreme da se reorganizuje, regrupiše, utvrdi i onda ako vam se ne dopada u kom dalje pravcu vide, vi ste u velikom, da kažem, nedostatku. Mislim, pitanje je zašto bi ruska vojska to činila kada u ovom momentu to njoj nije u interesu", rekao je Miletić.
"Tramp priznaje da su on i Putin glavni"
Cvetićanin je istakao da je i ranije bio siguran da neće doći do direktnog susreta Putina i Zelenskog.
Foto: Milena Đorđević
"Putin ne doživljava Zelenskog kao ravnopravnog, on doživljava Trampa kao ravnopravnog i potpuno je bilo jasno da Putin neće otići u Istanbul, jer bi to značilo neku vrstu njegove degradacije, da on sedne sa Zelenskim, a da se onda pojavi Taump iz Rijada kao neki super posrednik i da Putin sebe spusti jednu stepenicu niže. To što je Zelenski rekao da želi da se vidi sa Putinom direktno, to je bila neka vrsta mamca, udice i tako dalje, iako je on znao i saznanje njegovih savetnika da je to nemoguće", rekao je Cvetićanin.
Podsetio je da je i Tramp ranije rekao da se ništa neće pomaknuti dok se on i Putin ne vide.
"Znači, Tramp priznaje da su on i Putin glavne strane", zaključio je Cvetićanin.
Gostovanje Ivana Miletića i Nevena Cvetićanina pogledjate u videu:
Nakon nafte, poskupelo i zlato, a berze potpuno poremećene. Koje su ključne ekonomske posledice napada na Iran? Koliko će spoljnopolitička pitanja uticati na izbore u Srbiji i stavove birača, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Ibro Ibrahimović i Zoran Vuletić Lažne i prave vesti - kako mediji širom sveta izveštavaju o sukobu u Iranu i kolika je njihova odgovornost?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Zajednički tekst predsednika Srbije i premijera Albanije objavljen u uglednom nemačkom listu sa predlogom Evropskoj uniji o novoj dinamici i politici proširenja. Gosti emisije u studiju večeras su Marko Matic, direktor Centra za odgovorne medije i Srđan Barac, specijalni savetnik u Ministarstvu za evrointegracije. Četvrti dan napada na Iran koji je otvorio pitanje bezbednosti zemalja američkih saveznika u regionu Bliskog istoka, ali i zemalja u Evropi. Osim sa gostima u beogradskom studiju, situaciju analiziraćemo sa našim kolegama iz Francuske i Amerike- Nikolom Letićem i Antonijem Kovačevićem.
special
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio je video-snimke prošlonedeljnih saslušanja bivšeg američkog predsednika Bila Klintona i bivše državne sekretarke Hilari Klinton u okviru istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države prekinuti svu trgovinu sa Španijom, nakon što ta zemlja nije dozvolila američkoj vojsci da koristi njene baze za misije povezane sa napadima na Iran.
U toku je peti dan sukoba na Bliskom istoku. Izraelska vojska saopštila je da izvodi nove napade na, kako je nazvala, "infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu".
Sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti snažne vojne udare na Iran, dok god Teheran odbija pregovore.
Skupština stručnjaka Irana izabrao je Modžtaba Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, za narednog vrhovnog lidera, piše Iran International.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, u saradnji sa PU Kikinda i Višim javnim tužilaštvom u Subotici, uhapsili su turskog državljanina T. I. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Frustrirani i zabrinuti putnici tražili su danas letove sa Bliskog istoka i drugih regiona gde je širenje rata u Iranu zarobilo desetine hiljada ljudi, zatvorilo glavne aerodrome i prouzrokovalo masovna otkazivanja letova, javlja AP.
U velikoj međunarodnoj akciji usmerenoj protiv trgovine kokainom, uhapšeno je 16 osoba, među kojima i jedan visokorangirani član kriminalne mreže povezane sa ekvadorskim kartelom Los Lobos, dok su još četiri osumnjičena pozvana na ispitivanje.
Govoreći o atmosferi u Iranu, nakon napada Izraela i SAD, politički analitičar Miad Nakhavali istakao je za Newsmax Balkans da su građani uplašeni, naročito jer su neposredno pre rata održavani masovni protesti, što dodatno komplikuje trenutnu situaciju.
Ali Laridžani, dugogodišnji član iranskog političkog vrha i jedan od najuticajnijih pragmatičara unutar sistema, postao je ključna ličnost u Iranu nakon ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i komandanta IRGC Mohamada Pakpura u američko‑izraelskom napadu.
Komentari (0)