Drugi krug predsedničkih izbora u Rumuniji: Do 18 časova izašlo više od polovine birača
U Rumuniji su u sedam sati otvorena birališta u drugom krugu ponovljenih predsedničkih izbora na kojima bi evroskeptični kandidat krajnje desnice Đorđe Simion mogao da bude izabran za predsednika. On, kao i njegov (proevropski) protivkandidat gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan već su glasali.
Izvor: Tanjug
18.05.2025. 08:30 >> 18:06
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji danas do 18 časova glasao je 9.996.371 birač, što predstavlja 55,57 odsto upisanih na izbornim listama, prema podacima koje je u realnom vremenu dostavila Stalna izborna uprava.
U urbanim sredinama glasalo je 6.346.485 birača, a u ruralnim - 3.649.886 birača, objavio je Ađerpres.
Od 9.996.371 birača koji su glasali do 18 časova, u zemlji je glasalo 8.535.758, odnosno 47,45 odsto, a 1.460.000 - u inostranstvu.
Simion (38) vodi u većini istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga protiv centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nikušora Dana, prenosi Rojters.
Glasačka mesta biće otvorena do 21 čas uveče.
Rumuni sa pravom glasa, njih 19 miliona, mogu da glasaju na bilo kojem od 18.979 biračkih mesta širom zemlje.
Simion je u prvom krugu predsedničkih izbora 4. maja osvojio 40,94 odsto glasova, a Nikušor Dan 20,99 odsto glasova birača, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku dobio 20,07 odsto glasova.
Foto: Tanjug/AP/Eduard VinatoruGradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa partnerkom Mirabelom Gradinaru
Dan je glasao u gradu Fagarašu u centralnoj Rumuniji gde je studirao, a izjavio je da je glasao za evropski pravac i dobar odnos sa partnerima, a ne za izolaciju.
"Pozivam Rumune da izađu na izbore jer budućnost zavisi od glasova svih", naveo je Dan.
Simion se protivi upućivanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i pruža podršku američkom predsedniku Donaldu Trampu.
Predsednički kandidat Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion potvrdio je da će, ukoliko pobedi na izborima, nominovati Kalina Đorđeskua za premijera, naglašavajući da postoje različite opcije za budući politički put, uključujući mogućnost održavanja prevremenih izbora.
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Pobeda Simiona u Rumuniji, članici EU i NATO, rizikovala bi izolaciju zemlje u inostranstvu, narušavanje privatnih investicija i destabilizaciju istočnog krila NATO, navode politički analitičari, prenosi Rojters.
Simionova Alijansa za ujedinjenje Rumuna izrasla je od marginalne grupe protiv vakcinacije tokom pandemije kovida i postala druga najveća partija u Rumuniji.
Kao poslanik, Simion ima istoriju fizičkog i verbalnog nasilja jer se sukobljavao sa drugim političarima, navodi Rojters. Rekao je da se kaje zbog svog ponašanja i "da je izrastao u državnika".
Foto: Tanjug/ AP/Andreea AlexandruĐorđesku i Simion na glasanju
Simion je pripadao organizovanim fudbalskim navijačkim grupama često poznatim po nasilju i godinama se zalagao za ujedinjenje sa susednom Moldavijom pre nego što je ušao u politiku.
Ako bude izabran, Simion je sugerisao da bi njegov izbor za premijera mogao biti Kalin Đorđesku, koji se zalaže za nacionalizaciju i preferencijalni tretman kompanija u rumunskom vlasništvu. Oni su, kao i u prvom krugu, zajedno izašli na glasanje i to su već obavili.
Simion i Đorđesku su želeli da daju izjave na biračkom mestu, ali ih je policajac zamolio da odu.
"Glasali smo da o našoj budućnosti odlučuju samo Rumuni, za Rumune i za Rumuniju", izjavio je Simion nakon glasanja, navodeći da je glasao "protiv nepravdi učinjenih rumunskom narodu"..."protiv zlostavljanja i siromaštva".
Tokom televizijske debate prošle nedelje, Simion je rekao da Rumunija treba da dobije kompenzaciju za pomoć koju je pružila susednoj Ukrajini. On je sugerisao da će staviti veto na vojnu pomoć Brisela Ukrajini, ističući da Evropa treba da se osloni na NATO kada je reč o njenoj odbrani.
Smanjuje se razlika između Simiona i Dana
Drugoplasirani Nikušor Dan, 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta, opisao je drugi krug kao borbu između "prozapadnog i antizapadnog pravca za Rumuniju".
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se razlika između njih smanjuje.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Ovaj progresivno-liberalni, nezavisni političar, stekao je ime kao aktivista protiv bukureštanske mafije nekretnina i suosnivač zeleno-liberalne protestne stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR).
Dan je doktorirao matematiku i važi za poštenog, nekorumpiranog, ali i ne previše uspešnog u svojoj funkciji gradonačelnika Bukurešta, jer se sam bori protiv moćnog aparata, navodi Rojters.
Dan živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom ima dvoje dece i zalaže se za bezuslovnu podršku Ukrajini. Važi za razumnog, racionalnog političara, koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rešenjima.
Takođe, važi za političara bliskog narodum - na primer, otvorio je za građane glavni ulaz bukureštanske gradske uprave, koji je decenijama korišćen samo za određene ceremonije.
Optužbe i ruski uticaj
U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsednika u novembru, u kojem je pobedio Kalin Đorđesku, poništen zbog navodnog ruskog mešanja u korist Đorđeskua. Moskva je odbacila te optužbe.
Predsednik Rumunije ima značajna ovlašćenja, budući da je zadužen za savet odbrane koji odlučuje o upućivanju vojne pomoći, vodi spoljnu politiku i ima mogućnost da stavi veto na odluke EU koje zahtevaju jednoglasnost među državama članicama, navodi Rojters.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Kakav je status srpskog jezika u Crnoj Gori i koje su nove prepreke u odnosima Podgorice i Zagreba, pitamo narodnog poslanika Vladimira Dobričanina. Predsednik Saveta Grada Skoplja Dame Dimitrovski analizira potencijalna rešenja za problem zagađenja vazduha u Skoplju. Elmir Merdžanić i Aldin Mešana, studenti koji su smešteni u Studentskom centru Sarajevo komentarišu uslove u domovima - curenje plina, loše instalacije, oronule zidove, lošu ponudu hrane u menzi.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili suštinu slave? Da li je to porodični ili verski praznik? Na koji način nas preterivanje u slavlju udaljava od vere? Za emisiju „Tražim reč“ govore sveštenici Boško Savić i Dušan Erdelj i etnolog Saša Srećković.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dve osobe uhapšene su u Pančevu zbog sumnje da su omogućili stavljanje u promet mesa zaraženog trihinelozom i na taj način ugrozili zdravlje zasad 18 osoba, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Telo utopljenika pronađeno je na obali reke Veliki Rzav kod Arilja, odakle su ga izneli pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Arilje, saznaje portal Newsmax Balkans.
U narednih sedam dana će najveća maloprodajna cena evrodizela biti 196 dinara za litar, a benzina 179 dinara, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Kolona putničkih i teretnih vozila pred graničnim prelazom Bajakovo u smeru ka Srbiji duga je oko osam kilometara, a vreme čekanja procenjeno je na osam časova, saopštio je Hrvatski autoklub (HAK).
Oko 18.000 ljudi moglo bi da pogine u najgorem scenariju ako Tokio postane epicentar jakog zemljotresa, koji ima 70 odsto verovatnoće da se dogodi u narednih 30 godina, navodi se u izveštaju japanske vlade.
Ministarstvo pravde SAD otkrilo je hiljade dokumenata iz dosijea Džefrija Epstina, prve koji su izašli na videlo u skladu sa novim zakonom koji je potpisao predsednik Donald Tramp, a kojim se nalaže njihovo objavljivanje.
Grad Frankfurt u Nemačkoj omogućio je ženama da noću koriste taksi unutar grada po subvencionisanoj ceni od šest evra, prenosi nemački javni emiter WDR.
Najmanje tri osobe su poginule, a devet je povređeno kada je muškarac naoružan nožem i dimnom bombom napao danas građane u Tajpeju, saopštile su gradske vlasti.
Pripadnici turske policije za borbu protiv terorizma uhapsili su tokom protekle dve nedelje ukupno 170 osumnjičenih za veze sa terorističkom organizacijom Islamska država, saopštio je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Ali Jerlikaja.
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će Bela kuća biti domaćin takmičenja "Patriot Games" (Patriotske igre), koje će okupiti mlade sportiste iz svih saveznih država i teritorija, u okviru proslave 250. godišnjice SAD sledeće godine.
Francuski parlament nije uspeo da postigne dogovor o budžetu za 2026. godinu, a rasprava o ovoj ključnoj temi je odložena za početak sledeće godine, što dodatno povećava fiskalnu neizvesnost u toj zemlji.
Školski domar (61) proglašen je krivim za seksualno zlostavljanje supruge u njihovom porodičnom domu, snimanje tih dela i potom deljenje snimaka na internetu bez znanja žrtve. Osuđen na osam godina i šest meseci zatvora nakon suđenja pred sudom u Ahenu, u zapadnoj Nemačkoj.
Više od 1.000 pacijenata umrlo je u Gazi od jula 2024. do kraja novembra ove godine, čekajući na medicinsku evakuaciju, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Komentari (0)