Drugi krug predsedničkih izbora u Rumuniji: Do 18 časova izašlo više od polovine birača
U Rumuniji su u sedam sati otvorena birališta u drugom krugu ponovljenih predsedničkih izbora na kojima bi evroskeptični kandidat krajnje desnice Đorđe Simion mogao da bude izabran za predsednika. On, kao i njegov (proevropski) protivkandidat gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan već su glasali.
U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji danas do 18 časova glasao je 9.996.371 birač, što predstavlja 55,57 odsto upisanih na izbornim listama, prema podacima koje je u realnom vremenu dostavila Stalna izborna uprava.
U urbanim sredinama glasalo je 6.346.485 birača, a u ruralnim - 3.649.886 birača, objavio je Ađerpres.
Od 9.996.371 birača koji su glasali do 18 časova, u zemlji je glasalo 8.535.758, odnosno 47,45 odsto, a 1.460.000 - u inostranstvu.
Simion (38) vodi u većini istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga protiv centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nikušora Dana, prenosi Rojters.
Glasačka mesta biće otvorena do 21 čas uveče.
Rumuni sa pravom glasa, njih 19 miliona, mogu da glasaju na bilo kojem od 18.979 biračkih mesta širom zemlje.
Simion je u prvom krugu predsedničkih izbora 4. maja osvojio 40,94 odsto glasova, a Nikušor Dan 20,99 odsto glasova birača, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku dobio 20,07 odsto glasova.
Foto: Tanjug/AP/Eduard VinatoruGradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa partnerkom Mirabelom Gradinaru
Dan je glasao u gradu Fagarašu u centralnoj Rumuniji gde je studirao, a izjavio je da je glasao za evropski pravac i dobar odnos sa partnerima, a ne za izolaciju.
"Pozivam Rumune da izađu na izbore jer budućnost zavisi od glasova svih", naveo je Dan.
Simion se protivi upućivanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i pruža podršku američkom predsedniku Donaldu Trampu.
Predsednički kandidat Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion potvrdio je da će, ukoliko pobedi na izborima, nominovati Kalina Đorđeskua za premijera, naglašavajući da postoje različite opcije za budući politički put, uključujući mogućnost održavanja prevremenih izbora.
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Pobeda Simiona u Rumuniji, članici EU i NATO, rizikovala bi izolaciju zemlje u inostranstvu, narušavanje privatnih investicija i destabilizaciju istočnog krila NATO, navode politički analitičari, prenosi Rojters.
Simionova Alijansa za ujedinjenje Rumuna izrasla je od marginalne grupe protiv vakcinacije tokom pandemije kovida i postala druga najveća partija u Rumuniji.
Kao poslanik, Simion ima istoriju fizičkog i verbalnog nasilja jer se sukobljavao sa drugim političarima, navodi Rojters. Rekao je da se kaje zbog svog ponašanja i "da je izrastao u državnika".
Foto: Tanjug/ AP/Andreea AlexandruĐorđesku i Simion na glasanju
Simion je pripadao organizovanim fudbalskim navijačkim grupama često poznatim po nasilju i godinama se zalagao za ujedinjenje sa susednom Moldavijom pre nego što je ušao u politiku.
Ako bude izabran, Simion je sugerisao da bi njegov izbor za premijera mogao biti Kalin Đorđesku, koji se zalaže za nacionalizaciju i preferencijalni tretman kompanija u rumunskom vlasništvu. Oni su, kao i u prvom krugu, zajedno izašli na glasanje i to su već obavili.
Simion i Đorđesku su želeli da daju izjave na biračkom mestu, ali ih je policajac zamolio da odu.
"Glasali smo da o našoj budućnosti odlučuju samo Rumuni, za Rumune i za Rumuniju", izjavio je Simion nakon glasanja, navodeći da je glasao "protiv nepravdi učinjenih rumunskom narodu"..."protiv zlostavljanja i siromaštva".
Tokom televizijske debate prošle nedelje, Simion je rekao da Rumunija treba da dobije kompenzaciju za pomoć koju je pružila susednoj Ukrajini. On je sugerisao da će staviti veto na vojnu pomoć Brisela Ukrajini, ističući da Evropa treba da se osloni na NATO kada je reč o njenoj odbrani.
Smanjuje se razlika između Simiona i Dana
Drugoplasirani Nikušor Dan, 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta, opisao je drugi krug kao borbu između "prozapadnog i antizapadnog pravca za Rumuniju".
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se razlika između njih smanjuje.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Ovaj progresivno-liberalni, nezavisni političar, stekao je ime kao aktivista protiv bukureštanske mafije nekretnina i suosnivač zeleno-liberalne protestne stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR).
Dan je doktorirao matematiku i važi za poštenog, nekorumpiranog, ali i ne previše uspešnog u svojoj funkciji gradonačelnika Bukurešta, jer se sam bori protiv moćnog aparata, navodi Rojters.
Dan živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom ima dvoje dece i zalaže se za bezuslovnu podršku Ukrajini. Važi za razumnog, racionalnog političara, koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rešenjima.
Takođe, važi za političara bliskog narodum - na primer, otvorio je za građane glavni ulaz bukureštanske gradske uprave, koji je decenijama korišćen samo za određene ceremonije.
Optužbe i ruski uticaj
U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsednika u novembru, u kojem je pobedio Kalin Đorđesku, poništen zbog navodnog ruskog mešanja u korist Đorđeskua. Moskva je odbacila te optužbe.
Predsednik Rumunije ima značajna ovlašćenja, budući da je zadužen za savet odbrane koji odlučuje o upućivanju vojne pomoći, vodi spoljnu politiku i ima mogućnost da stavi veto na odluke EU koje zahtevaju jednoglasnost među državama članicama, navodi Rojters.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SKRIVENA ISTORIJA II DEO (R)
U jeku Drugog svetskog rata u martu 1943. godine, dok se očekuje desant zapadnih saveznika na obale Dalmacije, odvijaju se dramatični događaji koji će oblikovati sudbinu Jugoslavije. U strahu od mogućeg razoružavanja partizanskog pokreta i neizvesnosti oko podrške zapadnih saveznika Draži Mihailoviću i londonskoj vladi, Josip Broz Tito otpočinje tajne pregovore sa nemačkim okupatorima. Šta je stajalo iza ovih pregovora? Da li je rat protiv okupatora postao sporedan pred ideološkim obračunom? Ova epizoda razotkriva suštinu građanskog rata u Jugoslaviji, u kojem su i partizani i četnici koristili sve dostupne metode da unište jedni druge, ne birajući saveznike u tom krvavom obračunu. Uz ekskluzivne arhivske snimke, istorijske dokumente i stručne analize, saznajte kako su politički interesi, strateški potezi i borba za buduću vlast oblikovali tok rata. Strogo poverljivo – istorija iz senke, epizoda koja pomera granice istine. Naši sagovornici su: Sreten Jakovljević, novinar i publicista, i Predrag Ostojić, istoričar.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Mlada cirkuska umetnica pala je sa trapeza i poginula pred očima više od 80 gledalaca, među kojima je bilo mnogo porodica sa decom, tokom predstave "Circkusa Pol Buš" u Baucenu, u nemačkoj saveznoj državi Saksonija.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da će odgovor na eventualno obaranje ruskih ili beloruskih aviona, kojim preti NATO, uslediti odmah.
Najmanje 66.005 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra 2023. godine, saopštilo je Ministarstvo zdravlja i navelo da je broj Palestinaca koji su umrli od gladi i pothranjenosti porastao na 455, među kojima je 164 dece.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da postoji velika šansa da se "nešto veliko" konačno uradi na Biskom istoku, ali nije precizirao o čemu je reč.
Dansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ponovo, drugu noć zaredom, primećeni dronovi na više lokacija iznad Danske, i da je nakon toga raspoređeno "nekoliko kapaciteta".
Na protestu protiv femicida u Buenos Ajresu učestvovalo je hiljade ljudi, koji su od vlasti tražili pravdu za devojčicu i dve mlade žene koje su, kako se veruje, mučili i ubili pripadnici kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom.
Bivši kineski ministar poljoprivrede i ruralnih poslova Tang Renđijan osuđen je na smrt uslovno zbog primanja mita, prvostepenom presudom na sudu u provinciji Đilin, prenosi danas agencija Sinhua.
Ministar spoljnih poslova San Marina Luka Bekari je tokom svog obraćanja na 80. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku izjavio da San Marino priznaje Državu Palestinu.
Komentari (0)