Drugi krug predsedničkih izbora u Rumuniji: Do 18 časova izašlo više od polovine birača
U Rumuniji su u sedam sati otvorena birališta u drugom krugu ponovljenih predsedničkih izbora na kojima bi evroskeptični kandidat krajnje desnice Đorđe Simion mogao da bude izabran za predsednika. On, kao i njegov (proevropski) protivkandidat gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan već su glasali.
Izvor: Tanjug
18.05.2025. 08:30 >> 18:06
Foto: Tanjug/AP/Vadim Ghirda
U drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji danas do 18 časova glasao je 9.996.371 birač, što predstavlja 55,57 odsto upisanih na izbornim listama, prema podacima koje je u realnom vremenu dostavila Stalna izborna uprava.
U urbanim sredinama glasalo je 6.346.485 birača, a u ruralnim - 3.649.886 birača, objavio je Ađerpres.
Od 9.996.371 birača koji su glasali do 18 časova, u zemlji je glasalo 8.535.758, odnosno 47,45 odsto, a 1.460.000 - u inostranstvu.
Simion (38) vodi u većini istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga protiv centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nikušora Dana, prenosi Rojters.
Glasačka mesta biće otvorena do 21 čas uveče.
Rumuni sa pravom glasa, njih 19 miliona, mogu da glasaju na bilo kojem od 18.979 biračkih mesta širom zemlje.
Simion je u prvom krugu predsedničkih izbora 4. maja osvojio 40,94 odsto glasova, a Nikušor Dan 20,99 odsto glasova birača, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku dobio 20,07 odsto glasova.
Foto: Tanjug/AP/Eduard VinatoruGradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa partnerkom Mirabelom Gradinaru
Dan je glasao u gradu Fagarašu u centralnoj Rumuniji gde je studirao, a izjavio je da je glasao za evropski pravac i dobar odnos sa partnerima, a ne za izolaciju.
"Pozivam Rumune da izađu na izbore jer budućnost zavisi od glasova svih", naveo je Dan.
Simion se protivi upućivanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i pruža podršku američkom predsedniku Donaldu Trampu.
Predsednički kandidat Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion potvrdio je da će, ukoliko pobedi na izborima, nominovati Kalina Đorđeskua za premijera, naglašavajući da postoje različite opcije za budući politički put, uključujući mogućnost održavanja prevremenih izbora.
Na ponovljenim predsedničkim izborima najveći broj glasova osvojio je evroskeptik Đorđe Simion, dok je drugo mesto i dalje neizvesno. Nakon otkazivanja prethodnih izbora i zabrane Kalinu Đorđeskuu da se kandiduje, popularnost Simiona naglo raste zbog čega se nameće pitanje u kom pravcu ide Rumunija.
Pobeda Simiona u Rumuniji, članici EU i NATO, rizikovala bi izolaciju zemlje u inostranstvu, narušavanje privatnih investicija i destabilizaciju istočnog krila NATO, navode politički analitičari, prenosi Rojters.
Simionova Alijansa za ujedinjenje Rumuna izrasla je od marginalne grupe protiv vakcinacije tokom pandemije kovida i postala druga najveća partija u Rumuniji.
Kao poslanik, Simion ima istoriju fizičkog i verbalnog nasilja jer se sukobljavao sa drugim političarima, navodi Rojters. Rekao je da se kaje zbog svog ponašanja i "da je izrastao u državnika".
Foto: Tanjug/ AP/Andreea AlexandruĐorđesku i Simion na glasanju
Simion je pripadao organizovanim fudbalskim navijačkim grupama često poznatim po nasilju i godinama se zalagao za ujedinjenje sa susednom Moldavijom pre nego što je ušao u politiku.
Ako bude izabran, Simion je sugerisao da bi njegov izbor za premijera mogao biti Kalin Đorđesku, koji se zalaže za nacionalizaciju i preferencijalni tretman kompanija u rumunskom vlasništvu. Oni su, kao i u prvom krugu, zajedno izašli na glasanje i to su već obavili.
Simion i Đorđesku su želeli da daju izjave na biračkom mestu, ali ih je policajac zamolio da odu.
"Glasali smo da o našoj budućnosti odlučuju samo Rumuni, za Rumune i za Rumuniju", izjavio je Simion nakon glasanja, navodeći da je glasao "protiv nepravdi učinjenih rumunskom narodu"..."protiv zlostavljanja i siromaštva".
Tokom televizijske debate prošle nedelje, Simion je rekao da Rumunija treba da dobije kompenzaciju za pomoć koju je pružila susednoj Ukrajini. On je sugerisao da će staviti veto na vojnu pomoć Brisela Ukrajini, ističući da Evropa treba da se osloni na NATO kada je reč o njenoj odbrani.
Smanjuje se razlika između Simiona i Dana
Drugoplasirani Nikušor Dan, 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta, opisao je drugi krug kao borbu između "prozapadnog i antizapadnog pravca za Rumuniju".
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se razlika između njih smanjuje.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Ovaj progresivno-liberalni, nezavisni političar, stekao je ime kao aktivista protiv bukureštanske mafije nekretnina i suosnivač zeleno-liberalne protestne stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR).
Dan je doktorirao matematiku i važi za poštenog, nekorumpiranog, ali i ne previše uspešnog u svojoj funkciji gradonačelnika Bukurešta, jer se sam bori protiv moćnog aparata, navodi Rojters.
Dan živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom ima dvoje dece i zalaže se za bezuslovnu podršku Ukrajini. Važi za razumnog, racionalnog političara, koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rešenjima.
Takođe, važi za političara bliskog narodum - na primer, otvorio je za građane glavni ulaz bukureštanske gradske uprave, koji je decenijama korišćen samo za određene ceremonije.
Optužbe i ruski uticaj
U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsednika u novembru, u kojem je pobedio Kalin Đorđesku, poništen zbog navodnog ruskog mešanja u korist Đorđeskua. Moskva je odbacila te optužbe.
Predsednik Rumunije ima značajna ovlašćenja, budući da je zadužen za savet odbrane koji odlučuje o upućivanju vojne pomoći, vodi spoljnu politiku i ima mogućnost da stavi veto na odluke EU koje zahtevaju jednoglasnost među državama članicama, navodi Rojters.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Prvih šest dana rata u Iranu koštalo je više od 11,3 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici američkog Ministarstva odbrane na zatvorenom brifingu za senatore, prema navodima tri izvora upoznata sa sastankom.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Komentari (0)