Tramp i Putin razgovarali dva sata: "Rusija i Ukrajina će odmah započeti pregovore o prekidu vatre, ali i o kraju rata"
Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim o potencijalnom prekidu vatre u sukobu Kijeva i Moskve, a zatim je obavio i razgovor sa liderom Rusije Vladimirom Putinom, koji je trajao dva sata, preneo je CNN.
Donald Tramp je nakon dvočasovnog razgovora sa Putinom objavio da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, o kraju rata.
"Uslovi za to biće dogovoreni između dve strane, jer je to moguće samo zato što znaju detalje pregovora oko kojih niko drugi ne bi bio upoznat", rekao je Tramp na Truth Social društvenoj mreži, dodajući da su "ton i duh razgovora bili odlični".
"Rusija želi da obavlja trgovinu velikih razmera sa SAD kada se ovo katastrofalno 'krvoproliće' završi, i ja se slažem. Postoji ogromna prilika za Rusiju da stvori ogromne količine radnih mesta i bogatstva. Njen potencijal je neograničen", nastavio je Tramp, prenosi CNN.
Takođe je rekao da i Ukrajina od te trgovine može imati velike koristi.
Tramp je rekao da je odmah nakon završetka poziva obavestio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, francuskog predsednika Emanuela Makrona, italijansku premijerku Đorđu Meloni, nemačkog kancelara Fridriha Merca i finskog predsednika Aleksandra Štuba.
"Vatikan, koga predstavlja papa, izjavio je da bi bio veoma zainteresovan da bude domaćin pregovora. Neka proces počne!", dodao je Tramp.
Tramp je na ovaj način započeo današnje diplomatske napore, umesto da prvo razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kako je prethodno očekivano, dodaje CNN.
Američki predsednik Donald Tramp je najavio da će u ponedeljak telefonom razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a da će zatim razgovarati i sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Politički analitičar Ivan Miletić rekao je da su pregovori u Istanbulu između Rusije i Ukrajine morali da se dese, dok je predsednik Foruma za strateške studije Neven Cvetićanin ocenio da je sastanak bio "diplomatska igra".
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da je njegov razgovor sa američkim liderom Donaldom Trampom trajao više od dva sata i da je bio "značajan, iskren i veoma koristan".
"Razgovor sa Trampom je održan i trajao je više od dva sata", rekao je Putin novinarima nakon telefonskog razgovora sa Trampom.
"Spremni da sarađujemo"
Putin je istakao da je Rusija spremna da sarađuje sa Ukrajinom na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu, koji bi mogao da uključi pitanja prekida vatre i principe za rešavanje sukoba.
"Rusija će predložiti i spremna je da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova. Kao što su, na primer, principi rešavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period ako se postignu relevantni sporazumi", rekao je Putin, prenosi TASS.
On je poručio da je stav Rusije o situaciji u Ukrajini jasan - glavno je otkloniti "osnovne uzroke krize".
"Sa svoje strane, u razgovoru sa predsednikom SAD, takođe sam napomenuo da i Rusija podržava mirno rešavanje ukrajinske krize", rekao je Putin.
Prema njegovim rečima, primirje u Ukrajini na određeno vreme je moguće "ukoliko se postignu odgovarajući sporazumi".
On je izrazio zahvalnost Trampu na učešću SAD u nastavku direktnih razgovora između Rusije i Ukrajine, prenose RIA Novosti.
Portparolka Bele kuće Karolin Livit izjavila je ranije danas da se očekuje da će se Tramp obratiti javnosti nakon telefonskih razgovora sa Putinom i Zelenskim.
Podsetimo, mirovni pregovori sa ruskim predsednikom Putinom bili su zakazani za 16 sati, ali je Tramp prvo obavio razgovor sa Zelenskim.
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Izborne komisije u deset gradova i opština u kojima će 29. marta biti održani izbori dosad su proglasile ukupno 49 izbornih lista, a rok za njihovo podnošenje istekao je u nedelju u ponoć. Konačan broj proglašenih lista biće poznat u petak, do kada treba da budu objavljene zbirne liste.
Američke vojne baze u Persijskom zalivu nisu nastale preko noći, nego su rezultat istorijskih aktivnosti, različitih ratova i zbivanja koja su oblikovala širi prostor Bliskog istoka i Persijskog zaliva, izjavio je novinar i autor emisije "Signal" za Newsmax Balkans.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je okretanje leđa nuklearnoj energiji kao pouzdanom, pristupačnom i sigurnom izvoru energije dovelo do povećane energetske ranjivosti kontinenta.
Australija je zatvorila svoje ambasade u Abu Dabiju i Tel Avivu, kao i konzulat u Dubaiju, izjavila je ministarka spoljnih poslova te zemlje Peni Vong.
U Japanu se obeležava 15 godina od razornog zemljotresa i cunamija koji su pogodili severoistočne oblasti zemlje, što je izazvalo najgoru nuklearnu katastrofu na svetu od krize u Černobilju 1986.
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei je "živ i zdrav", uprkos ratnim povredama, izjavio je Jusef Pezeškijan, savetnik u vladi i sin iranskog predsednika Masuda Pezeškijana.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Komentari (0)