Istraga u NATO: Više novca i oružja, ali i korupcije
Hapšenja u Agenciji za nabavke NATO: poslovi sa nabavkom oružja i municije ionako su poznati kao problematični, a u vreme kada se sve više ulaže u odbranu, rizik od korupcije postaje veoma realan.
Prva dva hapšenja prijavio je 14. maja belgijski javni tužilac. Kako je navedeno, reč je o "mogućim nepravilnostima" u ugovorima za kupovinu municije i dronova za NATO.
Sumnja se da su zaposleni ili bivši zaposleni u Agenciji NATO za podršku i nabavke (NSPA) prosleđivali informacije određenim izvođačima radova u oblasti odbrane, piše Dojče vele (DW).
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da postoje velike šanse da se ukrajinsko pitanje dovede u bolju poziciju u naredne dve nedelje, istakavši ulogu koju u tome igraju ukrajinska, američka i turska vlada.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa nije obećala da će članstvo Ukrajine u toj organizaciji biti garantovano mirovnim sporazumom sa Rusijom.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako je Redžep Tajip Erdogan podigao vojnu industriju Turske i time dobio svoje nove diplomatsko oružje.
"Postoje naznake da je novac dobijen tim nezakonitim radnjama opran, delimično i osnivanjem konsultantskih kompanija", navedeno je u saopštenju tužioca.
Ubrzo nakon toga i holandske vlasti objavile su informaciju o tri hapšenja.
Između ostalih, uhapšen je i jedan 58-godišnji bivši službenik Ministarstva odbrane čiji je posao "uključivao međunarodne ugovore o javnim nabavkama".
Kancelarija javnog tužioca u Luksemburgu, gde se nalazi sedište NSPA, navela je da su u toj zemlji zaplenjena određena dokumenta. Dodaje se i da je istraga proširena na Italiju, Španiju i SAD, a koordinira je Evrodžast, pravosudna agencija Evropske unije.
NATO: Želimo do korena ovog slučaja
Na nedavnom sastanku NATO u Antaliji, u Turskoj, generalni sekretar vojnog saveza Mark Rute rekao je novinarima da je agencija NSPA sama pokrenula istrage.
"Želimo da dođemo do korena ovog slučaja", rekao je Rute.
U NSPA je zaposleno više od 1.500 ljudi. Pored sedišta u Luksemburgu, agencija ima kancelarije u još nekoliko drugih evropskih zemalja. Ona je zadužena za pružanje logističke podrške za operacije ili misije NATO-a, a pored toga ona u ime zemalja članica pregovara o zajedničkim ugovorima o nabavci oružja i opreme.
Foto: Envato
Ideja je da se tim zajedničkim nabavkama, odnosno efikasnim grupisanjem potražnje, uštedi novac. Kako sam NATO navodi, agencija posluje na principu "bez gubitaka i bez profita".
Prošle godine je NSPA, u ime nekoliko zemalja članica, potpisala ugovor vredan skoro 624 miliona evra za nabavku protivvazduhoplovnih raketa "stinger".
Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg objavio je taj sporazum u maju 2024, ali nije navedeno koje su zemlje u to uključene.
Ekspertkinja za pitanja odbrane Frančeska Grandi, iz organizacije Transparensi internešenel, ocenjuje da aktuelna istraga u NATO-u, bez obzira na njen ishod, predstavlja "dragoceni podsetnik" na to koliko je važan temeljni nadzor nad načinom trošenja javnog novca na odbranu. "Ovaj slučaj zaista na neki način dolazi u pravi čas, jer nas podseća na važnost transparentnosti".
Loš tajming za NATO
Za NATO, međutim, to baš i nije pravi čas. Zbog velikog vojnog nagomilavanja Rusije usred rata u Ukrajini, članice NATO-a u ogromnoj meri povećavaju ulaganja u odbranu, što će verovatno potrajati godinama.
Veruje se da će se na predstojećem samitu Alijanse, a pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa, 32 zemlje članice obavezati da će na odbranu trošiti najmanje 3,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
To bi bio ogroman iskorak u odnosu na trenutni cilj od dva odsto, odnosno trenutnu prosečnu proporcionalnu potrošnju BDP-a od 2,7 procenata. Tokom 2024. NATO je kolektivno potrošio 1,3 biliona dolara na odbranu, pokazuju podaci Alijanse koji su objavljeni prošlog meseca.
Za velika ulaganja sprema se i Evropska unija, čije članice čine dve trećine NATO-a. Evropska komisija objavila je nedavno plan po kojem će se iskoristiti odličan kreditni rejting Unije za pozajmicu od 150 milijardi evra. To bi trebalo da pomogne da 27 članica EU investiraju dodatnih 800 milijardi evra u odbranu.
Više novca – više problema
S dodatnim stotinama milijardi koje će se u narednih pet godina uliti u odbrambenu industriju, javne institucije će se verovatno naći pod ogromnim pritiskom, jer će morati da upravljaju rizicima zbog potencijalne korupcije.
Sektor odbrane je praktično svuda u svetu posebno sklon korupciji – zbog visokog nivoa tajnosti vladinih ugovora, velikih količina novca i osetljive prirode pregovora, objašnjava Frančeska Grandi iz Transparensija.
Ni Evropa nije izuzetak. Na nacionalnom i na nivou Evropske unije, mnogi mehanizmi transparentnosti često se ne primenjuju kada su u pitanju odbrana i bezbednost.
Evropski parlament, na primer, nema uobičajeni budžetski nadzor nad novcem koji se, preko Evropskog mirovnog fonda, šalje Ukrajini za njene odbrambene potrebe. A više od deset milijardi evra već je dodeljeno Kijevu putem mehanizma koji je van budžeta Unije.
U Transparensiju su veoma zabrinuti, jer smatraju da kreatori politike nisu dovoljno zainteresovani za transparentnost i nadzor u rastućem talasu izdataka za odbranu, kaže Grandi. Istovremeno, lobiranje u oblasti odbrambene industrije je u porastu.
"Zbog nedostatka nadzora rizikujemo da završimo s odbrambenom arhitekturom koja ne obezbeđuje bezbednost svojih građana onako kako bi trebalo, koja je obeležena neefikasnošću, koja rasipa novac, ali i stvara prostor za zloupotrebu moći i neprimeren uticaj", zaključuje ekspertkinja organizacije Transparensi internešenel Frančeska Grandi.
Tajland I Kambodža dogovorili primirje - koliko je dogovor stabilan? Italijanski senat izglasao doživotnu kaznu za femicid - zašto femicid ne postoji u našem krivičnom zakonu? Kakva će biti drugostepena presuda Miloradu Dodiku I kako će uticati na političke prilike u regionu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU SLATKI KREMOVI, ŠEŠIRI I PLASTIČNI PROIZVODI? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" povešćemo vas u prostorije jednog savremenog konditorskog pogona i pokazati kako se proizvodi krem pomoću tehnologija poslednje generacije. Pridružite nam se i u razgovoru sa šeširdžijom čiji zanat ne jenjava decenijama. Obići ćemo i modernu fabriku plastičnih proizvoda. Od sirovina do gotovog proizvoda – kako nastaju slatki kremovi, šeširi i plastični predmeti koje koristimo svakodnevno? U novoj epizodi emisije Proces otkrivamo detalje o tri potpuno različite industrije i metodama njihove proizvodnje. Proizvodnja slatkog krema – Od pažljivo kontrolisanih sirovina do visokotehnološke obrade i pakovanja. Kako se odvija proces homogenizacije, zašto je važna granulacija i kako nastaju različite vrste krema – saznajte u poseti savremenom konditorskom pogonu. Ručna izrada šešira – Tradicionalni zanat koji i danas opstaje. Majstor šeširđija vodi nas kroz proces izrade, od odabira materijala do finalnog oblikovanja i ukrašavanja. Industrijska proizvodnja plastike – Kako od granula nastaju svakodnevni predmeti? Posmatramo proces oblikovanja plastičnih proizvoda – od topljenja sirovine, ubrizgavanja u kalupe, hlađenja i završne montaže. Otkrijte kako funkcionišu različiti procesi proizvodnje, koliko su precizni tehnološki postupci, ali i kako se tradicija zanata uklapa u moderno tržište.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Grčka vatrogasna služba sprovodi opsežnu istragu o uzrocima tri velika požara koji su u poslednja 24 sata izbili u različitim delovima zemlje, sa posebnim fokusom na oštećenja električne mreže, saopšteno je iz nadležnih službi.
Više od polovine kamiona sa humanitarnom pomoći iz Egipta opljačkano je na ulazu u Pojas Gaze, a sadržaj je kasnije prodat na lokalnim pijacama, navedeno je u izveštaju britanskog lista Al-Arabi Al-Džadid.
U pucnjavi u poslovnoj zgradi u centru Menhetna u ponedeljak je poginulo najmanje pet ljudi, uključujući i policajca iz Njujorka koji nije bio na dužnosti, saopštili su zvaničnici.
Zbog incidenata tokom protesta u luci Rodos, u koju je uplovio kruzer "Crown Iris" koji prevozi više od 650 turista iz Izraela, uhapšeno je 15 osoba, prenosi grčki javni servis ERT.
Izraelski ratni kabinet razmatra potpunu vojnu okupaciju Pojasa Gaze, uz pojačanu opsadu određenih gradskih centara unutar te teritorije, javlja izraelski Kanal 12.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da nije zadovoljan rezultatom pregovora o carinama sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz ocenu da će nemačka ekonomija pretrpeti "značajnu" štetu zbog dogovorenih taksi.
U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija počela je dvodnevna konferencija koja ima za cilj da utvrdi parametre za "mapu puta" ka formiranju palestinske države, uz osiguranje bezbednosti Izraela, kojoj prisustvuju desetine ministara, dok Sjedinjene Američke Države i Izrael bojkotuju događaj.
Osam osoba uhapšeno je tokom velike akcije razbijanja mreže krijumčarenja migranata i prevara sa dokumentima sa sedištem u Atini, saopštila je evropska policijska služba Evropol.
Komentari (0)