Istraga u NATO: Više novca i oružja, ali i korupcije
Hapšenja u Agenciji za nabavke NATO: poslovi sa nabavkom oružja i municije ionako su poznati kao problematični, a u vreme kada se sve više ulaže u odbranu, rizik od korupcije postaje veoma realan.
Prva dva hapšenja prijavio je 14. maja belgijski javni tužilac. Kako je navedeno, reč je o "mogućim nepravilnostima" u ugovorima za kupovinu municije i dronova za NATO.
Sumnja se da su zaposleni ili bivši zaposleni u Agenciji NATO za podršku i nabavke (NSPA) prosleđivali informacije određenim izvođačima radova u oblasti odbrane, piše Dojče vele (DW).
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da postoje velike šanse da se ukrajinsko pitanje dovede u bolju poziciju u naredne dve nedelje, istakavši ulogu koju u tome igraju ukrajinska, američka i turska vlada.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa nije obećala da će članstvo Ukrajine u toj organizaciji biti garantovano mirovnim sporazumom sa Rusijom.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako je Redžep Tajip Erdogan podigao vojnu industriju Turske i time dobio svoje nove diplomatsko oružje.
"Postoje naznake da je novac dobijen tim nezakonitim radnjama opran, delimično i osnivanjem konsultantskih kompanija", navedeno je u saopštenju tužioca.
Ubrzo nakon toga i holandske vlasti objavile su informaciju o tri hapšenja.
Između ostalih, uhapšen je i jedan 58-godišnji bivši službenik Ministarstva odbrane čiji je posao "uključivao međunarodne ugovore o javnim nabavkama".
Kancelarija javnog tužioca u Luksemburgu, gde se nalazi sedište NSPA, navela je da su u toj zemlji zaplenjena određena dokumenta. Dodaje se i da je istraga proširena na Italiju, Španiju i SAD, a koordinira je Evrodžast, pravosudna agencija Evropske unije.
NATO: Želimo do korena ovog slučaja
Na nedavnom sastanku NATO u Antaliji, u Turskoj, generalni sekretar vojnog saveza Mark Rute rekao je novinarima da je agencija NSPA sama pokrenula istrage.
"Želimo da dođemo do korena ovog slučaja", rekao je Rute.
U NSPA je zaposleno više od 1.500 ljudi. Pored sedišta u Luksemburgu, agencija ima kancelarije u još nekoliko drugih evropskih zemalja. Ona je zadužena za pružanje logističke podrške za operacije ili misije NATO-a, a pored toga ona u ime zemalja članica pregovara o zajedničkim ugovorima o nabavci oružja i opreme.
Foto: Envato
Ideja je da se tim zajedničkim nabavkama, odnosno efikasnim grupisanjem potražnje, uštedi novac. Kako sam NATO navodi, agencija posluje na principu "bez gubitaka i bez profita".
Prošle godine je NSPA, u ime nekoliko zemalja članica, potpisala ugovor vredan skoro 624 miliona evra za nabavku protivvazduhoplovnih raketa "stinger".
Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg objavio je taj sporazum u maju 2024, ali nije navedeno koje su zemlje u to uključene.
Ekspertkinja za pitanja odbrane Frančeska Grandi, iz organizacije Transparensi internešenel, ocenjuje da aktuelna istraga u NATO-u, bez obzira na njen ishod, predstavlja "dragoceni podsetnik" na to koliko je važan temeljni nadzor nad načinom trošenja javnog novca na odbranu. "Ovaj slučaj zaista na neki način dolazi u pravi čas, jer nas podseća na važnost transparentnosti".
Loš tajming za NATO
Za NATO, međutim, to baš i nije pravi čas. Zbog velikog vojnog nagomilavanja Rusije usred rata u Ukrajini, članice NATO-a u ogromnoj meri povećavaju ulaganja u odbranu, što će verovatno potrajati godinama.
Veruje se da će se na predstojećem samitu Alijanse, a pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa, 32 zemlje članice obavezati da će na odbranu trošiti najmanje 3,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
To bi bio ogroman iskorak u odnosu na trenutni cilj od dva odsto, odnosno trenutnu prosečnu proporcionalnu potrošnju BDP-a od 2,7 procenata. Tokom 2024. NATO je kolektivno potrošio 1,3 biliona dolara na odbranu, pokazuju podaci Alijanse koji su objavljeni prošlog meseca.
Za velika ulaganja sprema se i Evropska unija, čije članice čine dve trećine NATO-a. Evropska komisija objavila je nedavno plan po kojem će se iskoristiti odličan kreditni rejting Unije za pozajmicu od 150 milijardi evra. To bi trebalo da pomogne da 27 članica EU investiraju dodatnih 800 milijardi evra u odbranu.
Više novca – više problema
S dodatnim stotinama milijardi koje će se u narednih pet godina uliti u odbrambenu industriju, javne institucije će se verovatno naći pod ogromnim pritiskom, jer će morati da upravljaju rizicima zbog potencijalne korupcije.
Sektor odbrane je praktično svuda u svetu posebno sklon korupciji – zbog visokog nivoa tajnosti vladinih ugovora, velikih količina novca i osetljive prirode pregovora, objašnjava Frančeska Grandi iz Transparensija.
Ni Evropa nije izuzetak. Na nacionalnom i na nivou Evropske unije, mnogi mehanizmi transparentnosti često se ne primenjuju kada su u pitanju odbrana i bezbednost.
Evropski parlament, na primer, nema uobičajeni budžetski nadzor nad novcem koji se, preko Evropskog mirovnog fonda, šalje Ukrajini za njene odbrambene potrebe. A više od deset milijardi evra već je dodeljeno Kijevu putem mehanizma koji je van budžeta Unije.
U Transparensiju su veoma zabrinuti, jer smatraju da kreatori politike nisu dovoljno zainteresovani za transparentnost i nadzor u rastućem talasu izdataka za odbranu, kaže Grandi. Istovremeno, lobiranje u oblasti odbrambene industrije je u porastu.
"Zbog nedostatka nadzora rizikujemo da završimo s odbrambenom arhitekturom koja ne obezbeđuje bezbednost svojih građana onako kako bi trebalo, koja je obeležena neefikasnošću, koja rasipa novac, ali i stvara prostor za zloupotrebu moći i neprimeren uticaj", zaključuje ekspertkinja organizacije Transparensi internešenel Frančeska Grandi.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Kako će zabrana tranzita ruskog gasa kroz EU u treće zemlje uticati na energetsku situaciju u Srbiji? Da li ćemo konačno dobiti Savet REM-a i koliko je ovo regulatorno telo važno za medijsku sliku u zemlji? Šta se očekuje od današnje sednice Evropskog parlamenta posvećene Srbiji?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
U Italiji se i ove godine nastavio pad broja novorođenčadi i ide ka novom istorijskom minimumu, što će dodatno pogoršati demografsku krizu u zemlji, saopšteno je iz Nacionalnog zavoda za statistiku (ISTAT).
Brod italijanske obalske straže "Datilo" pronašao je u malteškim vodama tela sedam migranata, jednog muškarca, pet žena i maloletnika, koji su putovali brodom koji se prevrnuo u noći između 16. i 17. oktobra, saopštili su italijnski zvaničnici.
Najmanje 35 ljudi poginulo je prilikom eksplozije cisterne s gorivom u Nigeriji, saopšteno je iz Ferealnog korpusa za bezbednost na putevima te zemlje.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas saopštila je da je 26 država članica Evropske unije potvrdilo spremnost da učestvuje u formiranju specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine.
Predsednik Odbora za nadzor Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, republikanac Džejms Komer, rekao je da odbor namerava da organizuje intervju sa bivšim predsednikom Bilom Klintonom u okviru istrage o vezama američkih zvaničnika sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Britanska automobilska industrija je nakon Drugog svetskog rata bila jedan od stubova nacionalne privrede, ali je od 1945. do danas prošla kroz drastičan pad. Odmah posle rata, Britanija je kratkotrajno prednjačila u globalnoj proizvodnji vozila jer su konkurenti bili iscrpljeni ratom.
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ilegalne migracije čine nemačke gradove nesigurnim. Mnogi su izjavu ocenili kao populizam kako bi se ulagivalo biračima desnice. A Merc kaže – pitajte ćerke kako im je da prođu gradom.
Komentari (0)