Poljoprivreda Evropske unije godišnje gubi 28 milijardi evra zbog klimatskih promena
Poljoprivreda Evropske unije godišnje gubi oko 28 milijardi evra zbog klimatskih promena, a najveći deo štete nije pokriven osiguranjem, pokazuje danas zajednička analiza Evropske investicione banke i Evropske komisije.
Izvor: Tanjug
20.05.2025. 17:19
Foto: Envato
Ekstremni vremenski uslovi kao što su suše i poplave već odnose oko šest odsto ukupne poljoprivredne proizvodnje, a procenjuje se da bi gubici do 2050. mogli da porastu na 40 milijardi evra godišnje, prenosi Blumberg.
Ekstremni vremenski uslovi u poslednjim godinama ozbiljno su ugrozili žetve i sigurnost snabdevanja hranom u trenutku kada Evropa pokušava da ojača lance isporuke protiv novih šokova.
U Srbiji bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog poznih prolećnih mrazeva i izuzetno niske temperature za kraj aprila mogli biti manji ove godine od 30 do 90 odsto, a negde čak i do 100 procenata, izjavio je agroanalitičar Goran Đaković.
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Brisel je nakon protesta poljoprivrednika širom Evropske unije najavio pojednostavljenje pravila za finansiranje i novu strategiju za održiviju poljoprivrednu politiku.
Evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen upozorio je da bi klimatski rizici mogli da dodatno ograniče pristup poljoprivrednika finansijama, jer banke postaju sve opreznije prema kreditiranju ovog sektora koji je na udaru ekstremnog vremena.
Autori izveštaja preproručuju uvođenje obveznica za slučaj katastrofe, javno-privatnih reosiguravajućih mehanizama, kao i osnivanje fonda za brzi odgovor na krize i unapređenje pokrivenosti klimatskim osiguranjem.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Milijarder i filantrop Bil Gejts je uplatio skoro osam milijardi dolara privatnoj fondaciji svoje bivše supruge, Melinde Frenč Gejts, pokazuju poreske prijave, prenose američki mediji.
Američka imigraciona služba (Immigration and Customs Enforcement - ICE), često kolokvijalno nazivana "la migra", savezna je policijska agencija koja se nalazi u samom središtu imigracionog sistema Sjedinjenih Američkih Država i sporova koji ga prate.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da sa Sjedinjenim Američkim Državama razgovara o mogućem sporazumu o slobodnoj trgovini, koji bi mogao da predvidi nulte carine za trgovinu sa SAD za deo industrijskih regiona Ukrajine i da postane deo šireg "plana prosperiteta" za obnovu zemlje.
Najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 je uhapšeno širom Irana u poslednjih 13 dana, tokom antirežimskih protesta u zemlji, prema američkoj novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava (HRANA).
Dvanaest osoba u Francuskoj, starosti između 75 i 89 godina, članovi udruženja "Ultime Liberte", osuđeno je na novčane i uslovne kazne zatvora od tri do deset meseci zbog toga što su desetinama ljudi pomogli da ilegalno nabave snažan anestetik zabranjen u toj zemlji radi asistiranog samoubistva.
Komentari (0)