(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović rekao je za Newsmax Balkans da će prinosi ove godine verovatno biti na nivou prošle, kada je takođe bilo velike štete od poznih prolećnih mrazeva.
"Zasad su podaci takvi da će biti jako smanjen prinos kajsije u čačanskom kraju. I ne samo u Čačku, već i na teritoriji čitave Srbije. Velika oštećenja je pretrpela i trešnja i gotovo sve koštičavo voće, pa i šljiva gde je rod gotovo prepolovljen u našem kraju, a nešto blaže štete su pretrpele i jabučaste voćne kulture, pre svega jabuka, kao vrsta koja se dominantno gaji u našoj zemlji", precizirao je Jevremović.
"Čim robe ima malo, cena mora da bude veća"
Naš sagovornik je u emisiji "Presek" konstatovao da zasad nema velikih problema u proizvodnji, kada govorimo o voćnjacima gde je ostalo roda.
"Voćari preduzimaju sve mere zaštite i sprovode ih redovno u svojim zasadima. Tako da je za sada situacija jako dobra i jako povoljna. I napominjem da u zasadima gde nije bilo problema sa mrazom, očekuje se gotovo rekordan rod", istakao je on.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Mraz je prethodnih dana naneo velike štete voćarima, naročito u Zapadnoj Srbiji. Skoro je uništen ovogodišnji rod kajsije, kruške i rane trešnje. U Timočkoj Krajini više se gaje šljiva i dunja, a procena štete biće urađena, prema rečima stručnjaka, u narednih nekoliko dana.
Kako je rekao, treba očekivati da ove cene voća budu skuplje.
"Svedoci smo da na pijacama trešnje već imaju cenu preko 1.000, 1.500 dinara, kajsije su tu oko 900 dinara, odnosno 1.000 dinara, tako da treba očekivati višu cenu voća. Gotovo svog voća. Rod je umanjen i, naravno, zakon ponude i potražnje, čim neke robe ima malo, cena svakako mora da bude visoka", podvukao je Jevremović.
"Mnogo voćara prelazi na organsku proizvodnju"
Prema njegovim rečima, državni podsticaji su jedan od bitnih faktora za podsticanje organske proizvodnje.
"Podsticaji za organsku proizvodnju su viši nego kada govorimo o integralnoj i klasičnoj proizvodnji, i jako puno voćara prelazi upravo na sistem organske proizvodnje jer je i veći podsticaj države. Upravo konfiguracija terena u centralnoj Srbiji, u zapadnoj Srbiji je takva da pogoduje organskoj proizvodnji koja je pre svega odlika manjih površina, manjih parcela, nekih izolovanih parcela i sa dobrim odabirom samog lokaliteta, sorte i vrste za gajenje mogu se postići jako dobri prinosi", naveo je Jevremović.
Dodao je i da se poljoprivrednici dosta oslanjaju na pomoć države kada su u pitanju subvencije.
"Bez tih sredstava proizvodnja bi sigurno bila u velikom problemu. Ne zbog toga što su izdvajanja mala, ona su veća, iz godine u godinu su sve veća i veća, već upravo zbog ovakvih klimatskih prilika koje su takve da je sada bilo šta raditi jako nepredvidivo. Vrlo brzo dolazi do, vrlo često dolazi do ovakvih problema sa mrazevima, to je pojava grada, tu je osiguranje, ali nekad ni to ne može da nadomesti probleme i štete koje se javljaju", napomenuo je on.
Zaključio je da je pomoć države presudna kada se radi o poljoprivrednim proizvodnjama, a konkretno o voćarstvu koje je ugroženo klimatskim promenama.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-NI RAT NI PAKT II DEO
Ko je zaista bio Milan Stojadinović? Čovek koji je pregovarao sa Hitlerom, potpisivao sporazume u Rimu i balansirao između Britanije i Rajha. Arhivi Gestapoa, misterija smrti patrijarha Varnave, atentat u Marseju, pad sa vlasti, internacija i ostrvo Mauricijus. Od Beograda do Argentine — priča koja dobija holivudski zaplet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici više dokumenata neophodnih za rad državnih institucija, među kojima je i Odluka o utvrđivanju poljoprivrednih proizvoda iz sektora u kojima je obavezno zaključenje ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.
Cene nafte ponovo su porasle i to za deset odsto na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao "sredstvo pritiska na neprijatelja"
Drugi susret međunarodnih učesnika Specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu završen je u Sava centru, a delegati su obišli radove na gradilištu ove specijalizovane izložbe, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija (Office of Foreign Assets Control - OFAC) novu licencu, kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i nakon 20. marta.
Komentari (0)