(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović rekao je za Newsmax Balkans da će prinosi ove godine verovatno biti na nivou prošle, kada je takođe bilo velike štete od poznih prolećnih mrazeva.
"Zasad su podaci takvi da će biti jako smanjen prinos kajsije u čačanskom kraju. I ne samo u Čačku, već i na teritoriji čitave Srbije. Velika oštećenja je pretrpela i trešnja i gotovo sve koštičavo voće, pa i šljiva gde je rod gotovo prepolovljen u našem kraju, a nešto blaže štete su pretrpele i jabučaste voćne kulture, pre svega jabuka, kao vrsta koja se dominantno gaji u našoj zemlji", precizirao je Jevremović.
"Čim robe ima malo, cena mora da bude veća"
Naš sagovornik je u emisiji "Presek" konstatovao da zasad nema velikih problema u proizvodnji, kada govorimo o voćnjacima gde je ostalo roda.
"Voćari preduzimaju sve mere zaštite i sprovode ih redovno u svojim zasadima. Tako da je za sada situacija jako dobra i jako povoljna. I napominjem da u zasadima gde nije bilo problema sa mrazom, očekuje se gotovo rekordan rod", istakao je on.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Mraz je prethodnih dana naneo velike štete voćarima, naročito u Zapadnoj Srbiji. Skoro je uništen ovogodišnji rod kajsije, kruške i rane trešnje. U Timočkoj Krajini više se gaje šljiva i dunja, a procena štete biće urađena, prema rečima stručnjaka, u narednih nekoliko dana.
Kako je rekao, treba očekivati da ove cene voća budu skuplje.
"Svedoci smo da na pijacama trešnje već imaju cenu preko 1.000, 1.500 dinara, kajsije su tu oko 900 dinara, odnosno 1.000 dinara, tako da treba očekivati višu cenu voća. Gotovo svog voća. Rod je umanjen i, naravno, zakon ponude i potražnje, čim neke robe ima malo, cena svakako mora da bude visoka", podvukao je Jevremović.
"Mnogo voćara prelazi na organsku proizvodnju"
Prema njegovim rečima, državni podsticaji su jedan od bitnih faktora za podsticanje organske proizvodnje.
"Podsticaji za organsku proizvodnju su viši nego kada govorimo o integralnoj i klasičnoj proizvodnji, i jako puno voćara prelazi upravo na sistem organske proizvodnje jer je i veći podsticaj države. Upravo konfiguracija terena u centralnoj Srbiji, u zapadnoj Srbiji je takva da pogoduje organskoj proizvodnji koja je pre svega odlika manjih površina, manjih parcela, nekih izolovanih parcela i sa dobrim odabirom samog lokaliteta, sorte i vrste za gajenje mogu se postići jako dobri prinosi", naveo je Jevremović.
Dodao je i da se poljoprivrednici dosta oslanjaju na pomoć države kada su u pitanju subvencije.
"Bez tih sredstava proizvodnja bi sigurno bila u velikom problemu. Ne zbog toga što su izdvajanja mala, ona su veća, iz godine u godinu su sve veća i veća, već upravo zbog ovakvih klimatskih prilika koje su takve da je sada bilo šta raditi jako nepredvidivo. Vrlo brzo dolazi do, vrlo često dolazi do ovakvih problema sa mrazevima, to je pojava grada, tu je osiguranje, ali nekad ni to ne može da nadomesti probleme i štete koje se javljaju", napomenuo je on.
Zaključio je da je pomoć države presudna kada se radi o poljoprivrednim proizvodnjama, a konkretno o voćarstvu koje je ugroženo klimatskim promenama.
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Amerika razmatra povlačenje SAD iz NATO – da li je kraj NATO saveza? Koje su granice autonomije univerziteta? Da li su poslednja dešavanja uvod u novu društvenu krizu? Gosti emisije biće profesori Vladimir Jakovljević I Vladimir Obradović Šta podrazumeva nacrt izmena zakona o presađivanju organa i zašto se pacijenti i donori protive predloženim izmenama?
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Komentari (0)