(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća

Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.

Autor:

N. B.

19.05.2025. 14:36

(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća

Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović rekao je za Newsmax Balkans da će prinosi ove godine verovatno biti na nivou prošle, kada je takođe bilo velike štete od poznih prolećnih mrazeva. 

"Zasad su podaci takvi da će biti jako smanjen prinos kajsije u čačanskom kraju. I ne samo u Čačku, već i na teritoriji čitave Srbije. Velika oštećenja je pretrpela i trešnja i gotovo sve koštičavo voće, pa i šljiva gde je rod gotovo prepolovljen u našem kraju, a nešto blaže štete su pretrpele i jabučaste voćne kulture, pre svega jabuka, kao vrsta koja se dominantno gaji u našoj zemlji", precizirao je Jevremović.

"Čim robe ima malo, cena mora da bude veća"

Naš sagovornik je u emisiji "Presek" konstatovao da zasad nema velikih problema u proizvodnji, kada govorimo o voćnjacima gde je ostalo roda. 

"Voćari preduzimaju sve mere zaštite i sprovode ih redovno u svojim zasadima. Tako da je za sada situacija jako dobra i jako povoljna. I napominjem da u zasadima gde nije bilo problema sa mrazom, očekuje se gotovo rekordan rod", istakao je on. 

Kako je rekao, treba očekivati da ove cene voća budu skuplje. 

"Svedoci smo da na pijacama trešnje već imaju cenu preko 1.000, 1.500 dinara, kajsije su tu oko 900 dinara, odnosno 1.000 dinara, tako da treba očekivati višu cenu voća. Gotovo svog voća. Rod je umanjen i, naravno, zakon ponude i potražnje, čim neke robe ima malo, cena svakako mora da bude visoka", podvukao je Jevremović.

"Mnogo voćara prelazi na organsku proizvodnju"

Prema njegovim rečima, državni podsticaji su jedan od bitnih faktora za podsticanje organske proizvodnje. 

"Podsticaji za organsku proizvodnju su viši nego kada govorimo o integralnoj i klasičnoj proizvodnji, i jako puno voćara prelazi upravo na sistem organske proizvodnje jer je i veći podsticaj države. Upravo konfiguracija terena u centralnoj Srbiji, u zapadnoj Srbiji je takva da pogoduje organskoj proizvodnji koja je pre svega odlika manjih površina, manjih parcela, nekih izolovanih parcela i sa dobrim odabirom samog lokaliteta, sorte i vrste za gajenje mogu se postići jako dobri prinosi", naveo je Jevremović.

Dodao je i da se poljoprivrednici dosta oslanjaju na pomoć države kada su u pitanju subvencije.

"Bez tih sredstava proizvodnja bi sigurno bila u velikom problemu. Ne zbog toga što su izdvajanja mala, ona su veća, iz godine u godinu su sve veća i veća, već upravo zbog ovakvih klimatskih prilika koje su takve da je sada bilo šta raditi jako nepredvidivo. Vrlo brzo dolazi do, vrlo često dolazi do ovakvih problema sa mrazevima, to je pojava grada, tu je osiguranje, ali nekad ni to ne može da nadomesti probleme i štete koje se javljaju", napomenuo je on. 

Zaključio je da je pomoć države presudna kada se radi o poljoprivrednim proizvodnjama, a konkretno o voćarstvu koje je ugroženo klimatskim promenama.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)