(VIDEO) Direktor Instituta za voćarstvo o ovogodišnjim prinosima: Treba očekivati višu cenu voća
Bez obzira na to koliko se tehnoloških inovacija dogodi u poljoprivredi, proizvodnja će uvek zavisiti od vremenskih prilika tokom sezone. Osim što strepe od vremenskih neprilika, poljoprivrednici se često suočavaju i sa ogromnim rastom troškova porizvodnje.
Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović rekao je za Newsmax Balkans da će prinosi ove godine verovatno biti na nivou prošle, kada je takođe bilo velike štete od poznih prolećnih mrazeva.
"Zasad su podaci takvi da će biti jako smanjen prinos kajsije u čačanskom kraju. I ne samo u Čačku, već i na teritoriji čitave Srbije. Velika oštećenja je pretrpela i trešnja i gotovo sve koštičavo voće, pa i šljiva gde je rod gotovo prepolovljen u našem kraju, a nešto blaže štete su pretrpele i jabučaste voćne kulture, pre svega jabuka, kao vrsta koja se dominantno gaji u našoj zemlji", precizirao je Jevremović.
"Čim robe ima malo, cena mora da bude veća"
Naš sagovornik je u emisiji "Presek" konstatovao da zasad nema velikih problema u proizvodnji, kada govorimo o voćnjacima gde je ostalo roda.
"Voćari preduzimaju sve mere zaštite i sprovode ih redovno u svojim zasadima. Tako da je za sada situacija jako dobra i jako povoljna. I napominjem da u zasadima gde nije bilo problema sa mrazom, očekuje se gotovo rekordan rod", istakao je on.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Mraz je prethodnih dana naneo velike štete voćarima, naročito u Zapadnoj Srbiji. Skoro je uništen ovogodišnji rod kajsije, kruške i rane trešnje. U Timočkoj Krajini više se gaje šljiva i dunja, a procena štete biće urađena, prema rečima stručnjaka, u narednih nekoliko dana.
Kako je rekao, treba očekivati da ove cene voća budu skuplje.
"Svedoci smo da na pijacama trešnje već imaju cenu preko 1.000, 1.500 dinara, kajsije su tu oko 900 dinara, odnosno 1.000 dinara, tako da treba očekivati višu cenu voća. Gotovo svog voća. Rod je umanjen i, naravno, zakon ponude i potražnje, čim neke robe ima malo, cena svakako mora da bude visoka", podvukao je Jevremović.
"Mnogo voćara prelazi na organsku proizvodnju"
Prema njegovim rečima, državni podsticaji su jedan od bitnih faktora za podsticanje organske proizvodnje.
"Podsticaji za organsku proizvodnju su viši nego kada govorimo o integralnoj i klasičnoj proizvodnji, i jako puno voćara prelazi upravo na sistem organske proizvodnje jer je i veći podsticaj države. Upravo konfiguracija terena u centralnoj Srbiji, u zapadnoj Srbiji je takva da pogoduje organskoj proizvodnji koja je pre svega odlika manjih površina, manjih parcela, nekih izolovanih parcela i sa dobrim odabirom samog lokaliteta, sorte i vrste za gajenje mogu se postići jako dobri prinosi", naveo je Jevremović.
Dodao je i da se poljoprivrednici dosta oslanjaju na pomoć države kada su u pitanju subvencije.
"Bez tih sredstava proizvodnja bi sigurno bila u velikom problemu. Ne zbog toga što su izdvajanja mala, ona su veća, iz godine u godinu su sve veća i veća, već upravo zbog ovakvih klimatskih prilika koje su takve da je sada bilo šta raditi jako nepredvidivo. Vrlo brzo dolazi do, vrlo često dolazi do ovakvih problema sa mrazevima, to je pojava grada, tu je osiguranje, ali nekad ni to ne može da nadomesti probleme i štete koje se javljaju", napomenuo je on.
Zaključio je da je pomoć države presudna kada se radi o poljoprivrednim proizvodnjama, a konkretno o voćarstvu koje je ugroženo klimatskim promenama.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rusko-ukrajinski rat – 1437. dan Da li će pregovori Rusije, Ukrajine i Amerike u Abu Dabiju biti uspešni i koliko su zaraćene strane spremne na kompromis? Brisel planira da već sledeće godine primi Ukrajinu u Evropsku uniju. Da li je to zamena za širenje NATO-a na istok? Gosti Stava dana: diplomata Zoran Milivojević i politikolog Emil Zoronjić
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija uvodi ekonomsku tarifu samo sa ručnim prtljagom, odnosno "Economy Light" tarifu, na avio-linijama Beograd-Tivat i Beograd-Podgorica, saopšteno je iz kompanije.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Komentari (0)