(VIDEO) "Smanjeni zasadi pod malinom, višnja prepolovljena": Kako će se kretati otkupne cene voća ove godine
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Ipak, prazna skladišta i povećana potražnja na tržištu daju nadu proizvođačima da će cene biti znatno povoljnije. Višnja bi mogla da startuje sa cenom od najmanje 100 dinara, dok se otkup maline očekuje po početnoj ceni od 350, pa čak i 400 dinara po kilogramu.
Analitičar Dušan Zečević obasnio je za Newsmax Balkans da nas ove godine očekuje dobra cena voća zbog klimatskih promena.
"Mraz je dosta oštetio zasade i zbog klimatskih promena u okruženju. Očekuje nas visoka cena maline, kajsije, šljive i delimično kupine, isto je i sa svežim sezonskim voćem koje se koristi za konzum na pijacama, trešnja, kajsija i breskva. Zalihe su ispražnjene potpuno, tako da možemo očekivati dobru cenu tokom cele godine i naredne godine", rekao je Zečević.
Koja je uloga države?
Iz Udruženja malinara poručuju da bez dogovora sa državom i sopstvenih skladišta, proizvođači ostaju na milost i nemilost posrednicima i hladnjačarima.
Postavlja se pitanje koji faktori utiču na formiranje otkupne cene voća, kao i kolika je uloga države u celoj priči.
U Srbiji bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog poznih prolećnih mrazeva i izuzetno niske temperature za kraj aprila mogli biti manji ove godine od 30 do 90 odsto, a negde čak i do 100 procenata, izjavio je agroanalitičar Goran Đaković.
Mraz je prethodnih dana naneo velike štete voćarima, naročito u Zapadnoj Srbiji. Skoro je uništen ovogodišnji rod kajsije, kruške i rane trešnje. U Timočkoj Krajini više se gaje šljiva i dunja, a procena štete biće urađena, prema rečima stručnjaka, u narednih nekoliko dana.
Nagli pad temperature, sneg i jutarnji mrazevi ponovo brinu naše voćare. Kajsija je, šestu godinu zaredom, najteže pogođena, a pitanje je koliko su ugrožene i ostale voćne vrste. Stručnjaci upozoravaju da je šteta ogromna, a da će prinosi biti znatno umanjeni.
Autor emisije Dobra zemlja Uroš Davidović istakao je da mnogi faktori utiču na to, pre svega to što voća nema.
"Pre par dana smo imali grad oko Smederevske Palanke koji je poznat višnjarski kraj. Svaka vremenska nepogoda utiče na količinu voća koja ukupno stoji na raspolaganju otkupljivačima, oni su toga svesni napravili su skladišne kapacitete, imaju ugovore sa evropskim firmama, imaju kaznene klauzule ako to voće ne nabave, pa ga moraju nabaviti i automatski cena skače", rekao je on.
"Cena maline i do 400 dinara"
Naglasio je i da su smanjeni zasadi pod malinom i višnja je prepolovljena, pa će to dovesti do cene maline koja će biti do 350, 400 dinara, a možda i više od toga.
"Ispod te cene ona ne može da krene. Za višnju se očekuje verovatno 100, 150 dinara. Država pre svega treba da odredi odnose koje se tiču plaćanja prema poljoprivrednicima, to je glavna tema, znači pouzdanost, pravna država, sigurnost u otkupu, otkupni listovi, davanje bankarskih garancija", konstatovao je Davidović.
Za mnoge voćare ova sezona bi, uprkos vremenskim nepogodama, mogla doneti dobar prihod, pod uslovom da tržište isprati cenu i potražnju. Ostaje da se vidi hoće li se očekivanja ispuniti.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Generalni direktor "Telekom Srbije" Vladimir Lučić izjavio je da je ta kompanija, imajući u vidu rast prihoda u poslednje tri godine, lider u jugoistočnoj Evropi i izrazio ponos zbog finansijskih rezultata kompanije.
Železnička stanica u Novom Sadu, gde je zbog pada nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, biće nakon ispitivanja statike zgrade srušena, rekonsutrisana ili delimično korišćena gde je potpuno bezbedna, izjavila je ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić kaže da je u toku značajan iskorak u zaštiti potrošača usled usvajanja uredbe Vlade Srbije o deklarisanju mlečnih proizvoda koji u sebi sadrže palmino ili neka druga biljna ulja.
Geopolitičko nadmetanje između SAD i Kine ima sve veći uticaj na Evropu, a male zemlje poput Srbije moraju pažljivo da procenjuju dugoročne posledice svojih spoljnih politika - poruka je sa okruglog stola održanog u Ambasadi SAD u Beogradu na temu "Strateški rizici produbljivanja saradnje sa Kinom".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dogovorio sa domaćom kompanijom Jugoimportom da sagrade pogone u Negotinu i Zaječaru i najavio da će zaječarski pogon imati oko 350 zaposlenih.
Dosad su mladi podneli više od 1.770 zahteva za stambene kredite, 912 kredita je odobreno i čeka se potpisivanje ugovora, a 855 ugovora je već potpisano i krediti su isplaćeni, izjavila je načelnica Odeljenja za bankarstvo u Sektoru za finansijski sistem Ministarstva finansija Olivera Zdravković.
Objavljene su nove cene goriva, tako da će od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 187 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 178 dinara.
Iako cene sirove nafte na svetskim berzama padaju, vozači u Srbiji pojeftinjenje ne osećaju. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije za Newsmax Balkans objašnjava zašto je tako i koliko ulogu igraju akcize, državne uredbe i stare zalihe goriva.
Komentari (0)