(VIDEO) "Smanjeni prinosi i višemilionska šteta": Mrazevi i pad temperature brinu voćare, kajsija najteže pogođena
Nagli pad temperature, sneg i jutarnji mrazevi ponovo brinu naše voćare. Kajsija je, šestu godinu zaredom, najteže pogođena, a pitanje je koliko su ugrožene i ostale voćne vrste. Stručnjaci upozoravaju da je šteta ogromna, a da će prinosi biti znatno umanjeni.
Temperature ispod nule oštetile su voćnjake u najosetljivijoj fazi razvoja - tokom cvetanja.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Dejan Đurović istakao je za Newsmax Balkans da je šteta velika i da će prinos biti manji za oko 90 odsto.
"Štete su velike. Imali smo pre dve nedelje neki mraz ovde od minus šest, kada je stradala kajsija i breskva. Jutros je bilo negde oko minus četiri, i nakon nekog detaljnijeg pregleda vidimo da je dosta izmrzla, praktično trešnja je skoro, ne desetkovana, nego mislim da će prinosi biti skoro 90 odsto smanjeni, ako ne i jače, slično je i sa višnjom. Kruška je takođe jako izmrzla. Jabuka, koja je u principu najotpornija, odnosno nalazi se još uvek u fazi početka cvetanja ili u fazi 10 do 15 odsto otvorenih cvetova, vidimo da je i kod nje jako veliko izmrzavanje", rekao je Đurović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Krajem prošle godine ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) su u ataru sela Pukovac u opštini Doljevac otkrili nelegalni poligon za hvatanje ptica pevačica lepljivim mamcima, sa desetak namenski postavljenih klopki.
Autor i voditelj emisije "Dobra zemlje" Uroš Davidović naveo je za Newsmax Balkans da se od 2002. ovako nešto nije desilo i da možemo reći da je ovo prirodna katastrofa.
"Što se tiče ukupne štete na nivou cele Srbije, pričamo sigurno o desetinama miliona evra, gde smo izgubili ova dva dana ili dan, možda kažemo da je prošla noć bila najgora, ali na nivou Srbije možda i više desetina miliona evra, pogotovo kod voća koje je izvozni proizvod, kao što je jabuka, pa i kruška, trešnja. Tu su problemi veliki, i država će mnogo ostvariti mnogo manje prihoda. Biće prilično velike štete generalno za poljoprivredu, za BDP. Ceo taj sistem i lanac su sada ugroženi", naglasio je Davidović.
Direktor Instituta za voćarstvo rekao je da su očekivali ekstremno plodnu godinu, jer je voće dobro pripremljeno tokom zime i zaključuje da ove godine ipak nećemo ostati bez roda.
"Ove godine sigurno nećemo ostati bez roda voćaka, jer uvek ima lokaliteta gde mraza nije bilo ili je bilo jako blagih i niskih temperatura ispod nule koje nisu nanela velike štete. I očekivali smo jednu ekstremno rodnu godinu, jer je voće ušlo jako dobro pripremljeno u zimu i očekivali smo svi da ove godine imamo rekordne prinose u zasadima", objasnio je sagovornik Newsmax Balkans.
Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje za voće
Šteta na terenu će tek biti vidljiva. Pitanje koje najviše brine voćare jeste da li će moći i koliko da je naplate. Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje voćnih vrsta jer su rizici veliki i rastu iz godine u godinu.
"Osiguravajuće kuće se jako teško odlučuju. Mislim da je to možda zanemarljivo mali broj. I pitanje da li uopšte rade osiguranje voćnih vrsta kao što su kajsija, trešnja, jer je rizik jako velik iz godine u godinu veći. Morale bi premije da budu nenormalno velike što praktično proizvođači ne bi mogli da isfinansiraju. Oni osiguravaju tek kad 50 odsto dođe do precvetavanja", zaključio je profesor Poljoprivrednog fakulteta Dejan Đurović.
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li su glasniji uspešniji i da li agresivnost u javnom nastupu vodi ka uspehu? Može li govor tela reći više nego što želimo? Da li je i zašto nestala kultura govora u medijima? Kako su društvene mreže postale ogledalo naše komunikacije? Za emisiju “Tražim reč” govore novinar i urednik informativnog programa TV Newsmax Balkans Stanko Pevac, direktor Centra za javni govor Radovan Perović i trener komunikacionih veština Marko Burazor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija uvodi ekonomsku tarifu samo sa ručnim prtljagom, odnosno "Economy Light" tarifu, na avio-linijama Beograd-Tivat i Beograd-Podgorica, saopšteno je iz kompanije.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Komentari (0)