(VIDEO) "Smanjeni prinosi i višemilionska šteta": Mrazevi i pad temperature brinu voćare, kajsija najteže pogođena
Nagli pad temperature, sneg i jutarnji mrazevi ponovo brinu naše voćare. Kajsija je, šestu godinu zaredom, najteže pogođena, a pitanje je koliko su ugrožene i ostale voćne vrste. Stručnjaci upozoravaju da je šteta ogromna, a da će prinosi biti znatno umanjeni.
Temperature ispod nule oštetile su voćnjake u najosetljivijoj fazi razvoja - tokom cvetanja.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Dejan Đurović istakao je za Newsmax Balkans da je šteta velika i da će prinos biti manji za oko 90 odsto.
"Štete su velike. Imali smo pre dve nedelje neki mraz ovde od minus šest, kada je stradala kajsija i breskva. Jutros je bilo negde oko minus četiri, i nakon nekog detaljnijeg pregleda vidimo da je dosta izmrzla, praktično trešnja je skoro, ne desetkovana, nego mislim da će prinosi biti skoro 90 odsto smanjeni, ako ne i jače, slično je i sa višnjom. Kruška je takođe jako izmrzla. Jabuka, koja je u principu najotpornija, odnosno nalazi se još uvek u fazi početka cvetanja ili u fazi 10 do 15 odsto otvorenih cvetova, vidimo da je i kod nje jako veliko izmrzavanje", rekao je Đurović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Krajem prošle godine ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) su u ataru sela Pukovac u opštini Doljevac otkrili nelegalni poligon za hvatanje ptica pevačica lepljivim mamcima, sa desetak namenski postavljenih klopki.
Autor i voditelj emisije "Dobra zemlje" Uroš Davidović naveo je za Newsmax Balkans da se od 2002. ovako nešto nije desilo i da možemo reći da je ovo prirodna katastrofa.
"Što se tiče ukupne štete na nivou cele Srbije, pričamo sigurno o desetinama miliona evra, gde smo izgubili ova dva dana ili dan, možda kažemo da je prošla noć bila najgora, ali na nivou Srbije možda i više desetina miliona evra, pogotovo kod voća koje je izvozni proizvod, kao što je jabuka, pa i kruška, trešnja. Tu su problemi veliki, i država će mnogo ostvariti mnogo manje prihoda. Biće prilično velike štete generalno za poljoprivredu, za BDP. Ceo taj sistem i lanac su sada ugroženi", naglasio je Davidović.
Direktor Instituta za voćarstvo rekao je da su očekivali ekstremno plodnu godinu, jer je voće dobro pripremljeno tokom zime i zaključuje da ove godine ipak nećemo ostati bez roda.
"Ove godine sigurno nećemo ostati bez roda voćaka, jer uvek ima lokaliteta gde mraza nije bilo ili je bilo jako blagih i niskih temperatura ispod nule koje nisu nanela velike štete. I očekivali smo jednu ekstremno rodnu godinu, jer je voće ušlo jako dobro pripremljeno u zimu i očekivali smo svi da ove godine imamo rekordne prinose u zasadima", objasnio je sagovornik Newsmax Balkans.
Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje za voće
Šteta na terenu će tek biti vidljiva. Pitanje koje najviše brine voćare jeste da li će moći i koliko da je naplate. Mali broj osiguravajućih kuća nudi osiguranje voćnih vrsta jer su rizici veliki i rastu iz godine u godinu.
"Osiguravajuće kuće se jako teško odlučuju. Mislim da je to možda zanemarljivo mali broj. I pitanje da li uopšte rade osiguranje voćnih vrsta kao što su kajsija, trešnja, jer je rizik jako velik iz godine u godinu veći. Morale bi premije da budu nenormalno velike što praktično proizvođači ne bi mogli da isfinansiraju. Oni osiguravaju tek kad 50 odsto dođe do precvetavanja", zaključio je profesor Poljoprivrednog fakulteta Dejan Đurović.
Šta se dešava kada godinama slušate tuđe traume? Kada ste oslonac svima, a više nemate snage ni za sebe? Može li empatija da nas iscrpi do pucanja? I kako da znamo da to nije samo umor, već nešto mnogo dublje? O sekundarnoj traumatizaciji, odgovore tražimo od dr Hajdane Glomazić.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se nada da će i ostale dve rejting agencije uraditi što i Standard & Poor's (S&P), koji je Srbiji dao kreditni investicioni rejting, ali da je teško očekivati da će to biti urađeno dok se ne reši problem sa NIS.
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su obavljeni prvi upisi objekata u katastar na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima i dodala da još nije bilo prigovora u vezi sa primenom zakona.
Kajsija prošle godine nije bilo skoro uopšte, višnje i šljive su podbacile, a jabuke stoje u hladnjačama jer ne mogu da se izvezu na rusko tržište. Da li je to bila samo loša sezona ili je Srbija zakoračila u eru skupog voća?
Akcije turskog Fudbalskog kluba Galatasaraj su naglo porasle u jutarnjoj trgovini do 4,8 odsto nakon ubedljive pobede nad italijanskim Juventusom u Ligi šampiona, što je dodatno povećalo optimizam investitora i navijača u vezi sa evropskim ambicijama kluba.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2026. godinu za poreske obveznike - fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara, a poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.
Gde rade zaposleni u Srbiji? Većina radnika i dalje svakog jutra odlazi u fabrike, prodavnice, bolnice i državne institucije. Iako tradicionalni sektori i dalje zapošljavaju najviše ljudi, struktura zaposlenosti se polako menja.
Komentari (0)