Evropska unija odobrila stvaranje odbrambenog fonda u vrednosti od 150 milijardi evra
Evropski ministri odobrili su stvaranje odbrambenog fonda u vrednosti od 150 milijardi evra, zbog zabrinutosti od ruskog napada u budućnosti i sumnji u vezi sa bezbednosnim obavezama SAD prema EU.
Odobrenje ministara bio je poslednji pravni korak u uspostavljanju šeme Bezbednosne akcije za Evropu (SAFE), koja je podržana zajedničkim zaduživanjem EU i koja će isplaćivati kredite evropskim zemljama za zajedničke odbrambene projekte, prenosi Rojters.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je pristao da odloži do 9. jula primenu tarifa od 50 odsto na uvoz iz Evropske unije, dodajući da je sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen imao "veoma prijatan telefonski razgovor" koji je doveo do tog odlaganja.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naveo je da preporučuje uvođenje carina u iznosu od 50 odsto za uvoz robe iz Evropske unije u tu državu, pozivajući se na nedostatak napretka u trenutnim trgovinskim pregovorima, piše CNN.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sledeća meta Moskve, zemlje EU su u poslednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa SAFE ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovimnu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko dugo se čeka na novu šansu za život? Kako izgleda svakodnevica bubrežnih bolesnika i kako dijaliza menja kvalitet njihovog života? Da li kao društvo činimo dovoljno da spasimo jedni druge? Za emisiju „Tražim reč“ govore, članica udruženja transplantiranih „Za novi život“ Olivera Jovanović, nefrolog Kliničko-bolničkog centra „Zvezdara“ Petar Đurić i Nataša Dragaš žena koja više od 10 godina čeka svoju šansu za novi život.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da će iranske snage uništiti čitavu gasnu i naftnu industriju zemalja Persijskog zaliva u slučaju da energetski sektor Irana ponovo bude meta napada.
Katar je proglasio više članova diplomatskog osoblja Ambasade Irana personama non grata i naložio im da napuste zemlju u roku od 24 sata, navodeći kao razlog ponovljene napade i kršenje suvereniteta države.
Ambasador Sirije pri Ujedinjenim nacijama Ibrahim Olabi rekao je da ta zemlja, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, pokreće plan za uništavanje hemijskog oružja za koje se tvrdi da je korišćeno protiv sirijskog naroda tokom vladavine zbačenog predsednika Bašara al Asada.
Katarski PVO sistemi uspešno su presreli četiri od pet balističkih raketa ispaljenih na tu zemlju iz Irana, pri čemu je peta balistička raketa uspela da pogodi industrijski grad Ras Lafan i prouzorkuje veliku štetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da pomogne Sjedinjenim Državama u suočavanju sa Iranom, nudeći iskustvo u borbi protiv dronova, ali je američki predsednik Donald Tramp odbacio tu ponudu.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Komentari (0)