Samo se čekalo da porodica javi. Redakcije su imale spremne tekstove o njegovom odlasku. Na društvenim mrežama već su kružile oproštajne poruke.
U februaru prošle godine, Džimi Karter je počeo da prima palijativnu negu i niko nije očekivao da će izdržati više od nekoliko dana.
Foto: AP/John Bazemore, FileDžimi Karter, novembar 2023. godine
Danas, godinu i po dana kasnije, nekadašnji američki predsednik puni sto godina. On je najstariji bivši šef vlade SAD.
Ponovo je uspeo u nečemu za šta su svi mislili da je nemoguće. Prvi put mu je to pošlo za rukom kad je, na iznenađenje političke elite i sopstvene porodice, pobedio na predsedničkim izborima 1976. kao kandidat Demokratske stranke.
Foto: APDžimi Karter u kampanji 1976. godine
Karter je bio 39. šef vašingtonske administracije. Služio je jedan mandat od 1977. do 1981. Isticao je da je jedini predsednik od 1945. koji nije započeo nijedan rat i koji nije poslao nijednog vojnika na front. Posle njega, isto su tvrdili i Donald Tramp i Džo Bajden.
Obeležen talačkom krizom u Teheranu
Pre nego što je ušao u politiku, bavio se uzgajanjem kikirikija. Od svojih farmi je napravio uspešan biznis. Kao i mnoge demokrate iz južnjačkih država, u početku je bio pobornik segregacije. Kad je postao guverner Džordžije, poručio je da Amerika mora da prestane da diskriminiše Afroamerikance.
Kako je 1978. posredovao u mirovnim pregovorima između egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahena Begina, pripisuju mu se zasluge za ovaj sporazum poznat kao Sporazum iz Kemp Dejvida.
Pisalo se da je nagovorio dvojicu lidera da se 13 dana zatvore u američkoj vojnoj bazi sve dok nisu pristali na dogovor. Nešto slično dešavalo se mnogo godina kasnije na pregovorima u Dejtonu. Za vreme njegove vlasti potpisan je i sporazum kojim je Amerika dozvolila Panami da upravlja Panamskim kanalom.
Foto: AP/Richard DrewDžimi Karter 1976. godine
Karter se kao predsednik suočavao s energetskom krizom i teškom ekonomskom situacijom. Inflacija je rasla a nezaposlenost dostigla 7,5 odsto.
Ipak, njegova politička sudbina zapečaćena je talačkom krizom u Teheranu. Posle svrgavanja prozapadnog šaha, iranski studenti su 1979. upali u američku ambasadu u Teheranu i diplomate uzeli za taoce. Karterova vlada nije uspela da ispregovara puštanje diplomata.
Propala je i tajna akcija za oslobađanje talaca – helikopter poslat u misiju u Iran se srušio, odnevši u smrt osmoricu američkih vojnika. Usred talačke krize, Karter je izgubio izbore od republikanca Ronalda Regana. Iranci su držali američke diplomate 444 dana i oslobodili ih na dan Reganove inauguracije.
Foto: APDžimi Karter i predsednik Predsedništva SFRJ Cvijetin Mijatović u Beogradu 1980. godine
Kao američki predsednik, Karter je posetio Beograd 1980, mesec dana posle Titove sahrane, na koju je poslao svoju majku. U tome se učitavao poseban značaj koji je Jugoslavija imala za Ameriku u vreme hladnoratovskih podela. Karter je poslednji američki predsednik koji je posetio Srbiju (Bajden je bio u Beogradu u svojstvu potpredsednika).
Kad je sišao s vlasti, predvodio je humanitarne inicijative. Organizacije koje je podržavao gradile su kuće za siromašne u SAD i borile se protiv nemaštine i bolesti u Africi. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 2002.
Foto: AP/Bjoern Sigurdsoen, PoolDžimi Karter drži govor nakon što mu je uručena Nobelova nagrada za mir
Pregovarao je i oko nuklearnog naoružanja sa Severnom Korejom i posredovao u kratkotrajnom primirju u BiH.
Tokom rata 1994. sa suprugom je otputovao u Sarajevo. Na sajtu Karterove zadužbine stoji da je nekadašnji američki lider otišao u Bosnu na poziv tadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Karter je tražio od Karadžića da otvori sarajevski aerodrom, oslobodi zatvorenike i dozvoli slobodno kretanje konvojima Ujedinjenih nacija.
Kritikovao NATO bombardovanje Srbije
Karterovi naslednici u Beloj kući nisu bili zadovoljni njegovim aktivizmom jer su smatrali da im se meša u politiku. Tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, tražio je od Klintonove vlade da prestane da baca klaster bombe, gađa nevojne ciljeve i uništava života civila. Smatrao je da kopnene trupe treba da zamene intervenciju iz vazduha.
Foto: AP/Carolyn Kaster, FileDžimi Karter i BIl Klinton
U tadašnjem saopštenju, koje i dalje stoji na sajtu Centra Karter, piše: "Kopnene trupe su bolja opcija od nastavka ubijanja i raseljavanja nevinih civila širom Jugoslavije". Karter je dodao da NATO intervencija ima "dobru nameru, ali da se loše izvodi" i da bombardovanje "nanosi više štete civilima od Slobodana Miloševića". Verovao je da u pregovore treba uključiti i Rusiju.
Džejson Karter, unuk Džimija Kartera, izjavio je za Ej-Bi-Si da je njegov deda doživeo pozne godine zahvaljujući dubokoj religioznosti i ljubavi prema supruzi Rozalin, koja je preminula prošlog novembra. Karter je do pre ulaska u palijativnu negu u 98. godini predavao u nedeljnoj crkvenoj školi.
Foto: AP/Johnny ClarkDžimi Karter sa suprugom Rozalin 2015. godine
Pre nego što je ušao u trku za mesto šefa države i porazio republikanca Džeralda Forda, Karter je bio nepoznat izvan Džordžije. Za manje od dve godine, uzgajivač kikirikija s američkog juga privukao je pažnju cele zemlje i pobedio na izborima. Njegov primer nadahnuo je kampanju Baraka Obame, za koga niko nije čuo sve dok kao senator iz Ilinoisa nije započeo kampanju na predsedničkim izborima.
Karter je došao na vlast usled građanskog otpora prema ratu u Vijetnamu i Niksonovoj aferi "Votergejt". Slično se desilo i s Obamom, koji je 2008. dobio izbore na talasu nezadovoljstva ratovima u Iraku i Avganistanu.
Mediji veruju da je Karter poslužio manje poznatim političarima kao primer da ne odustaju od sna o Zapadnom krilu. Prema rečima nekadašnjeg predsednika, niko ni iz njegovog najbližeg okruženja nije verovao da on ima i najmanje šanse u trci za Belu kuću. Kad je saopštio majci da će se kandidovati za predsednika, pitala ga je: "Za predsednika čega?"
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEPOZNATE PRICE PRIRODE
Nepoznate priče prirode je dokumentarni serijal koji istražuje netaknutu lepotu prirodnih predela Srbije, otkrivajući skrivene tajne, jedinstvenu floru i faunu, kao i živote ljudi koji ih okružuju.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST I
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Odbornici Skupštine Gradske opštine Vračar podneli su krivičnu prijavu protiv direktorke osnovne škole "Sveti Sava" Jovane Milenković, zbog sumnje da je izvršila krivično delo Neotklanjanje opasnosti u produženom trajanju.
Roditelji učenika Devete beogradske gimnazije koji se nalaze u blokadi nastave okupili su se ispred te škole kako bi pružili podršku svojoj deci kojoj su, kako tvrde, pojedini nastavnici pretili i govorili im da su ekstremisti i teroristi.
Novinarka Deana Pavlović je na ulici nemačkog grada Bona, gde živi sa svojom porodicom, ugledala potpuno nago dete koje se smrzava i sedi na klupi i pritekla mu u pomoć, dok su ostali prolazili pored njega. O tome je pričala u emisiji Tražim reč.
Najmanje tri osobe poginule su u zemljotresu u Bangkoku, a najmanje 90 ljudi se vodi kao nestalo. U Bangkoku se srušila višespratnica u izgradnji i dosad je izvučeno sedam preživelih sa mesta nesreće, dok je pretraga u zgradi otežana zbog ruševina, preneo je AP.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je imao produktivan telefonski razgovor sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, kao i da će se sastati sa njim posle izbora u toj zemlji zakazanih za naredni mesec.
Muškarac odgovoran za napad nožem na pet osoba u blizini amsterdamskog trga Dam u identifikovan je kao 30-godišnji Ukrajinac iz Donjecke oblasti, objavio je NL times.
Broj poginulih u zemljotresu jačine 7,7 stepeni koji je pogodio Mjanmar prešao je 1.002, dok je više od 2.376 ljudi povređeno, saopštila je vojska te zemlje. Danas se dogodio još jedan jak potres.
Grenland je sada manje bezbedan nego što je bio pre nekoliko decenija i ostrvo bi bilo bezbednije pod vođstvom SAD nego Danske, rekao je američki potpredsednik Džej Di Vens tokom posete Grenlandu.
Evropska unija priprema spisak ustupaka administraciji Donalda Trampa kako bi obezbedila delimično ukidanje američkih carina koje su već počele da pogađaju evropski izvoz.
Federalni žalbeni sud SAD je pauzirao nalog nižeg suda kojim se blokira zabrana predsednika te zemlje Donalda Trampa transrodnim osobama da služe u vojsci, ali je saopštio da bi mogao da preispita tu odluku u budućnosti.
Najmanje sedmoricu osumnjičenih za kidnapovanje ubila je i zapalila gomila ljudi u gradu Uromi na jugu Nigerije, izjavio je guverner nigerijske države Edo, Mandej Okpebholo.
Komentari (0)