Samo se čekalo da porodica javi. Redakcije su imale spremne tekstove o njegovom odlasku. Na društvenim mrežama već su kružile oproštajne poruke.
U februaru prošle godine, Džimi Karter je počeo da prima palijativnu negu i niko nije očekivao da će izdržati više od nekoliko dana.
Foto: AP/John Bazemore, FileDžimi Karter, novembar 2023. godine
Danas, godinu i po dana kasnije, nekadašnji američki predsednik puni sto godina. On je najstariji bivši šef vlade SAD.
Ponovo je uspeo u nečemu za šta su svi mislili da je nemoguće. Prvi put mu je to pošlo za rukom kad je, na iznenađenje političke elite i sopstvene porodice, pobedio na predsedničkim izborima 1976. kao kandidat Demokratske stranke.
Foto: APDžimi Karter u kampanji 1976. godine
Karter je bio 39. šef vašingtonske administracije. Služio je jedan mandat od 1977. do 1981. Isticao je da je jedini predsednik od 1945. koji nije započeo nijedan rat i koji nije poslao nijednog vojnika na front. Posle njega, isto su tvrdili i Donald Tramp i Džo Bajden.
Obeležen talačkom krizom u Teheranu
Pre nego što je ušao u politiku, bavio se uzgajanjem kikirikija. Od svojih farmi je napravio uspešan biznis. Kao i mnoge demokrate iz južnjačkih država, u početku je bio pobornik segregacije. Kad je postao guverner Džordžije, poručio je da Amerika mora da prestane da diskriminiše Afroamerikance.
Kako je 1978. posredovao u mirovnim pregovorima između egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahena Begina, pripisuju mu se zasluge za ovaj sporazum poznat kao Sporazum iz Kemp Dejvida.
Pisalo se da je nagovorio dvojicu lidera da se 13 dana zatvore u američkoj vojnoj bazi sve dok nisu pristali na dogovor. Nešto slično dešavalo se mnogo godina kasnije na pregovorima u Dejtonu. Za vreme njegove vlasti potpisan je i sporazum kojim je Amerika dozvolila Panami da upravlja Panamskim kanalom.
Foto: AP/Richard DrewDžimi Karter 1976. godine
Karter se kao predsednik suočavao s energetskom krizom i teškom ekonomskom situacijom. Inflacija je rasla a nezaposlenost dostigla 7,5 odsto.
Ipak, njegova politička sudbina zapečaćena je talačkom krizom u Teheranu. Posle svrgavanja prozapadnog šaha, iranski studenti su 1979. upali u američku ambasadu u Teheranu i diplomate uzeli za taoce. Karterova vlada nije uspela da ispregovara puštanje diplomata.
Propala je i tajna akcija za oslobađanje talaca – helikopter poslat u misiju u Iran se srušio, odnevši u smrt osmoricu američkih vojnika. Usred talačke krize, Karter je izgubio izbore od republikanca Ronalda Regana. Iranci su držali američke diplomate 444 dana i oslobodili ih na dan Reganove inauguracije.
Foto: APDžimi Karter i predsednik Predsedništva SFRJ Cvijetin Mijatović u Beogradu 1980. godine
Kao američki predsednik, Karter je posetio Beograd 1980, mesec dana posle Titove sahrane, na koju je poslao svoju majku. U tome se učitavao poseban značaj koji je Jugoslavija imala za Ameriku u vreme hladnoratovskih podela. Karter je poslednji američki predsednik koji je posetio Srbiju (Bajden je bio u Beogradu u svojstvu potpredsednika).
Kad je sišao s vlasti, predvodio je humanitarne inicijative. Organizacije koje je podržavao gradile su kuće za siromašne u SAD i borile se protiv nemaštine i bolesti u Africi. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 2002.
Foto: AP/Bjoern Sigurdsoen, PoolDžimi Karter drži govor nakon što mu je uručena Nobelova nagrada za mir
Pregovarao je i oko nuklearnog naoružanja sa Severnom Korejom i posredovao u kratkotrajnom primirju u BiH.
Tokom rata 1994. sa suprugom je otputovao u Sarajevo. Na sajtu Karterove zadužbine stoji da je nekadašnji američki lider otišao u Bosnu na poziv tadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Karter je tražio od Karadžića da otvori sarajevski aerodrom, oslobodi zatvorenike i dozvoli slobodno kretanje konvojima Ujedinjenih nacija.
Kritikovao NATO bombardovanje Srbije
Karterovi naslednici u Beloj kući nisu bili zadovoljni njegovim aktivizmom jer su smatrali da im se meša u politiku. Tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, tražio je od Klintonove vlade da prestane da baca klaster bombe, gađa nevojne ciljeve i uništava života civila. Smatrao je da kopnene trupe treba da zamene intervenciju iz vazduha.
Foto: AP/Carolyn Kaster, FileDžimi Karter i BIl Klinton
U tadašnjem saopštenju, koje i dalje stoji na sajtu Centra Karter, piše: "Kopnene trupe su bolja opcija od nastavka ubijanja i raseljavanja nevinih civila širom Jugoslavije". Karter je dodao da NATO intervencija ima "dobru nameru, ali da se loše izvodi" i da bombardovanje "nanosi više štete civilima od Slobodana Miloševića". Verovao je da u pregovore treba uključiti i Rusiju.
Džejson Karter, unuk Džimija Kartera, izjavio je za Ej-Bi-Si da je njegov deda doživeo pozne godine zahvaljujući dubokoj religioznosti i ljubavi prema supruzi Rozalin, koja je preminula prošlog novembra. Karter je do pre ulaska u palijativnu negu u 98. godini predavao u nedeljnoj crkvenoj školi.
Foto: AP/Johnny ClarkDžimi Karter sa suprugom Rozalin 2015. godine
Pre nego što je ušao u trku za mesto šefa države i porazio republikanca Džeralda Forda, Karter je bio nepoznat izvan Džordžije. Za manje od dve godine, uzgajivač kikirikija s američkog juga privukao je pažnju cele zemlje i pobedio na izborima. Njegov primer nadahnuo je kampanju Baraka Obame, za koga niko nije čuo sve dok kao senator iz Ilinoisa nije započeo kampanju na predsedničkim izborima.
Karter je došao na vlast usled građanskog otpora prema ratu u Vijetnamu i Niksonovoj aferi "Votergejt". Slično se desilo i s Obamom, koji je 2008. dobio izbore na talasu nezadovoljstva ratovima u Iraku i Avganistanu.
Mediji veruju da je Karter poslužio manje poznatim političarima kao primer da ne odustaju od sna o Zapadnom krilu. Prema rečima nekadašnjeg predsednika, niko ni iz njegovog najbližeg okruženja nije verovao da on ima i najmanje šanse u trci za Belu kuću. Kad je saopštio majci da će se kandidovati za predsednika, pitala ga je: "Za predsednika čega?"
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ČOVEK KOJI JE TITU REKAO NE (R)
Da li je Slobodan Milošević sprečio rehabilitaciju Blagoja Neškovića? Zašto? Šta se zaista krije iza ove složene istorijske priče? Da li su tajne prošlosti uticale na odluke današnjih političara? Saznajte sve ekskluzivne informacije u novoj epizodi dokumentarnog serijala STROGO POVERLJIVO. Naše sagovornice su dr Ena Mirković, istoričarka i Jelena Vasilcin, novinarka.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Autizam-tema za društvo, ne samo za porodicu. Gosti: Ivana Gegić, oligofrenog i psihoterapeut, Nevena Petrović Jojić, predsednica Upravnog odbora Saveza autizam Srbija, Boris Bjelović, predsednik udruženja Multiart
specijal
08:00
OTVORI OČI
Kolika je cena kraja sukoba u Ukrajini nakon sastanka Vladimira Putina I Donalda Trampa?Da li će generalni štrajk u Izraelu promeniti plan vlade da proširi rat u Pojasu Gaze?Kakva prava imaju novinari na terenu i kako sprečiti napade na medijske ekipe?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Koji su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda u u Srbiji? Šta pokazuje zvanična statistika o broju nastradalih? Koje izmene će nam doneti novi Zakon o bezbednosti saobraćaja? Na ova i druga pitanja odgovore će nam dati u emisiji “Stav nedelje” načelnik Uprave saobraćajne policije, pukovnik Slaviša Lakićević.
Odbojkašice Srbije, dvostruke uzastopne svetske šampionke, počele su odbranu planetarne titule deklasiranjem Ukrajine rezultatom 3:0 (25:21, 25:19 , 25:17).
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju iz Palati Srbija rekao je da će država ograničiti marže koje će uticati na veliko smanjenje cena "gotovo svakog proizvoda".
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije Svetislav Pešić odredio je kojiih 12 igrača putuje na Evropsko prvenstvo u Letoniji, Finskoj, Poljskoj i Kipru.
"Dok nisam oboleo od mišićne distrofije, nisam primećivao ljude u invalidskim kolicima i nisam znao sa kakvim problemima se suočavaju“, kaže Branko Jokić, predsednik Udruženja osoba sa invaliditetom "Feniks", čovek koji već dve decenije vodi borbu za dostojniji život osoba sa invaliditetom.
Generalni komesar Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad sa palestinskim izbeglicama (UNRWA) Filip Lazarini izjavio je danas da je Gaza "pakao u svim oblicima", i da je glad "poslednja nesreća" koja je pogodila to područje.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Nemačka treba da razmotri trgovinske alternative van sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji predviđa carine od 15 odsto na robu iz EU, i da u narednim godinama potraži nove međunarodne partnere.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu za NBC njuz da Vladimir Putin i Donald Tramp na Aljasci nisu razgovarali o sastanku ruskog predsednika sa predsednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim, već da je ta tema "improvizovano" pokrenuta kasnije.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je da ta zemlja neće da šalje svoje trupe u Ukrajinu, ali da bi mogla da da svoj doprinos u čišćenju zaostalih mina.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama morao da se napravi, jer bi neuspeh bio poklon najvećim evropskim rivalima.
Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei izjavio je da je trenutna situacija sa Sjedinjenim Američkim Državama nerazrešiva i da Teheran nikada neće popustiti pod pritiscima Vašingtona, u trenutku zastoja u pregovorima sa Zapadom o iranskom nuklearnom programu, prenose državni mediji.
Avioni iz Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Nemačke i Indonezije izveli su akciju vazdušnog dopremanja humanitarne pomoći u Pojas Gaze, saopštila je izraelska vojska (IDF).
Glavni grad Jemena Sana pogođen je u izraelskim vazdušnim udarima, dva dana pošto su jemenski pobunjenici Huti ispalili raketu u pravcu Izraela, saopšteno je iz te grupe koju podržava Iran.
Komentari (0)