Samo se čekalo da porodica javi. Redakcije su imale spremne tekstove o njegovom odlasku. Na društvenim mrežama već su kružile oproštajne poruke.
U februaru prošle godine, Džimi Karter je počeo da prima palijativnu negu i niko nije očekivao da će izdržati više od nekoliko dana.
Foto: AP/John Bazemore, FileDžimi Karter, novembar 2023. godine
Danas, godinu i po dana kasnije, nekadašnji američki predsednik puni sto godina. On je najstariji bivši šef vlade SAD.
Ponovo je uspeo u nečemu za šta su svi mislili da je nemoguće. Prvi put mu je to pošlo za rukom kad je, na iznenađenje političke elite i sopstvene porodice, pobedio na predsedničkim izborima 1976. kao kandidat Demokratske stranke.
Foto: APDžimi Karter u kampanji 1976. godine
Karter je bio 39. šef vašingtonske administracije. Služio je jedan mandat od 1977. do 1981. Isticao je da je jedini predsednik od 1945. koji nije započeo nijedan rat i koji nije poslao nijednog vojnika na front. Posle njega, isto su tvrdili i Donald Tramp i Džo Bajden.
Obeležen talačkom krizom u Teheranu
Pre nego što je ušao u politiku, bavio se uzgajanjem kikirikija. Od svojih farmi je napravio uspešan biznis. Kao i mnoge demokrate iz južnjačkih država, u početku je bio pobornik segregacije. Kad je postao guverner Džordžije, poručio je da Amerika mora da prestane da diskriminiše Afroamerikance.
Kako je 1978. posredovao u mirovnim pregovorima između egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahena Begina, pripisuju mu se zasluge za ovaj sporazum poznat kao Sporazum iz Kemp Dejvida.
Pisalo se da je nagovorio dvojicu lidera da se 13 dana zatvore u američkoj vojnoj bazi sve dok nisu pristali na dogovor. Nešto slično dešavalo se mnogo godina kasnije na pregovorima u Dejtonu. Za vreme njegove vlasti potpisan je i sporazum kojim je Amerika dozvolila Panami da upravlja Panamskim kanalom.
Foto: AP/Richard DrewDžimi Karter 1976. godine
Karter se kao predsednik suočavao s energetskom krizom i teškom ekonomskom situacijom. Inflacija je rasla a nezaposlenost dostigla 7,5 odsto.
Ipak, njegova politička sudbina zapečaćena je talačkom krizom u Teheranu. Posle svrgavanja prozapadnog šaha, iranski studenti su 1979. upali u američku ambasadu u Teheranu i diplomate uzeli za taoce. Karterova vlada nije uspela da ispregovara puštanje diplomata.
Propala je i tajna akcija za oslobađanje talaca – helikopter poslat u misiju u Iran se srušio, odnevši u smrt osmoricu američkih vojnika. Usred talačke krize, Karter je izgubio izbore od republikanca Ronalda Regana. Iranci su držali američke diplomate 444 dana i oslobodili ih na dan Reganove inauguracije.
Foto: APDžimi Karter i predsednik Predsedništva SFRJ Cvijetin Mijatović u Beogradu 1980. godine
Kao američki predsednik, Karter je posetio Beograd 1980, mesec dana posle Titove sahrane, na koju je poslao svoju majku. U tome se učitavao poseban značaj koji je Jugoslavija imala za Ameriku u vreme hladnoratovskih podela. Karter je poslednji američki predsednik koji je posetio Srbiju (Bajden je bio u Beogradu u svojstvu potpredsednika).
Kad je sišao s vlasti, predvodio je humanitarne inicijative. Organizacije koje je podržavao gradile su kuće za siromašne u SAD i borile se protiv nemaštine i bolesti u Africi. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 2002.
Foto: AP/Bjoern Sigurdsoen, PoolDžimi Karter drži govor nakon što mu je uručena Nobelova nagrada za mir
Pregovarao je i oko nuklearnog naoružanja sa Severnom Korejom i posredovao u kratkotrajnom primirju u BiH.
Tokom rata 1994. sa suprugom je otputovao u Sarajevo. Na sajtu Karterove zadužbine stoji da je nekadašnji američki lider otišao u Bosnu na poziv tadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Karter je tražio od Karadžića da otvori sarajevski aerodrom, oslobodi zatvorenike i dozvoli slobodno kretanje konvojima Ujedinjenih nacija.
Kritikovao NATO bombardovanje Srbije
Karterovi naslednici u Beloj kući nisu bili zadovoljni njegovim aktivizmom jer su smatrali da im se meša u politiku. Tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, tražio je od Klintonove vlade da prestane da baca klaster bombe, gađa nevojne ciljeve i uništava života civila. Smatrao je da kopnene trupe treba da zamene intervenciju iz vazduha.
Foto: AP/Carolyn Kaster, FileDžimi Karter i BIl Klinton
U tadašnjem saopštenju, koje i dalje stoji na sajtu Centra Karter, piše: "Kopnene trupe su bolja opcija od nastavka ubijanja i raseljavanja nevinih civila širom Jugoslavije". Karter je dodao da NATO intervencija ima "dobru nameru, ali da se loše izvodi" i da bombardovanje "nanosi više štete civilima od Slobodana Miloševića". Verovao je da u pregovore treba uključiti i Rusiju.
Džejson Karter, unuk Džimija Kartera, izjavio je za Ej-Bi-Si da je njegov deda doživeo pozne godine zahvaljujući dubokoj religioznosti i ljubavi prema supruzi Rozalin, koja je preminula prošlog novembra. Karter je do pre ulaska u palijativnu negu u 98. godini predavao u nedeljnoj crkvenoj školi.
Foto: AP/Johnny ClarkDžimi Karter sa suprugom Rozalin 2015. godine
Pre nego što je ušao u trku za mesto šefa države i porazio republikanca Džeralda Forda, Karter je bio nepoznat izvan Džordžije. Za manje od dve godine, uzgajivač kikirikija s američkog juga privukao je pažnju cele zemlje i pobedio na izborima. Njegov primer nadahnuo je kampanju Baraka Obame, za koga niko nije čuo sve dok kao senator iz Ilinoisa nije započeo kampanju na predsedničkim izborima.
Karter je došao na vlast usled građanskog otpora prema ratu u Vijetnamu i Niksonovoj aferi "Votergejt". Slično se desilo i s Obamom, koji je 2008. dobio izbore na talasu nezadovoljstva ratovima u Iraku i Avganistanu.
Mediji veruju da je Karter poslužio manje poznatim političarima kao primer da ne odustaju od sna o Zapadnom krilu. Prema rečima nekadašnjeg predsednika, niko ni iz njegovog najbližeg okruženja nije verovao da on ima i najmanje šanse u trci za Belu kuću. Kad je saopštio majci da će se kandidovati za predsednika, pitala ga je: "Za predsednika čega?"
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Specijalno policijsko odeljenje (SPO) privelo je bivšeg oficira policije Draga Spičanovića i biznismena Aleksandra Mijajlovića, a uhapšeni su i bivši funkcioner policije Milovan Pavicević, policajac Vladan Lazović, kao i tužiteljka Andrijana Nastić.
Veliko nevreme praćeno obilnim i vlažnim snegom, koje je zahvatilo brdsko-planinske predele Srbije, izazvalo je veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije, a na području Niša i Kraljeva u ovom trenutku oko 50.000 korisnika nema struju, saopštava Elektrodistribucija Srbije (EDS).
U Bulevaru Mihajla Pupina, od zone raskrsnice sa Ulicom Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom Španskih boraca, doći će do promene režima rada javnog prevoza od danas u 22 sata, do subote, 11. oktobra, zbog izvođenja radova na redovnom održavanju, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Godinama unazad potreba za mestom u domovima za stare sve je veća, pa ne čudi što mnogi domovi imaju liste čekanja. Za mesto u nekom od beogradskih domova mesečno treba izdvojiti od 300 do 650 evra za državne i od 600 do 1.000 za privatne.
Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija (UN) za torturu i druge okrutne, neljudske ili ponižavajuće postupke ili kažnjavanja Alis Džil Edvards pomenula je izveštaj o upotrebi zvučnog topa protiv učesnika protesta 15. marta u Beogradu, navodeći da je potrebna odgovarajuća istraga.
Mnogi svetski zvaničnici pozdravili su danas spremnost palestinske militantne grupe Hamas da prihvati mirovni plan u 20 tačaka američkog predsednika Donalda Trampa i pozvali na brzo sprovođenje dogovora između Izraela i Hamasa uz oslobađanje talaca i zatvorenika.
Zbog jakih udara vetra izazvanih olujom Ejmi zatvoreno je svih osam londonskih kraljevskih parkova, uključujući Hajd park i Ričmond park, saopštila je uprava Kraljevskih parkova.
Hamas pristao da pusti sve izraelske taoce iz Gaze, no da li će to zaista zaustaviti genocid u Gazi i nelegalnu okupaciju Zapadne Obale? Naš dopisnik iz Washingtona, Ognjen Medić, donosi najnovije vijesti iz Sjedinjenih Država.
U pucnjavi u švedskom gradu Jevleu, koji se nalazi oko 170 kilometara severno od Stokholma, u noći između petka i subote povređeno je šestoro tinejdžera.
Bivša ministarka ekonomske bezbednosti Japana, Sanae Takaiči, pobedila je u drugom krugu izbora za lidera vladajuće Liberalno-demokratske partije (LDP) i očekuje se da će postati sledeći premijer, kao prva žena na toj dužnosti u istoriji zemlje.
Izraelskom pregovaračkom timu naređeno je da se pripremi za polazak na pregovore o sprovođenju mirovnog plana za Gazu koji je predložio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, preneo je izraelski javni servis "Kan".
Komentari (0)