Samo se čekalo da porodica javi. Redakcije su imale spremne tekstove o njegovom odlasku. Na društvenim mrežama već su kružile oproštajne poruke.
U februaru prošle godine, Džimi Karter je počeo da prima palijativnu negu i niko nije očekivao da će izdržati više od nekoliko dana.
Foto: AP/John Bazemore, FileDžimi Karter, novembar 2023. godine
Danas, godinu i po dana kasnije, nekadašnji američki predsednik puni sto godina. On je najstariji bivši šef vlade SAD.
Ponovo je uspeo u nečemu za šta su svi mislili da je nemoguće. Prvi put mu je to pošlo za rukom kad je, na iznenađenje političke elite i sopstvene porodice, pobedio na predsedničkim izborima 1976. kao kandidat Demokratske stranke.
Foto: APDžimi Karter u kampanji 1976. godine
Karter je bio 39. šef vašingtonske administracije. Služio je jedan mandat od 1977. do 1981. Isticao je da je jedini predsednik od 1945. koji nije započeo nijedan rat i koji nije poslao nijednog vojnika na front. Posle njega, isto su tvrdili i Donald Tramp i Džo Bajden.
Obeležen talačkom krizom u Teheranu
Pre nego što je ušao u politiku, bavio se uzgajanjem kikirikija. Od svojih farmi je napravio uspešan biznis. Kao i mnoge demokrate iz južnjačkih država, u početku je bio pobornik segregacije. Kad je postao guverner Džordžije, poručio je da Amerika mora da prestane da diskriminiše Afroamerikance.
Kako je 1978. posredovao u mirovnim pregovorima između egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahena Begina, pripisuju mu se zasluge za ovaj sporazum poznat kao Sporazum iz Kemp Dejvida.
Pisalo se da je nagovorio dvojicu lidera da se 13 dana zatvore u američkoj vojnoj bazi sve dok nisu pristali na dogovor. Nešto slično dešavalo se mnogo godina kasnije na pregovorima u Dejtonu. Za vreme njegove vlasti potpisan je i sporazum kojim je Amerika dozvolila Panami da upravlja Panamskim kanalom.
Foto: AP/Richard DrewDžimi Karter 1976. godine
Karter se kao predsednik suočavao s energetskom krizom i teškom ekonomskom situacijom. Inflacija je rasla a nezaposlenost dostigla 7,5 odsto.
Ipak, njegova politička sudbina zapečaćena je talačkom krizom u Teheranu. Posle svrgavanja prozapadnog šaha, iranski studenti su 1979. upali u američku ambasadu u Teheranu i diplomate uzeli za taoce. Karterova vlada nije uspela da ispregovara puštanje diplomata.
Propala je i tajna akcija za oslobađanje talaca – helikopter poslat u misiju u Iran se srušio, odnevši u smrt osmoricu američkih vojnika. Usred talačke krize, Karter je izgubio izbore od republikanca Ronalda Regana. Iranci su držali američke diplomate 444 dana i oslobodili ih na dan Reganove inauguracije.
Foto: APDžimi Karter i predsednik Predsedništva SFRJ Cvijetin Mijatović u Beogradu 1980. godine
Kao američki predsednik, Karter je posetio Beograd 1980, mesec dana posle Titove sahrane, na koju je poslao svoju majku. U tome se učitavao poseban značaj koji je Jugoslavija imala za Ameriku u vreme hladnoratovskih podela. Karter je poslednji američki predsednik koji je posetio Srbiju (Bajden je bio u Beogradu u svojstvu potpredsednika).
Kad je sišao s vlasti, predvodio je humanitarne inicijative. Organizacije koje je podržavao gradile su kuće za siromašne u SAD i borile se protiv nemaštine i bolesti u Africi. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 2002.
Foto: AP/Bjoern Sigurdsoen, PoolDžimi Karter drži govor nakon što mu je uručena Nobelova nagrada za mir
Pregovarao je i oko nuklearnog naoružanja sa Severnom Korejom i posredovao u kratkotrajnom primirju u BiH.
Tokom rata 1994. sa suprugom je otputovao u Sarajevo. Na sajtu Karterove zadužbine stoji da je nekadašnji američki lider otišao u Bosnu na poziv tadašnjeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Karter je tražio od Karadžića da otvori sarajevski aerodrom, oslobodi zatvorenike i dozvoli slobodno kretanje konvojima Ujedinjenih nacija.
Kritikovao NATO bombardovanje Srbije
Karterovi naslednici u Beloj kući nisu bili zadovoljni njegovim aktivizmom jer su smatrali da im se meša u politiku. Tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, tražio je od Klintonove vlade da prestane da baca klaster bombe, gađa nevojne ciljeve i uništava života civila. Smatrao je da kopnene trupe treba da zamene intervenciju iz vazduha.
Foto: AP/Carolyn Kaster, FileDžimi Karter i BIl Klinton
U tadašnjem saopštenju, koje i dalje stoji na sajtu Centra Karter, piše: "Kopnene trupe su bolja opcija od nastavka ubijanja i raseljavanja nevinih civila širom Jugoslavije". Karter je dodao da NATO intervencija ima "dobru nameru, ali da se loše izvodi" i da bombardovanje "nanosi više štete civilima od Slobodana Miloševića". Verovao je da u pregovore treba uključiti i Rusiju.
Džejson Karter, unuk Džimija Kartera, izjavio je za Ej-Bi-Si da je njegov deda doživeo pozne godine zahvaljujući dubokoj religioznosti i ljubavi prema supruzi Rozalin, koja je preminula prošlog novembra. Karter je do pre ulaska u palijativnu negu u 98. godini predavao u nedeljnoj crkvenoj školi.
Foto: AP/Johnny ClarkDžimi Karter sa suprugom Rozalin 2015. godine
Pre nego što je ušao u trku za mesto šefa države i porazio republikanca Džeralda Forda, Karter je bio nepoznat izvan Džordžije. Za manje od dve godine, uzgajivač kikirikija s američkog juga privukao je pažnju cele zemlje i pobedio na izborima. Njegov primer nadahnuo je kampanju Baraka Obame, za koga niko nije čuo sve dok kao senator iz Ilinoisa nije započeo kampanju na predsedničkim izborima.
Karter je došao na vlast usled građanskog otpora prema ratu u Vijetnamu i Niksonovoj aferi "Votergejt". Slično se desilo i s Obamom, koji je 2008. dobio izbore na talasu nezadovoljstva ratovima u Iraku i Avganistanu.
Mediji veruju da je Karter poslužio manje poznatim političarima kao primer da ne odustaju od sna o Zapadnom krilu. Prema rečima nekadašnjeg predsednika, niko ni iz njegovog najbližeg okruženja nije verovao da on ima i najmanje šanse u trci za Belu kuću. Kad je saopštio majci da će se kandidovati za predsednika, pitala ga je: "Za predsednika čega?"
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta je sindrom hroničnog umora i da li za njega postoji lek? Zašto za osobe sa ovim sindromom okolina nema razumevanja, a samu bolest nazivaju izmišljenom ? Kako se od rečenice "NIJE VAM NIŠTA" dođe do najstrašnijih dijagnoza? Gosti emisije "Tražim reč": Ina Ignjatović, predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora i krize svesti i profesor doktor Branislav Milovanović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
specijal
08:00
OTVORI OČI
Hoće li Donald Tramp odustati od pregovora sa Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini? Šta znače humanitarne pauze koje je najavio Izrael, dok deca i ljudi u Gazi umiru od gladi i neuhranjenosti? Zbog čega 73 putnika iz Srbije nije moglo da se vrati u zemlju sa aerodroma na Kipru? Kakve su posledice za agenciju preko koje su letovali?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Nazire li se kraj obojenoj revoluciji ? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema? Gost “Stava nedelje” je predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, savetnik Predsednika Republike za regionalna pitanja.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
Javno gradsko preduzeće Novi Sad prošlu godinu završilo je sa gubitkom od gotovo 813 miliona dinara, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu. Gradske vlasti najavljaju nove subvencije i planove za modernizaciju. Građani, međutim, svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo kvalitetom usluge.
O lepotama Zaovinskog jezera i zašto su ronioci gotovo svakodnevno tu, za Newsmax Balkans govorio je Ivan Stanković, XR Instruktor Trener - Mares Ambasador.
Oko 14.30 časova izbio je požar u Specijalne bolnice "Merkur" u Vrnjačkoj Banji. Brzom reakcijom vatrogasaca i zaposlenih u ovoj ustanovi, svi pacijenti su evakuisani, a povređenih nema.
Ukoliko vlasti Bosne i Hercegovine izdaju nalog za hapšenje predsadnika Republike Srpske Milorada Dodika, a on se u tom trenutku bude nalazio u Srbiji, neće biti uhapšen. Dodik je ovde dobrodošao, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
Olujna kiša i nevreme pogodili su tokom vikenda nekoliko oblasti Kine, zbog čega je evakuisano preko 300 stanovnika u četvrtima grada Džaoćing u južnoj provinciji Guangdong, a urušene su na desetine puteva, prenose kineski mediji.
Broj osoba koje su zatražile lekarsku pomoć u porugalskom regionu Leirija zbog simptoma povezanih sa zagađenjem vode na plaži Nazare, povećan je na 116, saopšteno je iz kliničko-bolničkog centra regiona Leirija.
Vlada Velike Britanije uskoro će objaviti program evakuacije teško obolele i ranjene dece iz Pojasa Gaze radi lečenja u britanskom zdravstvenom sistemu (NHS), rekao je portparol britanske vlade za britanski Gardijan.
Više od 6.000 palestinske dece leči se od neuhranjenosti koja je posledica izraelske blokade Gaze, pokazuju podaci partnera Globalnog klastera za ishranu, među kojima su i agencije Ujedinjenih nacija za zdravlje i hranu.
Vozač automobila, 24-godišnji muškarac iz Bugarske, poginuo je, a njegova saputnica (24) iz Severne Makedonije, povređena je nakon sudara vozila sa losom nedaleko od ulaza u Nacionalni park i rezervat Denali na Aljasci, preneli su američki mediji.
Naši ljudi razmišljaju o povratku u Srbiju, ali još uvek je jači trend u suprotnom pravcu, istakao je dopisnik Newsmax Balkans iz Minhena Vlastimir Vidić, komentarišući efekte recesije izazvane trenutnom ekonomskom krizom u Nemačkoj.
Papa Lav XIV pozvao je više od milion mladih katolika, koji su se okupili na polju Tor Vergata na periferiji Rima, da se ne fokusiraju na sticanje materijalnih dobara već na pomoć onima kojima je to potrebno.
U Sidneju je održan propalestinski protest na kome je učestvovalo desetine hiljada ljudi, koji su u protestnoj šetnji prešli i preko Sidnejskog lučkog mosta, pozivajući na mir i isporuku pomoći u ratom razorenom Pojasu Gaze, javlja Rojters.
Komentari (0)