Veći nadzor države ili zaštita dece: Šta donosi odluka Australije da zabrani društvene mreže za mlađe od 16 godina
Printscreen: Newsmax Balkans
Zabranjuju se društvene mreže za mlađe od 16 godina i ne, nije reč o Srbiji. Jedna velika država je već presekla: od 10. decembra, tinejdžeri tamo više ne mogu da otvore Instagram, TikTok, Fejsbuk, Jutjub ili SnepČet. Da li je to put ka zaštiti dece?
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Australija od 10. decembra uvodi pravilo kakvo do sada nismo videli – potpunu zabranu društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina.
Meta je već počela da gasi naloge tinejdžerima, a kompanije koje to ne spreče suočiće se s kaznama i do 50 miliona dolara. Zvuči mnogo, ali Meti treba oko sat vremena i 52 minuta da zaradi tu sumu, kaže bivši rukovodilac Fejsbuka.
Iako je možda izvesno da će mladi Australijanci pokušati da nađu način da zaobiđu sistem, njihove vlasti tvrde da su unapred razmišljali o svemu – zato se uvodi biometrijska provera lika i ličnih podataka.
Predsednik Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić izjavio je da je dodatna opasnost za decu, pored brojnih predatara koji vrebaju na internetu, neinformisanost roditelja i da bi oni trebalo da budu mnogo više zainteresovani i informisani u toj oblasti.
Izdavačka kuća Oksford Juniverziti Pres, koja objavljuje Oksfordski rečnik, proglasila je za reč godine izraz "mamac za bes" (rage bait), kojim se opisuje sadržaj čiji cilj je da iznervira korisnike Interneta dok skroluju.
Taj potez otvorio je globalnu debatu: da li je reč o istinskoj zaštiti dece od digitalne zavisnosti, ili o prvom koraku ka strože kontrolisanom internetu i većem nadzoru države?
"Koliko god da nam je internet olakšao život, on ga je istovremeno i, uslovno rečeno, ugrozio. U tom smislu, roditelji su prvi nivo sistema odbrane, a zatim slede društvo, država i zakon. Naravno, mora da postoji sistem edukacije, da šesnaestogodišnjak u Australiji, kada dođe u posed interneta, ne bude nesnađen i ne upadne automatski u sve opasnosti koje internet donosi – a donosi", rekla je za Newsmax Balkans Bojana Nikolić iz Strukovnog udruženja sektora bezbednosti.
Starosna granica sada je u Francuskoj 15 godina, u Španiji 14, Grčkoj 16, a i Hrvatska razmatra ovu opciju.
Trend je jasan - i Evropa pokušava da podigne prag zaštite i uspori ono što stručnjaci nazivaju 'digitalnom nezrelošću' najmlađih korisnika. Sve je, ipak, ostalo na preporuci, ne zakonskoj obavezi.
"Kada govorimo o našoj zemlji, još nemamo takvu vrstu zakona. Kod nas dete starije od 13 godina može da otvori profil na društvenim mrežama. Bojim se da i deca mlađa od 13 godina već imaju naloge. Ona, međutim, nisu psihički ni emotivno zrela da prepoznaju prevaru, manipulaciju i sve rizike koji vrebaju na internetu", navela je za Newsmax Balkans Emina Beković iz Ministarstva informisanja.
Bojana Nikolić napominje da živimo u brzom vremenu i da roditelji očigledno nemaju dovoljno vremena da se time bave.
"S druge strane, deci je sve dostupno: sve platforme su uvezane i postoji određeni roditeljski nadzor i kontrola. Međutim, imali smo situacije kada su mreže uvele ograničenja za godine, a roditelji su svesno gurali decu u to, otvarajući im lažne naloge i postavljajući lažnu starosnu dob svoje dece", istakla je Nikolić.
Australija će biti prvi test - da li zabrane mogu da donesu sigurnost, ili će samo otvoriti nova pitanja. Jer jedno je jasno: nijedna regulativa ne može da zameni roditeljsku pažnju.
Internet može da bude moćan saveznik, ali jednako lako može da postane i najopasniji neprijatelj.
Da li je prvi znak Parkinsonove bolesti drhtanje ili nam telo mnogo ranije šalje signale? Kako izgleda budućnost obolelih i koliko im napredak medicine uliva nadu? Šta ih više boli nemoć ili čudni pogledi, jer ako su izgubili kontrolu nad pokretima, nisu izgubili dostojanstvo i koliko je teško gledati kako bolest menja nekog ko vam je najbliži? Za emisiju “Tražim reč” govore prof. dr Elka Stefanova, negovatelj Ivan Brankovina i pacijenti Obrad Milošević, Danica Mladenović i Predrag Jovanović.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Uksrs i Prvi maj su prvi test za dilemu da li putovanja, kakva smo do juče poznavali, polako postaju prošlost? Ko putuje, gde putuje, koliko sve to košta i da li će biti novih poteškoća, osim cena tokom putovanja? Gost Sinteze Aleksandar Seničić direktor Nacionalne Asocijacije Turističkih Agencija Srbije
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Šta će se desiti na tržištu nafte nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili da će od 1. maja napustiti OPEK? Nakon spekulacija o izborima u julu, opozicija i studenti najavljuju velike skupove za kraj maja. Ko će biti nosioci lista i hoće li opozicija i studenti nastupiti zajedno? Gosti Jutra su Srđan Barac i Vladimir Đorđević. Kako se 1. maj obeležavao nekada, a kako se slavi danas? Zašto smo od protesta i borbe za radnička prava došli do proslave uz hranu i piće?
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Zbog radova na stajalištu Vukov spomenik, vozovi se od 1. do 3. maja neće zaustavljati na toj stanici, saopštio je Srbijavoz, uz preporuku putnicima da koriste alternativna stajališta u Beogradu.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Osumnjičeni za napad u jevrejskoj četvrti u Golders Grinu u Londonu u kojem su izbodene dve osobe je britanski državljanin (45) rođen u Somaliji, preneo je Skaj njuz.
Vlada Italije pridružila se sudskom postupku u Švajcarskoj povodom požara u ski centru Kran-Montana, u kojem je poginula 41 osoba, uključujući šest italijanskih državljana, uz zahtev za finansijsku odštetu.
Očekuje se da će se više od milion ljudi u Libanu suočiti sa krizom u snabdevanju hranom u narednim mesecima, zbog obnovljenog sukoba sa Izraelom i masovnog raseljavanja, pokazuje analiza Integrisane faze klasifikacije bezbednosti hrane (IPC).
Demokratski poslanici u SAD sukobili su se sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom na saslušanju o budžetu za 2027. godinu, dok je rasprava obeležena tenzijama zbog rata sa Iranom, njegovih visokih troškova i činjenice da se vodi bez odobrenja Kongresa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp održali su telefonski razgovor, tokom kojeg je ruski lider izneo ideje o rešavanju sukoba oko iranskog nuklearnog programa i predložio privremeno primirje u Ukrajini povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata narednog meseca.
Evropska unija gubi gotovo 500 miliona evra dnevno zbog rasta cena energenata usled sukoba na Bliskom istoku, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, upozoravajući na potrebu ubrzanja energetske tranzicije.
Kriza u Persijskom zalivu odavno ima i širu regionalnu dimenziju, a jedan od njenih najosetljivijih frontova nalazi se između juga Libana i severa Izraela.
Cena nafte Brent premašila je 117 dolara za barel usled rasta geopolitičkih tenzija oko Ormuskog moreuza i strahova da bi blokada iranskih luka mogla da poremeti globalno snabdevanje energentima.
Žalbeni sud u Seulu osudio je bivšeg južnokorejskog predsednika Juna Suk Jola na sedam godina zatvora zbog opstrukcije pravde, zloupotrebe ovlašćenja i falsifikovanja dokumenata u vezi sa uvođenjem vojnog stanja krajem 2024. godine. Sud je time povećao prvostepenu kaznu od pet godina zatvora.
Komentari (0)