Veći nadzor države ili zaštita dece: Šta donosi odluka Australije da zabrani društvene mreže za mlađe od 16 godina

Zabranjuju se društvene mreže za mlađe od 16 godina i ne, nije reč o Srbiji. Jedna velika država je već presekla: od 10. decembra, tinejdžeri tamo više ne mogu da otvore Instagram, TikTok, Fejsbuk, Jutjub ili SnepČet. Da li je to put ka zaštiti dece?

05.12.2025. 07:07

Veći nadzor države ili zaštita dece: Šta donosi odluka Australije da zabrani društvene mreže za mlađe od 16 godina
Printscreen: Newsmax Balkans

Australija od 10. decembra uvodi pravilo kakvo do sada nismo videli – potpunu zabranu društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina.

Meta je već počela da gasi naloge tinejdžerima, a kompanije koje to ne spreče suočiće se s kaznama i do 50 miliona dolara. Zvuči mnogo, ali Meti treba oko sat vremena i 52 minuta da zaradi tu sumu, kaže bivši rukovodilac Fejsbuka.

Iako je možda izvesno da će mladi Australijanci pokušati da nađu način da zaobiđu sistem, njihove vlasti tvrde da su unapred razmišljali o svemu – zato se uvodi biometrijska provera lika i ličnih podataka.

Taj potez otvorio je globalnu debatu: da li je reč o istinskoj zaštiti dece od digitalne zavisnosti, ili o prvom koraku ka strože kontrolisanom internetu i većem nadzoru države?

"Koliko god da nam je internet olakšao život, on ga je istovremeno i, uslovno rečeno, ugrozio. U tom smislu, roditelji su prvi nivo sistema odbrane, a zatim slede društvo, država i zakon. Naravno, mora da postoji sistem edukacije, da šesnaestogodišnjak u Australiji, kada dođe u posed interneta, ne bude nesnađen i ne upadne automatski u sve opasnosti koje internet donosi – a donosi", rekla je za Newsmax Balkans Bojana Nikolić iz Strukovnog udruženja sektora bezbednosti.

Pravila menja i Evropa, a gde je Srbija

Evropa takođe menja pravila. Evropski parlament nedavno je izglasao rezoluciju kojom se preporučuje zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina.

Starosna granica sada je u Francuskoj 15 godina, u Španiji 14, Grčkoj 16, a i Hrvatska razmatra ovu opciju.

Trend je jasan - i Evropa pokušava da podigne prag zaštite i uspori ono što stručnjaci nazivaju 'digitalnom nezrelošću' najmlađih korisnika. Sve je, ipak, ostalo na preporuci, ne zakonskoj obavezi.

"Kada govorimo o našoj zemlji, još nemamo takvu vrstu zakona. Kod nas dete starije od 13 godina može da otvori profil na društvenim mrežama. Bojim se da i deca mlađa od 13 godina već imaju naloge. Ona, međutim, nisu psihički ni emotivno zrela da prepoznaju prevaru, manipulaciju i sve rizike koji vrebaju na internetu", navela je za Newsmax Balkans Emina Beković iz Ministarstva informisanja.

Bojana Nikolić napominje da živimo u brzom vremenu i da roditelji očigledno nemaju dovoljno vremena da se time bave.

"S druge strane, deci je sve dostupno: sve platforme su uvezane i postoji određeni roditeljski nadzor i kontrola. Međutim, imali smo situacije kada su mreže uvele ograničenja za godine, a roditelji su svesno gurali decu u to, otvarajući im lažne naloge i postavljajući lažnu starosnu dob svoje dece", istakla je Nikolić.

Australija će biti prvi test - da li zabrane mogu da donesu sigurnost, ili će samo otvoriti nova pitanja. Jer jedno je jasno: nijedna regulativa ne može da zameni roditeljsku pažnju.

Internet može da bude moćan saveznik, ali jednako lako može da postane i najopasniji neprijatelj.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)