Japan uvodi ograničenja za davanje imena bebama poput Pikaču i Najk
Vlada Japana donela je nova pravila kojima ograničava praksu davanja takozvanih "kirakira" imena deci - neobičnih, često fonetski izmišljenih imena kao što su "Pikaču", "Najk" ili "Puding", koja su poslednjih decenija postala popularna među roditeljima.
Nova pravila, koja su stupila na snagu u ponedeljak, predviđaju da imena moraju da budu izgovorljiva i fonetski usklađena s uobičajenim načinima čitanja "kanđi znakova" (Japanci imaju tri pisma: kanđi - karakteri preuzeti iz kineskog pisma gde znak najčešće predstavlja reč, hiraganu - 46 znakova gde svaki predstavlja slog, i katakanu - 46 znakova-slogova za pisanje tuđica i stranih imena), piše CNN.
Lokalne vlasti sada mogu da odbiju ime ako fonetski izgovor nije u skladu sa standardnim izgovorom znakova. "Kirakira" na japanskom znači "sjajno" ili "šljašteće", a ovaj trend imenovanja postao je primetan od 1980-ih godina, s ciljem izražavanja individualnosti, ističe pomenuta medijska kuća.
Vlada Japana saopštila je da planira da upotrebi određenu količinu slabije radioaktivnog zemljišta skladištenog u blizini nuklearne elektrane Fukušima, oštećene cunamijem, na cvetnim lejama ispred kancelarije premijera Šigerua Išibe, kako bi javnosti pokazali da je zemljište bezbedno za upotrebu.
Međutim, sistem japanskog pisma, koji koristi kanđi znake s više mogućih čitanja, otežava ispravno izgovaranje tih imena, što stvara probleme u administraciji, školama i zdravstvenom sistemu.
Odluka je podelila javnost - neki smatraju da su neobična imena oblik lične slobode roditelja, drugi upozoravaju da deca s takvim imenima mogu da budu izložena ismevanju i institucionalnim komplikacijama.
Roditelji će ubuduće morati da uz prijavu imena dostave i fonetsko čitanje, a opštine imaju pravo da traže izmene ili dodatnu dokumentaciju ako ime odstupa od standardnog izgovora.
Slično kao u Japanu, i druge zemlje regulišu imena.
U Nemačkoj se odbacuju imena koja mogu da budu štetna po dobrobit deteta, dok Novi Zeland zabranjuje imena s titulama poput "Kralj" ili "Princ".
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno i da mora da se podvrgne medicinskom pregledu, prenose nemački mediji.
Francuska policija uhapsila je u Parizu muškarca osumnjičenog za četvorostruko ubistvo, nakon što su u reci Seni pronađena tela četiri žrtve, preneli su francuski mediji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je predsednik SAD Donald Teramp izrazio nezadovoljstvo povodom ukrajinskog napada na naftovod "Družba" i da mu je u pismu poručio da je ''veoma ljut'' zbog tog napada.
Najmanje 18 ljudi u Kolumbiji je poginulo, a više od četrdeset je povređeno u dva napada koja se pripisuju različitim disidentskim frakcijama bivše gerilske grupe Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK), saopštile su vlasti te zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se dogodio još jedan napad na naftovod "Družba", zbog čega je obustavljen transport nafte ka Mađarskoj.
Predsednik Donald Tramp rekao je za Newsmax da će u roku od dve nedelje znati da li se može postići mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kojim bi se okončao rat star tri i po godine.
Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Komentari (0)