Drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj: Navrocki preuzeo vođstvo, razlika manja od jednog procenta
Izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj veća je nego pre pet godina, a biračka mesta zatvorena su u 21 sat i očekuju se prvi preliminarni rezultati. Izborna trka je između kandidata levice Rafala Tšaskovskog i kandidata desnice Karola Navrockog.
Tokom predsedničkih izbora 2020. godine, ukupna izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora bila je 68,18 odsto.
U Poljskoj su otvorena birališta na kojima je oko 29 miliona građana u drugom krugu biralo novog predsednika na petogodišnji mandat.
Nezavisni kandidat na predsedničkim izborima u Poljskoj Karol Navrocki, prema poslednjoj izlaznoj anketi agencije Ipsos, preuzeo je vođstvo u drugom krugu izbora sa osvojenih 50,7 odsto glasova, ispred kandidata vladajuće Građanske koalicije Rafala Tšaskovskog koji je osvojio je 49,3 odsto glasova, prenosi televizija Poslat.
Kako se navodi, razlika između kandidata je u granicama greške merenja i premala je da bi se odredio konačan rezultat. Još jedan ažurirana anketa biće objavljena tokom noći, navodi Polsat.
Prema podacima Ipsosa, izlaznost birača bila je 71,7 odsto, što predstavlja rekord za Poljsku.
Prema prvim izlaznim anketama, drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj je izuzetno izjednačen. Liberalni kandidat Rafal Tšaskovski ima blagu prednost od 50,3 odsto u odnosu na desničarskog Karola Navrockog sa 49,7.
Foto: Tanjug/AP/Petr David Josek
Tšaskovski, gradonačelnik Varšave i saveznik premijera Donalda Tuska, odmah je proglasio pobedu, dok Navrocki nije priznao poraz, izražavajući uverenje da će konačni rezultati biti u njegovu korist. Ova trka ima ključne političke posledice, jer predsednik u Poljskoj ima pravo veta koje može blokirati vladine reforme, osim ako ih parlament ne usvoji dvotrećinskom većinom. Tuskova koalicija trenutno nema tu većinu.
Tšaskovski se zalaže za progresivne reforme, uključujući liberalizaciju zakona o abortusu i uvođenje civilnih partnerstava za LGBT osobe, dok Navrocki, podržan od strane stranke Pravo i Pravda (PiS), protivi se tim merama. Iako su izlazne ankete blizu, konačni rezultati će biti poznati nakon brojenja glasova.
Ova dva kandidata predstavljaju suprotne vizije međunarodnih odnosa Poljske, strategije bezbednosti i socijalne politike.
Tšaskovski (53), obrazovan na Oksfordu i sin džez muzičara, zalaže se za liberalnu agendu koja naglašava važnost ženskih prava i čvrstih veza sa Evropskom unijom i NATO.
On je obećao "mirnu saradnju" sa vladom poljskog premijera Donalda Tuska i da će pomoći u poništavanju promena u pravosuđu koje je PiS sproveo, a koje su, prema kritikama iz EU i iz same Poljske, narušile demokratske mehanizme kontrole i ravnoteže.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Izjavio je da je protiv prihvatanja dodatnih izbeglica nakon što je Poljska već primila gotovo milion Ukrajinaca koji beže od rata, ali da ostaje privržen liberalizaciji zakona o abortusu.
Tšaskovski smatra da bezbednost same Poljske zavisi od toga da li će Ukrajina postati članica NATO-a.
Navrocki (42), istoričar koga je podržala administracija američkog predsednika Donalda Trampa, predstavlja sebe kao političkog autsajdera bez "prtljaga" iz prošlosti, želi da Poljska sledi put inspirisan Trampom i smatra da je Vašington, a ne Brisel, ključni saveznik Varšave, navodi Rojters.
Navrocki je rekao da posle višegodišnjih grešaka, uključujući energetsku zavisnost od Rusije i klimatski sporazum EU, Evropi treba "snažan, konzervativni glas i to iz Poljske".
Na tlu jugoistočne Evrope trenutno se održava najveća američka vojna vežba u kojoj učestvuje oko 25.000 vojnika, što je jasna poruka da je, bez obzira na administraciju, Amerika vojno prisutna u Evropi i spremna na eskalaciju sukoba, izjavio je urednik Balkanske bezbednosne mreže Daniel Šunter.
"Učiniću da Poljska postane lider Evropske unije u transatlantskim odnosima. Imamo najbolje karte za to", rekao je na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).
Njegova kampanja je obeležena nacionalističkom retorikom i fokusom na tradicionalne vrednosti. Navrocki se protivi abortusu i želi da rudnici uglja ostanu otvoreni dok Poljska ne razvije sopstvenu nuklearnu energiju, protivi se migracionoj politici EU.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Iako tvrdi da podržava nastavak pomoći Ukrajini u ratu, kaže da ne bi ratifikovao prijavu Kijeva za članstvo u NATO-u.
Navrocki se suočava sa optužbama liberalnih medija da je lagao o posedovanju druge nekretnine, za koju se tvrdi da je dobio od starijeg čoveka u zamenu za obećanje o nezi koju nije pružio.
On je negirao bilo kakvu krivicu. Tšaskovski se, sa durge strane, suočava sa pitanjima o tome da li je serija oglasa protiv njegovih protivnika prekršila pravila o troškovima kampanje.
I on negira bilo kakvo nepoštovanje zakona. Izbori se odvijaju u kontekstu rastućeg raspoloženja protiv establišmenta u Poljskoj, sa krajnjom desnicom koja je ostvarila svoj najbolji rezultat do sada. Istraživači javnog mnjenja očekuju da će većina glasova krajnje desnice otići Navrockom.
U Londonu održan veliki protest protiv migranata. Zašto jača antimigrantsko raspoloženje u Evropi? Sjedinjene Američke Države obnavljaju strateški dijalog sa Srbijom na jesen, a prekinuli su ga sa Prištinom. Zašto je Amerika napravila zaokret u stavovima? Predsednik Aleksandar Vučić najavio izbore naredne godine. Da li je izvesnije da će biti u prvom delu godine ili u decembru?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kakvom je stanju pravosuđe u Srbiji? Kada nas očekuju izmene zakona koje će zabraniti izvršiteljima da oduzimaju građanima jedini dom nad glavom? Šta će nam doneti novi zakon o maloletnicima? Gost “Stava nedelje” je ministar pravde u Vladi Republike Srbije Nenad Vujić.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Čak oko 9 hiljada prvaka u Srbiji nije primilo vakcinu protiv malih boginja, zauški i rubeola ili je samo delimično vakcinisano iako je MMR vakcina koja se daje protiv tih bolesti obavezna. Zakon predviđa da deca prvu dozu prime sa navršenih godinu dana, a drugu pre polaska u školu. Našu pažnju u nedelji za nama privukla je vest da će od Nove godine usluga E Recepta biti uspostavljena u privatnom zdravstvu na isti način kao i u državnom. Jesmo li blizu izjednačavanju privatne i državne prakse i stvaranju ozbiljnoj sistema javnog zdravstva.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Posao nekad i sad - generacijski jaz u odnosu prema poslu - gosti u studiju - Žaklina Teofilović - direktorka ljudskih resursa, Nemanja Lukić, novinar i Andrea Zebić, preduzetnica
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine, a za oko 70 odsto objekata cena će biti ukupno 100 evra.
Savet roditelja Osnovne škole "Pavle Savić" demantovao je navode pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milana Pašića, koji je rekao da se redovna nastava u 1.260 osnovnoškolskih ustanova, osim u toj školi.
U sudaru dva automobila kod Beogradskog sajma, oko četiri sata, teže je povređeno pet mladih osoba, potvrđeno je za Tanjug iz Hitne pomoći. Vatrogasno-spasilačka jedinica izvukla ih je iz automobila.
Severnokorejski lider Kim Džong Un rekao je da je Severna Koreja nabavila novo tajno oružje i postigla značajan napredak u istraživanju i razvoju u oblasti odbrane, prenela je državna agencija te zemlje, KCNA.
Šezdesetdvogodišnja žena koja je priznala da je sahranila majku u dvorištu svoje kuće, da bi mogla da prima invalidsku nadoknadu i penziju, biće izvedena pred tebansko tužilaštvo, u Beotiji, u centralnoj Grčkoj.
U izraelskom napadu dronom na područje Bint Džbeil na jugu Libana danas je poginulo pet osoba, među kojima troje dece, a još dvoje je ranjeno, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja. Izraelska vojska tvrdi da je meta bio član Hezbolaha, ali priznaje da su stradali civili.
Francuski predsednik Emanuel Makron, koji bi trebalo u ponedeljak da objavi priznavanje Palestinske države, izjavio je da je oslobađanje talaca koje drži Hamas jasan preduslov za otvaranje francuske ambasade u toj državi.
Hiljade ljudi, obučenih u crvenu, belu i plavu odeću, došlo je da prisustvuje komemorativnoj službi za američkog patriotu Čarlija Kirka na stadionu u Arizoni, gde će američki predsednik Donald Tramp, potpredsednik Džej Di Vens i drugi istaknuti republikanci odati počast ubijenom aktivisti.
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija ove nedelje u fokusu je Bliski istok. Francuski predsednik Emanuel Makron najavio je veliku diplomatsku inicijativu kojom želi da okupi grupu zapadnih zemalja spremnih da razmotre priznanje Palestine među kojima su Belgija, Portugal i Malta.
Ekstremno desničarski izraelski ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben Gvir najavio je da će na sledećoj sednici kabineta pokrenuti pitanje aneksije Zapadne obale kao odgovor na odluku Velike Britanije, Kanade i Australije da priznaju palestinsku državu, prenose izraelski mediji.
Komentari (0)