Drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj: Navrocki preuzeo vođstvo, razlika manja od jednog procenta
Izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj veća je nego pre pet godina, a biračka mesta zatvorena su u 21 sat i očekuju se prvi preliminarni rezultati. Izborna trka je između kandidata levice Rafala Tšaskovskog i kandidata desnice Karola Navrockog.
Tokom predsedničkih izbora 2020. godine, ukupna izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora bila je 68,18 odsto.
U Poljskoj su otvorena birališta na kojima je oko 29 miliona građana u drugom krugu biralo novog predsednika na petogodišnji mandat.
Nezavisni kandidat na predsedničkim izborima u Poljskoj Karol Navrocki, prema poslednjoj izlaznoj anketi agencije Ipsos, preuzeo je vođstvo u drugom krugu izbora sa osvojenih 50,7 odsto glasova, ispred kandidata vladajuće Građanske koalicije Rafala Tšaskovskog koji je osvojio je 49,3 odsto glasova, prenosi televizija Poslat.
Kako se navodi, razlika između kandidata je u granicama greške merenja i premala je da bi se odredio konačan rezultat. Još jedan ažurirana anketa biće objavljena tokom noći, navodi Polsat.
Prema podacima Ipsosa, izlaznost birača bila je 71,7 odsto, što predstavlja rekord za Poljsku.
Prema prvim izlaznim anketama, drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj je izuzetno izjednačen. Liberalni kandidat Rafal Tšaskovski ima blagu prednost od 50,3 odsto u odnosu na desničarskog Karola Navrockog sa 49,7.
Foto: Tanjug/AP/Petr David Josek
Tšaskovski, gradonačelnik Varšave i saveznik premijera Donalda Tuska, odmah je proglasio pobedu, dok Navrocki nije priznao poraz, izražavajući uverenje da će konačni rezultati biti u njegovu korist. Ova trka ima ključne političke posledice, jer predsednik u Poljskoj ima pravo veta koje može blokirati vladine reforme, osim ako ih parlament ne usvoji dvotrećinskom većinom. Tuskova koalicija trenutno nema tu većinu.
Tšaskovski se zalaže za progresivne reforme, uključujući liberalizaciju zakona o abortusu i uvođenje civilnih partnerstava za LGBT osobe, dok Navrocki, podržan od strane stranke Pravo i Pravda (PiS), protivi se tim merama. Iako su izlazne ankete blizu, konačni rezultati će biti poznati nakon brojenja glasova.
Ova dva kandidata predstavljaju suprotne vizije međunarodnih odnosa Poljske, strategije bezbednosti i socijalne politike.
Tšaskovski (53), obrazovan na Oksfordu i sin džez muzičara, zalaže se za liberalnu agendu koja naglašava važnost ženskih prava i čvrstih veza sa Evropskom unijom i NATO.
On je obećao "mirnu saradnju" sa vladom poljskog premijera Donalda Tuska i da će pomoći u poništavanju promena u pravosuđu koje je PiS sproveo, a koje su, prema kritikama iz EU i iz same Poljske, narušile demokratske mehanizme kontrole i ravnoteže.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Izjavio je da je protiv prihvatanja dodatnih izbeglica nakon što je Poljska već primila gotovo milion Ukrajinaca koji beže od rata, ali da ostaje privržen liberalizaciji zakona o abortusu.
Tšaskovski smatra da bezbednost same Poljske zavisi od toga da li će Ukrajina postati članica NATO-a.
Navrocki (42), istoričar koga je podržala administracija američkog predsednika Donalda Trampa, predstavlja sebe kao političkog autsajdera bez "prtljaga" iz prošlosti, želi da Poljska sledi put inspirisan Trampom i smatra da je Vašington, a ne Brisel, ključni saveznik Varšave, navodi Rojters.
Navrocki je rekao da posle višegodišnjih grešaka, uključujući energetsku zavisnost od Rusije i klimatski sporazum EU, Evropi treba "snažan, konzervativni glas i to iz Poljske".
Na tlu jugoistočne Evrope trenutno se održava najveća američka vojna vežba u kojoj učestvuje oko 25.000 vojnika, što je jasna poruka da je, bez obzira na administraciju, Amerika vojno prisutna u Evropi i spremna na eskalaciju sukoba, izjavio je urednik Balkanske bezbednosne mreže Daniel Šunter.
"Učiniću da Poljska postane lider Evropske unije u transatlantskim odnosima. Imamo najbolje karte za to", rekao je na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).
Njegova kampanja je obeležena nacionalističkom retorikom i fokusom na tradicionalne vrednosti. Navrocki se protivi abortusu i želi da rudnici uglja ostanu otvoreni dok Poljska ne razvije sopstvenu nuklearnu energiju, protivi se migracionoj politici EU.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Iako tvrdi da podržava nastavak pomoći Ukrajini u ratu, kaže da ne bi ratifikovao prijavu Kijeva za članstvo u NATO-u.
Navrocki se suočava sa optužbama liberalnih medija da je lagao o posedovanju druge nekretnine, za koju se tvrdi da je dobio od starijeg čoveka u zamenu za obećanje o nezi koju nije pružio.
On je negirao bilo kakvu krivicu. Tšaskovski se, sa durge strane, suočava sa pitanjima o tome da li je serija oglasa protiv njegovih protivnika prekršila pravila o troškovima kampanje.
I on negira bilo kakvo nepoštovanje zakona. Izbori se odvijaju u kontekstu rastućeg raspoloženja protiv establišmenta u Poljskoj, sa krajnjom desnicom koja je ostvarila svoj najbolji rezultat do sada. Istraživači javnog mnjenja očekuju da će većina glasova krajnje desnice otići Navrockom.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Američki predsednik Donald Tramp otvoren je za poziv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da održi trostrane mirovne pregovore u Turskoj sa ruskim i ukrajinskim liderima, saopštila je danas Bela kuća.
Na mirovnim pregovorima u Istanbulu dogovorena je razmena ratnih zarobljenika i tela poginulih vojnika, ali bez značajnog političkog napretka. Ukrajina predložila sastanak lidera država, a razmatra i ruski predlog o prekidu vatre.
Švedska bi trebalo da postepeno ukine praksu usvajanja dece iz inostranstva, navela je komisija koju je formirala vlada te zemlje, nakon istrage podstaknute strahovanjima da su usvajana deca oduzimana od svojih bioloških roditelja bez njihovog pristanka.
Turska će preduzeti korake da organizuje sastanak predsednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, u glavnom gradu Ankari ili u Istanbulu, izjavio je danas turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je nevericu zbog izveštaja o Palestincima koji su ubijeni ili povređeni kada su izraelske snage na njih otvorile vatru dok su pokušavali da dođu do humanitarne pomoći i pozvao na nezavisnu istragu.
Broj žrtava razornih poplava koje su pogodile centralnu Nigeriju i grad Mokva porastao je na više od 200, dok se 700 ljudi još uvek vode kao nestali, saopštili su zvaničnici.
Oči i oči – novi sastanak Moskve i Kijeva u Istanbulu, ponovo bez glavnih pregovarača. Prve analize. Za Stav dana govore diplomata i ekspert za zemlje bivšeg Sovjetskog saveza Srećko Đukić i reporter sa ukrajinskog ratišta Igor Damnjanović.
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se turnejom američkog predsednika Donalda Trampa po Bliskom Istoku.
Komentari (0)