Drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj: Navrocki preuzeo vođstvo, razlika manja od jednog procenta
Izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj veća je nego pre pet godina, a biračka mesta zatvorena su u 21 sat i očekuju se prvi preliminarni rezultati. Izborna trka je između kandidata levice Rafala Tšaskovskog i kandidata desnice Karola Navrockog.
Tokom predsedničkih izbora 2020. godine, ukupna izlaznost u drugom krugu predsedničkih izbora bila je 68,18 odsto.
U Poljskoj su otvorena birališta na kojima je oko 29 miliona građana u drugom krugu biralo novog predsednika na petogodišnji mandat.
Nezavisni kandidat na predsedničkim izborima u Poljskoj Karol Navrocki, prema poslednjoj izlaznoj anketi agencije Ipsos, preuzeo je vođstvo u drugom krugu izbora sa osvojenih 50,7 odsto glasova, ispred kandidata vladajuće Građanske koalicije Rafala Tšaskovskog koji je osvojio je 49,3 odsto glasova, prenosi televizija Poslat.
Kako se navodi, razlika između kandidata je u granicama greške merenja i premala je da bi se odredio konačan rezultat. Još jedan ažurirana anketa biće objavljena tokom noći, navodi Polsat.
Prema podacima Ipsosa, izlaznost birača bila je 71,7 odsto, što predstavlja rekord za Poljsku.
Prema prvim izlaznim anketama, drugi krug predsedničkih izbora u Poljskoj je izuzetno izjednačen. Liberalni kandidat Rafal Tšaskovski ima blagu prednost od 50,3 odsto u odnosu na desničarskog Karola Navrockog sa 49,7.
Foto: Tanjug/AP/Petr David Josek
Tšaskovski, gradonačelnik Varšave i saveznik premijera Donalda Tuska, odmah je proglasio pobedu, dok Navrocki nije priznao poraz, izražavajući uverenje da će konačni rezultati biti u njegovu korist. Ova trka ima ključne političke posledice, jer predsednik u Poljskoj ima pravo veta koje može blokirati vladine reforme, osim ako ih parlament ne usvoji dvotrećinskom većinom. Tuskova koalicija trenutno nema tu većinu.
Tšaskovski se zalaže za progresivne reforme, uključujući liberalizaciju zakona o abortusu i uvođenje civilnih partnerstava za LGBT osobe, dok Navrocki, podržan od strane stranke Pravo i Pravda (PiS), protivi se tim merama. Iako su izlazne ankete blizu, konačni rezultati će biti poznati nakon brojenja glasova.
Ova dva kandidata predstavljaju suprotne vizije međunarodnih odnosa Poljske, strategije bezbednosti i socijalne politike.
Tšaskovski (53), obrazovan na Oksfordu i sin džez muzičara, zalaže se za liberalnu agendu koja naglašava važnost ženskih prava i čvrstih veza sa Evropskom unijom i NATO.
On je obećao "mirnu saradnju" sa vladom poljskog premijera Donalda Tuska i da će pomoći u poništavanju promena u pravosuđu koje je PiS sproveo, a koje su, prema kritikama iz EU i iz same Poljske, narušile demokratske mehanizme kontrole i ravnoteže.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Izjavio je da je protiv prihvatanja dodatnih izbeglica nakon što je Poljska već primila gotovo milion Ukrajinaca koji beže od rata, ali da ostaje privržen liberalizaciji zakona o abortusu.
Tšaskovski smatra da bezbednost same Poljske zavisi od toga da li će Ukrajina postati članica NATO-a.
Navrocki (42), istoričar koga je podržala administracija američkog predsednika Donalda Trampa, predstavlja sebe kao političkog autsajdera bez "prtljaga" iz prošlosti, želi da Poljska sledi put inspirisan Trampom i smatra da je Vašington, a ne Brisel, ključni saveznik Varšave, navodi Rojters.
Navrocki je rekao da posle višegodišnjih grešaka, uključujući energetsku zavisnost od Rusije i klimatski sporazum EU, Evropi treba "snažan, konzervativni glas i to iz Poljske".
Na tlu jugoistočne Evrope trenutno se održava najveća američka vojna vežba u kojoj učestvuje oko 25.000 vojnika, što je jasna poruka da je, bez obzira na administraciju, Amerika vojno prisutna u Evropi i spremna na eskalaciju sukoba, izjavio je urednik Balkanske bezbednosne mreže Daniel Šunter.
"Učiniću da Poljska postane lider Evropske unije u transatlantskim odnosima. Imamo najbolje karte za to", rekao je na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).
Njegova kampanja je obeležena nacionalističkom retorikom i fokusom na tradicionalne vrednosti. Navrocki se protivi abortusu i želi da rudnici uglja ostanu otvoreni dok Poljska ne razvije sopstvenu nuklearnu energiju, protivi se migracionoj politici EU.
Foto: AP/Czarek Sokolowski
Iako tvrdi da podržava nastavak pomoći Ukrajini u ratu, kaže da ne bi ratifikovao prijavu Kijeva za članstvo u NATO-u.
Navrocki se suočava sa optužbama liberalnih medija da je lagao o posedovanju druge nekretnine, za koju se tvrdi da je dobio od starijeg čoveka u zamenu za obećanje o nezi koju nije pružio.
On je negirao bilo kakvu krivicu. Tšaskovski se, sa durge strane, suočava sa pitanjima o tome da li je serija oglasa protiv njegovih protivnika prekršila pravila o troškovima kampanje.
I on negira bilo kakvo nepoštovanje zakona. Izbori se odvijaju u kontekstu rastućeg raspoloženja protiv establišmenta u Poljskoj, sa krajnjom desnicom koja je ostvarila svoj najbolji rezultat do sada. Istraživači javnog mnjenja očekuju da će većina glasova krajnje desnice otići Navrockom.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa očekivala je da će Teheran odgovoriti na vazdušne udare SAD na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, kao i da Tramp ne želi dalje vojno angažovanje u regionu, izjavio je visoki zvaničnik Bele kuće za CNN.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Komentari (0)